|
'''D'Hondtov sustav ili metoda''' je metoda raspodjele glasova u zastupničkezastupnička mjesta (mandate) u [[sustav razmjernog predstavništva|sustavu razmjernog predstavništva]]. Ime je dobio po [[Belgija|belgijskom]] pravniku i matematičaru Victoru D'Hondtu, prvi je put primijenjen u Belgiji [[1899]]. <ref> Marošević, Tomislav. "O metodama raspodjele mjesta u razmjernim izbornim sustavima." Osječki matematički list 1.1 (2001), (29-33), https://hrcak.srce.hr/4095</ref> <ref> http://hrcak.srce.hr/file/3292 Tadić, Tvrtko. "D'Hondtova metoda rapodjele." PlayMath 1.2 (2003): 48-50</ref> <ref> Tadić, Tvrtko. ''Proporcionalnost D'Hondtove metode i izborni sustav u Hrvatskoj'', Poučak: časopis za metodiku i nastavu matematike, Vol. 16 No. 63, 2015., 64-79, https://hrcak.srce.hr/158684 </ref>
Prema ovom sustavu, najprijebroj sedobivenih izračunaglasova biračkasvake masa svakog popisa koju čini ukupan broj za [[izborni popis|izborne liste]] danihkoja glasovasudjeluje u podjeli mandata u [[izborna jednicajedinica|izbornoj jedinici]]., Biračkadijeli se masa tada dijeliredom s 1, pa sa 2, 3, itd. i tako dok se ne dođe do onog broja koji je jednakjednaka broju zastupnika koji se biraju u određenojtoj izbornoj jedinici. Dobivene rezultatekoličnike tadasvih izbornih lista treba poredati po veličini te odbrojiti od najvećeg prema najmanjemmanjima onoliko koliko se zastupnika bira. Posljednji rezultatTada koji se tako dobije jest zajednički djelitelj. Sa zajedničkim djeliteljem zatim treba podijeliti biračku masu svake liste. Pojedinasvaka lista, odnosnodobiva strankaonoliko koja ju je istaknula dobit će onolik broj zastupnikamandata koliko se puta zajednički djelitelj nalazi u njezinoj biračkoj masi. Jednostavnije rečeno, broj zastupničkih mjesta koje je određena stranka dobila odgovara rezultatu dijeljenja biračke mase liste te stranke sa zajedničkim djeliteljem. Ako se dogodi da se ovakvim računom dobije višak zastupničkih mjesta, prednost ima strankaodbrojenih s više glasovakoličnika.
'''Primjer:''' Pretpostavimo da je na izborima u jednoj izbornoj jedinici u kojoj se bira 5 zastupnika popis strankelista A dobiodobila 4160, popis strankelista B 3380 i popis strankelista C 2460 glasova. TiSvaki izborniod rezultatiovih svakebrojeva liste predstavljaju njihovu biračku masu. Kako je utvrđena biračka masa svake liste, onadijeli se dijeliredom sas 1, 2, 3, 4, 5 te se dobiveni rezultatikoličnici poredaju po veličini.
{| {{prettytable}}
|4160 (1)
|2080 (4)
|1386,7 (6)
|1040 (9)
|832 (11)
|3380 (2)
|1690 (5)
|1126,7 (8)
|845 (10)
|676 (13)
|820 (12)
|615 (14)
|495492 (15)
|-
|colspan = "7"|''Napomena: brojevi u zagradama su redna mjesta rezultatakoličnika kada se svi poredaju po veličini. Decimalni brojevi zaokruženi su na jednu decimalu.''
|}
Iz tablice slijedi da lista A dobiva dva zastupnička mjesta (odgovaraju količnicima '''4160''' i '''2080'''), lista B također dva zastupnička mjesta (odgovaraju količnicima '''3380''' i '''1690'''), dok lista C dobiva jedno zastupničko mjesto (odgovara količniku '''2460''').
Od svih dobivenih rezultata izabrati peti po veličini, jer se bira pet zastupnika, a to je 1690. Taj je broj zajednički djelitelj i njima valja podijeliti biračku masu svake liste:
::biračka masa liste A – 4160 : 1690 = 2
::biračka masa liste B – 3380 : 1690 = 2
::biračka masa liste C – 2460 : 1690 = 1
Iz dobivenih rezultata slijedi da su liste stranaka A i B dobile po dva zastupnička mjesta, dok je lista stranke C dobila jedno zastupničko mjesto.
Vidljivo je da se pri djeljenju biračke mase najčešče dobiva rezultat sa ostatkom koji valja zaokruživati tako da se primjenom D'Hondtove metode ne postiže potpuno razmjerna zastupljenost u predstavničkom tijelu.
