Molekula: razlika između inačica

 

Veličina molekule ovisi o broju, vrsti i rasporedu atoma i većinom je u granicama između od 0,1 do 10 [[nanometar]]a, dok je [[masa]] obično između 10^–24 i 10^–20 [[gram]]a. Masa golemih molekula ([[makromolekula]]), koje se katkad mogu vidjeti [[Elektronski mikroskop|elektronskim mikroskopom]], mnogo je veća (oko 10^–18 grama). Postojanje manjih molekula očituje se u mnogim pojavama kao što su [[difuzija]], [[Brownovo gibanje]], volumni odnosi pri spajanju [[plin]]ova, [[toplinsko zračenje]], [[raspršenje svjetlosti]] u [[atmosfera|atmosferi]], [[ogib]] ili [[difrakcija]] [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]] i drugo. Podrobni podatci o strukturi molekula [[pokus]]ima (eksperimentalno) se dobivaju njihovim međudjelovanjem s [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskim zračenjem]] ([[spektroskopija]]) <ref> '''molekula''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41589] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

O postojanju molekula može se govoriti samo ako postoje određene (definirane) skupine atoma koje se na okupu drže [[sila]]ma dovoljno jakima da se ta skupina može smatrati jedinkom. Tako su građeni spojevi u kojima su atomi povezani [[Kovalentna veza|kovalentnim vezama]], ponajprije većina [[Organska kemija|organskih spojeva]], [[plin]]ovi (osim [[Plemeniti plinovi|plemenitih plinova]]) i drugo. Nasuprot tomu, u mnogim [[Kristalizacija|kristaliziranim]] [[Anorganska kemija|anorganskim tvarima]] ([[metal]]i i njihove [[soli]]) svi su atomi međusobno povezani [[Ionska veza|ionskim]] ili [[Metalna veza|metalnim vezama]] pa nema izdvojenih atomskih skupina koje bi se mogle smatrati jedinkama i imati svojstva molekula. Kemijska formula u takvom slučaju pokazuje samo kemijski sastav tvari, odnosno formulsku jedinku ([[kemijska veza]]). Ima i primjera kada molekule određena sastava postoje u [[Krutine|čvrstom]] i [[Tekućine|kapljevitom stanju]], ali ne postoje u [[plin]]ovitom stanju (jer se pri [[Isparavanje|isparavanju]] raspadaju), ili postoje u čvrstom stanju ali se, prelazeći u kapljevito stanje, raspadaju (na primjer većina [[Kompleksni spojevi|kompleksnih spojeva]]). Kemijska svojstva mnogih tvari određena su najvećim dijelom sastavom i strukturom njihovih molekula. Golem broj pojava i procesa u prirodi i industriji povezan je stoga s postojanjem i pretvorbama molekula i s reakcijama među njima. Molekule postoje i u [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdanoj tvari]] u obliku golemih [[Molekulski oblak|molekularnih oblaka]] koji se mogu prepoznati po svojstvenim [[Emisijski spektar|emisijskim linijama]] u [[Radio astronomija|radiofrekvencijskom spektralnom području]].

Postojanje molekula prvi je spoznao talijanski [[fizičar]] i [[kemičar]] [[Amedeo Avogadro|A. Avogadro]] (1811.), ali je pravu razliku između atoma i molekula objasnio gotovo 50 godina poslije talijanski kemičar [[Stanislao Cannizzaro|S. Cannizzaro]].