Inačica od 26. prosinca 2018. u 14:38 uredi Mateo K 01 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.327 edits uklanjanje izmjene 5183056 suradnika 2A02:27B0:4A00:A540:E049:A8B1:F17B:5AF5 (razgovor) Oznaka: uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 21. svibnja 2019. u 17:03 uredi ukloni ovu izmjenu Hmxhmx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 4.444 edits m čišćenje, typos fixed: naprimjer → na primjer, <center> → <div style="text-align:center;">, → , e.D → e. D, 1960im → 1960 im using AWB Novija izmjena →
Redak 32: ==Osobine== ====Općenito==== Konji su općenito krupne [[životinje]] s relativno velikom glavom i dugim [[ekstremitet]]ima. Veličina i težina variraju; dužina od glave do repa je između 200 i 300  cm, rep je od 30 do 60  cm, a visina u ramenima im je od 100 do 160  cm. [[Krzno]] im je gusto i najčešće kratko, a većina vrsta imaju na vratu, tjemenu i [[rep]]u duže ili čak duge dlake (vidi [[griva\|grivu]]). Boja krzna većine vrsta s gornje strane je siva ili smeđa, a s donje bjelkasto-siva. Kod više vrsta se mogu pojaviti pruge na ramenima i nogama, a sve tri vrste [[zebra\|zebri]] poznate su upravo po svom upadljivom cno-bijelo prugastom krznu. ====Udovi==== Redak 39: ===Boja=== Prvobitno je boja konjske dlake imala funkciju kamuflaže. Danas se konji uzgajaju u nekoliko boja. Kod nekih se boja nogu, grive i repa razlikuje od boje ostatka tijela. Neki konji imaju bijele mrlje na licu i nogama. ===Položaj ušiju=== Redak 47: ====Glava i zubi konja==== Glava konja je snažna, upadljivo izdužena, a najveći dio je gornja vilica. I međučeljusna kost je izdužena. Nosna kost je duga i uska, a očne duplje su smještene daleko straga i nalazi se iza [[zub]]iju. Čeljusni zglob je smješten visoko, a donja čeljust je isto povećana. [[Oko\|Oči]] su smještene bočno na glavi, a [[uho\|uške]] su im duge i vrlo pokretljive. Konji imaju u svakoj polovici čeljusti tri sjekutića, oblikovanih kao dlijeto. Očnjak u pravilu imaju samo mužjaci, ženke ga uopće nemaju, ili je vrlo malen. Iza njih imaju prazninu, koja se naziva [[dijastema]]. U svakoj polovici čeljusti konji imaju najčešće tri pretkutnjaka (četvrti je rijetko prisutan, a kad postoji, uvijek je prvi) i tri kutnjaka. Pretkutnjaci i kutnjaci su vrlo slično građeni i idealno su prilagođeni tvrdoj hrani. ====Unutrašnja građa==== Redak 62: ==Način života== ===Socijalno ponašanje=== Iako se konje može sresti kako pasu i po danu, to su ipak [[životinje]] aktivne pretežno u sumrak i noću. Kod nekih vrsta, kao na primjer kod [[grevijeva zebra\|grevijevih zebri]] i [[afrički divlji magarac\|afričkih divljih magaraca]], mužjaci zaposjedaju "svoj" teritorij za parenje koji može biti i veći od 10  km², što je najveći poznati teritorij kod svih [[biljožder]]a. Iako se neke životinje okupljaju u skupine, kod ovih životinja nema trajnih veza među odraslima. Kod nekih vrsta, (kao, ~~naprimjer~~na primjer, [[pševalskijev konj]], [[brdska zebra\|brdske]] i [[stepska zebra\|stepske zebre]]) mužjaci bdiju nad [[krdo]]m koje predvodi ženka. U tom slučaju može doći do okupljanja većih krda s utvrđenom hijerarhijom. Sporazumijevaju se s drugim jedinkama gestama, načinom kako drže [[uho\|uške]], čeljust i rep, ali i glasanjem. ===Hrana=== Redak 71: ==Razmnožavanje== Skotnost kod konja traje između 330 i 410 dana, najduže kod grevijevih zebri, najkraće kod domaćih konja. Na svijet dolazi u pravilu samo jedno mladunče. Ono je relativno