Pri provođenju ove metode može se dogoditi da dvije ili više lista imaju jednake količnike, a da je broj neraspodijeljenih mandata manji od broja tih lista. Tada mandate dobivaju liste s većim brojem glasova. Slijedi primjer triju lista i 14 mandata, gdje je najbolja osvojila 496, druga 378, a treća 126 glasova. Dobivaju se sljedeći količnici (decimalni brojevi zaokruženi su na jednu decimalu):
Sijedi primjer s tri stranke i 14 mandata, gdje najbolja dobiva 496 glasova, druga 378, a treća dobiva 126 glasova. Po ovoj bi metodi prva dobila 7 mandata, druga 6, a treća 2 mandata. To sve skupa iznosi 15 mandata. Suvišni mandat oduzima se stranci s najmanjim ostatkom. U ovom slučaju druga i treća stranka nemaju ostatka pa se primjenjuje pravilo prednosti stranke s većim brojem glasova. Dakle, mandat se oduzima trećoj stranci pa ona dobiva samo jedan mandat. Ovo je primjer iz ankete za izbore 2015. godine u X izbornoj jedinici. Prva je stranka HDZ, druga SDP a treća MOST.
* '''496''', '''248''', '''165,3''', '''124''', '''99,2''', '''82,7''', '''70,9''', 62 itd. (za prvu listu)
* '''378''', '''189''', '''126''', '''94,5''', '''75,6''', ''63'', 54 itd. (za drugu listu)
* '''126''', ''63'', 42 itd. (za treću listu)
Zatamnjeno je prvih 13 količnika po veličini, a jedno izborno mjesto ostalo je neraspodijeljeno. Sljedeći je po veličini količnik 63, a on pripada i drugoj i trećoj listi (označeno kurzivom). Posljednje izborno mjesto pripada drugoj listi jer ima više glasova nego treća. Tako, prema D'Hondtovoj metodi, prvoj listi pripada 7, a drugoj 6 mandata, dok trećoj listi pripada samo 1 mandat. Ovo je primjer iz [[anketa|ankete]] za [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|hrvatske parlamentarne izbore]] [[2015]] godine u X izbornoj jedinici. Prva je stranka [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]], druga [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] a treća [[Most nezavisnih lista|MOST]].
Iznimno se može dogoditi da se ova metoda ne može primijeniti: ako se u postupku pojavi da je broj lista s istim količnikom veći od neraspodijeljenih mandata.
Uz neke druge, ovu metodu u svom izbornom zakonodavstvu primjenjuju [[Albanija], [[Angola]], [[Argentina]], [[Armenija]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bolivija]], [[Brazil]], [[Bugarska]], [[Crna Gora]], [[Češka]], [[Čile]], [[Danska]], [[Ekvador]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Gvatemala]], [[Hrvatska]], [[Island]], [[Izrael]], [[Japan]], [[Kolumbija]], [[Kosovo]], [[Luksemburg]], [[Mađarska]], [[Moldavija]], [[Monako]], [[Mozambik]], [[Nikaragva]], [[Nizozemska]], [[Paragvaj]], [[Peru]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunjska]], [[Sjeverna Irska]], [[Sjeverna Makedonija]], [[San Marino]], [[Slovenija]], [[Srbija]], [[Škotska]], [[Španjolska]], [[Švicarska]], [[Turska], [[Urugvaj]], [[Venezuela]] i [[Wales]].
Ova je metoda ekvivalentna Jeffersonovoj metodi iz [[1792]]. u smislu da se dobije ista raspodjela mandata, ali je razlika u računanju. <ref> Opinion on Apportionment Bill, April 1792 https://founders.archives.gov/documents/Jefferson/01-23-02-0324 </ref>
==Izvori==
{{izvori}}
Ovu metodu u svom izbornom zakonodavstvu primjenjuju [[Argentina]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bugarska]], [[Čile]], [[Kolumbija]], [[Hrvatska]], [[Finska]], [[Mađarska]], [[Izrael]], [[Japan]], [[Makedonija]], [[Nizozemska]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Škotska]], [[Slovenija]], [[Španjolska]], [[Srbija]], [[Turska]] i [[Wales]].
Ova metoda jednaka je Jeffersonovoj metodi jer se dobiju isti rezultati, međutim razlika je u računanju.
== Literatura ==
* Marošević, Tomislav. "O metodama raspodjele mjesta u razmjernim izbornim sustavima." Osječki matematički list 1.1 (2001).
* [http://hrcak.srce.hr/file/3292 Tadić, Tvrtko. "D'Hondtova metoda rapodjele." PlayMath 1.2 (2003): 48-50].
[[Kategorija:Izbori]]
[[fr:Scrutin proportionnel plurinominal#Méthode d'Hondt]]
|
