Razlika između inačica stranice »Eduard Slavoljub Penkala«

bez sažetka
}}
 
[[datotekaDatoteka:Penkala 190109.jpg|mini|desno|300px|Penkala.]]
[[datotekaDatoteka:Olowk automat RB.jpg|mini|desno|150px|Različite mehaničke [[olovka|olovke]] s različitim ulošcima.]]
[[Datoteka:Slavoljub Penkala Zagreb.jpg|mini|desno|300px|Slavoljub Eduard Penkala na spomen-ploči u Zagrebu.]]
 
'''Eduard Slavoljub Penkala''' ([[Liptovský Mikuláš]] - Liptószentmiklós, tada [[Mađarska]], danas [[Slovačka]], [[20. travnja]] [[1871.]] - [[Zagreb]], [[5. veljače]] [[1922.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[inženjer]] [[kemija|kemije]] i [[izumitelj]] [[Poljska|poljskoga]] podrijetla.
[[datoteka:Olowk automat RB.jpg|mini|desno|150px|Različite mehaničke [[olovka|olovke]] s različitim ulošcima.]]
 
'''Eduard Slavoljub Penkala''' ([[Liptovský Mikuláš]] - Liptószentmiklós, tada [[Mađarska]], danas [[Slovačka]], [[20. travnja]] [[1871.]] - [[Zagreb]], [[5. veljače]] [[1922.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[inženjer]] [[kemija|kemije]] i [[izumitelj]] [[Poljska|poljskoga]] podrijetla. [[Diploma|Diplomirao]] je kemiju na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u [[Dresden]]u [[1898.]] godine, potom je radio u [[Kemijska industrija|kemijskoj industriji]] u [[Košice|Košicama]]. Godine 1900. preselio se u [[Zagreb]], gdje je 1904. godine bio imenovan kraljevskim tehničkim nadzornikom. Kreativan duh te okružje u kojem je živio i radio rezultirali su s 80-ak [[izum]]a i [[inovacija]] primjenljivih u svakodnevnom životu, industriji, prometu i drugo. Među prvim su izumima koje je patentirao [[termos-boca]] te [[rotacija|rotirajuća]] [[četkica za zube]]. Svoj najveći i najpoznatiji izum, automatsku mehaničku [[olovka|olovku]], Penkala je prijavio 1906. godine, a nešto poslije i prvo [[nalivpero]] s čvrstom tintom, kao i takozvanu knipsu, držač kojim se pisaljka može zakvačiti za džep. Osim toga, izumio je, patentirao ili usavršio anodne [[baterija|baterije]], lijek protiv [[reuma|reume]], prašak za pranje rublja, potom i plavilo, koje je u praonicama rublja zamijenilo do tada korišteno bjelilo, sredstvo za uništavanje [[gamad]]i, tekući preparat za [[impregnacija|impregnaciju]] [[Željeznička pruga|željezničkih pragova]], [[tlakomjer]] ili [[manometar]], [[dinamometar]], [[vagon]]ske [[kočnice]], sastav [[tračnica]], [[Mjerenje protoka|mjerilo protoka]]. Posebno se bavio [[materijal]]ima za izradbu [[Gramofonska ploča|gramofonskih ploča]], pa je usavršio masu [[ebonit]] iz koje su se ploče [[lijevanje|lijevale]], a [[patent]]irao je i gramofonsku iglu produljena vijeka trajanja. Među ostalim, izradio je proračune i nacrte [[turbina|turbinskoga]] kola, [[helikopter]]skoga rotora te je patentirao lebdjelicu na zračnom jastuku, mnogo prije no što je prvi takav stroj i izrađen.
[[Datoteka:Slavoljub Penkala Zagreb.jpg|mini|desno|300px|Slavoljub Eduard Penkala na spomen-ploči u Zagrebu.]]
 
