Inačica od 30. rujna 2016. u 19:24 uredi MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.875 edits m ispravak ← Starija izmjena		Inačica od 29. srpnja 2019. u 13:17 uredi ukloni ovu izmjenu Tmina32 (razgovor \| doprinosi) 54 edits Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 5: Za galikance je bilo karakteristično da vlast pape iz Rima nad Crkvom u Francuskoj smatraju "stranim utjecajem" (pogrdno ga nazivajući "ultramontanizam", utjecaj "preko planine"), te su htjeli učinkovitost akata [[Sveta stolica\|Svete stolice]] učiniti ovisnim o kraljevom odobrenju (placet). Procvat galikanskih ideja nastupio je za vrlo dugovječne vladavine [[Luj XIV., kralj Francuske\|Luja XIV.]] (1643. - 1715.); on je 1682. godine sazvao okupljanje na kojemu su galikanskim idejama sklonih trideset i šest prelata (biskupa i opata), te trideset i četiri svećenika koji su trebali predstavljati ~~kler~~svećenstvo iz čitave Francuske potpisali tzv. "Galikanske članke". Ta četiri "Galikanska članka" napisana su na način da je za njihovo razumijevanje potrebno dobro poznavanje povijesti i teologije (npr. pozivalo se na odluke [[Sabor u Konstanzu\|Koncila u Konstanzu]] iz 15. stoljeća, bez objašnjavanja na koje točno od mnogih zaključaka tog koncila bi čitatelj trebao obratiti pozornost - to je bilo jasno tek doista dobro upućenim teolozima). Pojednostavljeno, Galikanski članci govore: Redak 21: Makar su Galikanski članci napisani na način da ih može razumijeti samo dobro obrazovana elita, sukob između Pape i Kralja je ubrzo postao svima očit. Kralj Luj XIV. je nakon vrlo odlučnog protivljenja [[Inocent XI.\|pape Inocenta XI.]] (zapravo, otvorenog i kompliciranog sukoba, u kojem je znatan dio francuskog ~~klera~~svećenstva bio izložen kaznama svjetovnih vlasti) 1693. godine povukao "Galikanske članke"; ali time galikanska ideja nije posve nestala: osobito je oživjela na počecima [[Francuska revolucija\|Francuske revolucije (1789.)]], kada se od ~~klera pod prijetnjom izgona~~svećenstva tražilo da položi prisegu ~~odanosti~~na Građanski ustav ~~Republici~~svećenstva - pri čemu je prisega uključivala postavke galikanizma; većina je ~~klera~~svećenstva totada ~~bila~~to odbila. Pobornici [[Jansenizam\|jansenizma]] - nepravovjerne ~~varijante~~inačice katoličanstva koja je nastala u Francuskoj početkom 17. stoljeća i koja se odlikovala osobitom moralnom rigoroznošću - su bili osobito privrženi pobornici galikanizma. Ideje galikanizma u principu slijede teološku misao srednjovjekovnih [[Gvelfi i gibelini\|gibelina]] - kršćana što su sukobima između Crkve i svjetovnih vlasti stajali na stranu svjetovnih vlasti. Osobito su nalik idejama talijanskog intelektualca [[Marsilije Padovanski\|Marsilija Padovanskog]], liječnika čija su teološka promišljanja poslužila caru [[Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva\|Ludoviku IV. Bavarskom]] u njegovom sukobu sa papom - naime je Ludovik IV. 1328. godine s vojskom ušao u Rim, te se radi pokazivanja prezira prema "francuskom čovjeku" [[Ivan XXII.\|papi Ivana XXII.]], ali i radi iskazivanja privrženosti teološkim idejama Marsilija Padovanskog, dao okruniti carskom krunom iz ruku jednog rimskog plemića. Potom je - zacijelo prema nacrtu Marsilija Padovanskog - Luj IV. izdao dekret kojim proglašava smjenu pape Ivana XXII., zbog hereze.

Galikanizam: razlika između inačica