Antun Mihanović: razlika između inačica

Antun Mihanović rodio se 1796. godine u Zagrebu. Rodio se u obitelji zagrebačkoga posjednika Matije Mihanovića i Justine rođ. Kušević.<ref>''Obljetnice hrvatskih velikana'', uredio i opremio Stanko Tenšek, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, 3. izd., Zagreb, 1971., str. 7.</ref> U [[Zagreb|Zagrebu]] je završio pučku školu i [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] 1809. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 907.</ref> Studirao je filozofiju i pravo na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu.<ref name="LZMK">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40662 LZMK: Antun Mihanović], enciklopedija.hr, preuzeto 18. kolovoza 2019.</ref> Nakon studija filozofije koji je upisao [[1809.]] godine a svršio ga [[1811.]] godine, pravo je studirao od 1811. godine i svršio ga diplomiravši [[1813.]] godine u Zagrebu.<ref>Jelena Očak, ''Antun Mihanović'', Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998., ISBN 953-167-119-2, str. 66., 72., 73.</ref> Radio je kao pravnik [[1813.]] godine pri [[Banski stol|Banskome stolu]] u Zagrebu a od [[1815.]] do [[1821.]] godine bio je vojni sudac, pretežito u Italiji, potom upravni činovnik u [[Rijeka|Rijeci]]<ref name="LZMK"/> od [[1823.]]<ref>[http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_M/Mihanovic-Petropoljski_Antun_1796_1861.xml Mihanović Petropoljski, Antun (1796-1861), Schriftsteller und Diplomat], biographien.ac.at {{deu oznaka}}</ref> do [[1836.]] godine<ref>''Obljetnice hrvatskih velikana'', uredio i opremio Stanko Tenšek, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, 3. izd., Zagreb, 1971., str. 10.</ref>. Od [[1825.]] do 1827. godine bio je, zajedno s [[Andrija Ljudevit Adamić|Andrijom Ljudevitom Adamićem]], zastupnik Rijeke na Požunskom saboru<ref> Vedrana Spadoni, [http://www.primorskihrvat.hr/bastina/povijest/antun-mihanovic-objavio-lijepu-nasu-u-daniczi-14-szusheza-1835/ ''Antun Mihanović objavio LIJEPU NAŠU u Daniczi 14. szusheza 1835.''], primorskihrvat.hr, 14. ožujka 2019., pristupljeno 18. kolovoza 2019.</ref>, a u [[Rijeka|Rijeci]] je i napisao stihove pjesme ''[[Horvatska domovina]]'' ([[Lijepa naša]])<ref>Goran Moravček, [http://fluminensia.org/mihanovic-u-rijeci-napisao-lijepu-nasu/ Mihanović u Rijeci napisao Lijepu Našu], fluminensia.org, 14. ožujka 2013.</ref>. Poslije toga prešao je u austrijsku diplomaciju i službovao od [[1836.]] do [[1858.]] godine.<ref name="LZMK"/> Bio je prvi austrijski konzul u [[Beograd]]u zatim je bio konzul u [[Solun]]u, [[İzmir|Smirni]], [[Carigrad]]u i [[Bukurešt]]u. Umirovljen je [[1858.]] godine kao ministarski savjetnik i od tada je do smrti živio u [[Novi Dvori Klanječki|Novim Dvorima]] gdje je umro 1861. godine.