Penkala je 1908. godine u Zagrebu počeo konstruirati [[zrakoplov]], kojim je upravljanje trebalo biti toliko jednostavno da bilo tko na njemu može letjeti bez posebne pripreme i obuke. Svoje je inovacije patentirao 1909. godine, a zrakoplov je bio posve dovršen 1910. godine. Izgradio je [[spremište za zrakoplove]] (hangar) na vojnom vježbalištu između Selske ceste i potoka Črnomerec u Zagrebu, pa je tako organizirao prvo uzletište u Hrvatskoj. Ondje je [[Dragutin Novak|D. Novak]] uzletio zrakoplovom, te postao prvim hrvatskim [[pilot]]om. Penkala je postupno mijenjao prvotnu konstrukciju kako bi joj poboljšao letne sposobnosti. No letjelicom se i dalje teško upravljalo, a 1910. godine dogodila se nezgoda u kojoj se zrakoplov oštetio, nakon čega je Penkala odustao od daljnjega rada na njemnjemu. Unatoč tomu, Penkalin je zrakoplov ostao zapamćen kao prvi zrakoplov koji je sagrađen i letio u Hrvatskoj.
'''Eduard Slavoljub Penkala''' ([[Liptovský Mikuláš]] - Liptószentmiklós, tada [[Mađarska]], danas [[Slovačka]], [[20. travnja]] [[1871.]] - [[Zagreb]], [[5. veljače]] [[1922.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[inženjer]] [[kemija|kemije]] i [[izumitelj]] [[Poljska|poljskoga]] podrijetla. [[Diploma|Diplomirao]] je kemiju na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u [[Dresden]]u 1898., potom je radio u [[Kemijska industrija|kemijskoj industriji]] u [[Košice|Košicama]]. Godine 1900. preselio se u [[Zagreb]], gdje je 1904. bio imenovan kraljevskim tehničkim nadzornikom. Kreativan duh te okružje u kojem je živio i radio rezultirali su s 80-ak [[izum]]a i [[inovacija]] primjenljivih u svakodnevnom životu, industriji, prometu i drugo. Među prvim su izumima koje je patentirao [[termos-boca]] te [[rotacija|rotirajuća]] [[četkica za zube]]. Svoj najveći i najpoznatiji izum, automatsku mehaničku [[olovka|olovku]], Penkala je prijavio 1906., a nešto poslije i prvo [[nalivpero]] s čvrstom tintom, kao i takozvanu knipsu, držač kojim se pisaljka može zakvačiti za džep. Osim toga, izumio je, patentirao ili usavršio anodne [[baterija|baterije]], lijek protiv [[reuma|reume]], prašak za pranje rublja, potom i plavilo, koje je u praonicama rublja zamijenilo do tada korišteno bjelilo, sredstvo za uništavanje [[gamad]]i, tekući preparat za [[impregnacija|impregnaciju]] [[Željeznička pruga|željezničkih pragova]], [[tlakomjer]] ili [[manometar]], [[dinamometar]], [[vagon]]ske [[kočnice]], sastav [[tračnica]], [[Mjerenje protoka|mjerilo protoka]]. Posebno se bavio [[materijal]]ima za izradbu [[Gramofonska ploča|gramofonskih ploča]], pa je usavršio masu [[ebonit]] iz koje su se ploče [[lijevanje|lijevale]], a [[patent]]irao je i gramofonsku iglu produljena vijeka trajanja. Među ostalim, izradio je proračune i nacrte [[turbina|turbinskoga]] kola, [[helikopter]]skoga rotora te je patentirao lebdjelicu na zračnom jastuku, mnogo prije no što je prvi takav stroj i izrađen.
 