teško (dosiže između 9 i 13% težine majke) i vrlo razvijeno, tako da već koji sat nakon dolaska na svijet može slijediti majku. Nakon 0,5 i 1,5 godina mladunče prestaje [[sisanje\|sisati]]. Spolna zrelost nastupa u dobi od tri do šest godina, pri čemu se mužjaci, zbog socijalne strukture, mogu razmnožavati u kasnijoj dobi od ženki. U prirodi je najduži životni vijek konja oko 40 godina, dok pod ljudskom skrbi mogu doživjeti gotovo 50 godina. ==Sistematika== [[Datoteka:Przewalski%27s_Horse_at_The_Wilds.jpg\|mini\|240px\|<div style="text-align:center;">[[Divlji konj Przewalskoga]], posljednji predstavnik mongolskih [[Divlji konj\|divljih konja]] u divljini]] Najbliži srodnici konja su [[tapiri]] i [[nosorozi]], i zajedno čine [[Red (taksonomija)\|red]] [[neparnoprstaši\|neparnoprstaša]] (Perissodactyla). Tapiti i nosorozi su međusobno bliži srodnici. Iz tog razloga se porodica konja ponekad, zajedno s izumrlim precima svrstava u zaseban podred Hippomorpha. Redak 81: [[Datoteka:Zebra chapman za 2003.jpg\|mini\|240px\|Južne [[stepska zebra\|stepske zebre]] prepoznatljive po "zasjenčenim" prugama]] Broj vrsta konja je još uvijek sporan. Najčešće se razvrstavaju u sedam ili osam vrsta: * [[Divlji konj]] (''Equus ferus'') je u prirodi izumro u ~~1960im~~1960-im, kad je izumro [[divlji konj Przewalskoga]] (''Equus ferus przewalski''). Koristeći primjerke ove vrste koje su živjele u [[zoološki vrt\|zoološkim vrtovima]], u međuvremenu su u tijeku puštanja na slobodu ovih konja u [[Mongolija\|Mongoliji]], [[Kina\|Kini]] i drugim zemljama. Procjenjuje se, da danas slobodno živi oko 2.000 jedinki. Divlji konj je izvorni oblik [[domaći konj\|domaćih konja]]. * [[Afrički divlji magarac]] (''Equus asinus''), nazvan još i divlji magarac ili pravi magarac, u prirodi je visoko ugrožen. Još vrlo malo jedinki živi u [[Eritreja\|Eritreji]], [[Etiopija\|Etiopiji]] i [[Somalija\|Somaliji]]. Afrički magarac je izvorni oblik [[domaći magarac\|domaćeg magarca]]. * [[Azijski magarac]] (''Equus hemionus''), često nazivan i polumagarcem ili konjskim magarcem, rasprostranjen je s više podvrsta (onager, kulan i drugi) od [[Iran]]a do [[Indija\|Indije]] i [[Mongolija\|Mongolije]]. Neki zoolozi smatraju ove podvrste samostalnim vrstama, pa bi se prema tome, ovisno o gledištu, moglo naći jedna, dvije, tri ili čak do šest vrsta azijskih magaraca. Za razliku od afričkih, azijski magarac nikada nije domesticiran. Redak 100: U ljudskoj povijesti su [[domaći konj]]i i [[domaći magarac\|domaći magarci]] imali važnu ulogu kao jahaće, tegleće i radne životinje. Točno vrijeme [[domesticiranje\|domesticiranja]] obje vrste nije više moguće utvrditi, no procjenjuje se da je magarac domesticiran 4000 godina p. n. e. a konj nešto kasnije. Čovjek ih je raširio po cijelom svijetu. Motorizacija [[poljoprivreda\|poljoprivrede]] kao i širenje [[automobil]]skog prometa su snažno potisnuli korištenje konja i magaraca, i danas se u industrijaliziranim zemljama koriste još samo u [[sport]]u i kao hobi. U manje razvijenim područjima, konji i magarci se još uvijek intenzivno koriste. Još jedno područje njihovog korištenja je i izvor mesa za ljudsku prehranu. Koristi se i [[mlijeko]] kobila i magarica, a i njihova koža se koristi. No, za razliku od drugih domaćih životinja, njihovo korištenje u ove svrhe je drugorazrednog značenja. ==Vanjske poveznice== Redak 121: [[Kategorija:Neparnoprstaši]] [[Kategorija: Konji\| ]]

Konji: razlika između inačica