Penkala je nastojao da se njegovi izumi počnu proizvoditi i time dobiju uporabnu vrijednost, pa je i sam bio osnivač nekoliko [[Poduzeće|poduzeća]]. Tako je, upoznavši Edmunda Mostera i njegova brata Mavra 1906. godine, s njima sklopio ugovor o osnivanju tvrtke ''Penkala–Edmund Moster & Co''. [[Tvrtka]] je u Zagrebu izgradila tvornicu i počela proizvoditi automatske mehaničke olovke, nalivpera i ostali pisaći pribor prema Penkalinim patentima. Ta je tvornica ubrzo postala jednim od najvećih svjetskih proizvođača pisaćega pribora, a mehanička je olovka postigla velik tržišni uspjeh u 70-ak zemalja. Zato se i naziv Penkala, pod kojim je bila prodavana, uvriježio u govoru za pisaljku te vrste, a u nekim se zemljama koristi i danas. <ref>'''Penkala, Slavoljub Eduard''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47449] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
Penkala je 1908. u Zagrebu počeo konstruirati [[zrakoplov]], kojim je upravljanje trebalo biti toliko jednostavno da bilo tko na njemu može letjeti bez posebne pripreme i obuke. Svoje je inovacije patentirao 1909., a zrakoplov je bio posve dovršen 1910. Izgradio je [[spremište za zrakoplove]] (hangar) na vojnom vježbalištu između Selske ceste i potoka Črnomerec u Zagrebu, pa je tako organizirao prvo uzletište u Hrvatskoj. Ondje je [[Dragutin Novak|D. Novak]] uzletio zrakoplovom, te postao prvim hrvatskim [[pilot]]om. Penkala je postupno mijenjao prvotnu konstrukciju kako bi joj poboljšao letne sposobnosti. No letjelicom se i dalje teško upravljalo, a 1910. dogodila se nezgoda u kojoj se zrakoplov oštetio, nakon čega je Penkala odustao od daljnjega rada na njem. Unatoč tomu, Penkalin je zrakoplov ostao zapamćen kao prvi zrakoplov koji je sagrađen i letio u Hrvatskoj.
 
Penkala je nastojao da se njegovi izumi počnu proizvoditi i time dobiju uporabnu vrijednost, pa je i sam bio osnivač nekoliko [[Poduzeće|poduzeća]]. Tako je, upoznavši Edmunda Mostera i njegova brata Mavra 1906., s njima sklopio ugovor o osnivanju tvrtke ''Penkala–Edmund Moster & Co''. [[Tvrtka]] je u Zagrebu izgradila tvornicu i počela proizvoditi automatske mehaničke olovke, nalivpera i ostali pisaći pribor prema Penkalinim patentima. Ta je tvornica ubrzo postala jednim od najvećih svjetskih proizvođača pisaćega pribora, a mehanička je olovka postigla velik tržišni uspjeh u 70-ak zemalja. Zato se i naziv Penkala, pod kojim je bila prodavana, uvriježio u govoru za pisaljku te vrste, a u nekim se zemljama koristi i danas. <ref>'''Penkala, Slavoljub Eduard''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47449] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
== Životopis ==
Penkala je rođen [[20. travnja]] [[1871.]] godine u [[Liptovský Mikuláš|Liptovskom Mikulášu]] (Liptószentmiklós), u [[Mađarska|Mađarskoj]] (danas [[Slovačka]]). [[Poljska|Poljsko]]-[[Židovi|židovskog]] i [[Nizozemska|nizozemskog]] je podrijetla.<ref>{{Cite news |last=|first=|coauthors=|title=Google obilježio 141. godišnjicu rođenja Slavoljuba Penkale|pages= |publisher=[[Nova TV (Croatia)|Nova TV]] |date=20. travnja 2012.|url=http://dnevnik.hr/vijesti/tech/google-obiljezio-141-godisnjicu-rodzenja-slavoljuba-penkale.html|accessdate= 20. travnja 2012.}}</ref><ref>{{Cite news |last=[[HINA]] |first= |coauthors= |title=Google se sjetio Penkale |pages= |publisher=[[Business.hr]] |date=20. travnja 2012. |url=http://www.business.hr/business-class/google-se-sjetio-penkale|accessdate= 20. travnja 2012.}}</ref> Jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Nakon mature [[28. rujna]] [[1892.]] godine i završetka studija na sveučilištima u [[Beč]]u i [[Dresden]]u, diplomirao je na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi u Dresdenu [[25. ožujka]] [[1898.]] godine i pisao doktorsku disertaciju s područja organske kemije. Već tada je Penkala govorio, čitao i pisao njemački, slovački, poljski, mađarski, a služio se i francuskim jezikom.
 
Tijekom studija pohađapohađao je satove violine gdje upoznajeje upoznao svoju buduću suprugu, pijanisticu Emiliju Stoffregen s kojom će imati četvero djece. Nakon ženidbevjenčanja izabrao je Zagreb kao prebivalište svoje obitelji i nastanio se na današnjem Trgu kralja Tomislava br. 17. Ovdje je počela njegova blistava karijera. Prihvatio je državnu službu i [[14. lipnja]] [[1904.]] godine položio službenu prisegu. S vremenom je svom imenu pridodao Slavoljub i postao naturalizirani Hrvat.
 
== Penkaline inovacije i patenti ==
Njegov opus obuhvaća od 70 do 80 izuma s područja [[mehanika|mehanike]], [[kemija|kemije]], [[fizika|fizike]], [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstva]] i tako dalje. Već [[1903.]]. patentiragodine patentirao je [[termofor]] u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Beč]]u i drugdje. Usporedno s time radiradio je na izumima mehaničke olovke i nalivpera. Prvu mehaničku olovku na svijetu patentirapatentirao je [[24. siječnja]] [[1906.]] godine. Već 1907. godine patentirapatentirao je prvo [[nalivpero]] na svijetu s čvrstom tintom i to [[31. svibnja]] [[1907.]] godine. Patenti su prijavljeni u više od 35 zemalja svijeta. U tomto vremenudoba inženjer Slavoljub Penkala stalno povećavaje povećavao proizvodnju i iz svoje radionice na Trgu [[Tomislav|kralja Tomislava]] 17, seli u Prašku ulicu br. 3. Sve veća potražnja tržišta povećava proizvodnju i već [[1906.]]. godine počinje suradnja između Edmunda Mostera i Slavoljuba Penkale, koja dovodi do stvaranja poduzeća Penkala-Moster. Zajednički počinju graditi novu tvornicu u današnjoj Branimirovoj ulici, koju 1911. godine završavaju i stvaraju zajedničko dioničko društvo Penkala-Edmund Moster d.d. U toj ćeje tvornici Penkala 1908. godine počeo lijevati prve gramofonske ploče, a samo godinu dana kasnije prvi je u nasHrvatskoj počeo snimati glasove naših operetnih i opernih pjevača na gramofonske ploče Edison-Bell-Penkala (današnja [[Croatia_Records|Croatia Records]]) u Nikolićevoj (danas Teslinoj) ulici. Usporedo s tvornicom u [[Zagreb]]u drugi član obitelji Moster zajedničkim kapitalom otvaraotvorio je drugu tvornicu u [[Njemačka|Njemačkoj]], u [[Berlin|Berlinu]].
 
Penkala olovke i nalivpera izvoze se u više od sedamdeset zemalja svijeta i tvornica od 300 radnika [[1911.]] godine povećava taj broj na 800 radnika: može se reći da je u razdoblju od [[1912.]] do [[1926.]] godine to bila jedna od najvećih tvornica pisaćeg pribora u [[svijet]]u.
 
Usporedo s procvatom tvornice ''Penkala-Moster d.d.'', [[inženjer]] Slavoljub Penkala intenzivno je radio na području [[Aerodinamika|aeronautike]]. Već [[1907.]] godine prijavljuje Kraljevskom [[patent]]nom uredu u Budimpešti, ali i drugim zemljama, kao i kod mehaničke olovke i nalivpera, svoje patente za zračni jastuk od [[27. prosinca]] [[1909.]] godine, zatima prije toga [[10. prosinca]] 1909. godine za [[zrakoplov]]. Inženjer Penkala ne samo da prijavljuje patente, već izrađuje i zrakoplov po svojim nacrtima i zamislima, koji dovršava [[1910.]] godine i iste godine na njemu leti prvi hrvatski pilot [[Dragutin Novak]]. Za vrijeme gradnje zrakoplova izgradio je [[hangar]] na vojnom vježbalištu u Črnomercu i tako otvaraotvorio prvu [[Zračna luka|zračnu luku]] u Hrvatskoj.
 
Nakon ovih velikih uspjeha, inženjer Slavoljub Penkala i dalje radije radio na izumima, koje koristije koristio u tvornici Penkala ili ih pripremapripremao za osnivanje nove industrije ''Elevator d.d.'' za kemijsku industriju. Proizvodnju počinjeje počeo pod imenom Elevator, Vinovica, proizvodi E:M: Penkala i drugo. Proizvodi glasoviti Radium Vinovica, preparat protiv svih vrsta reumatičnih bolova, zatim prve deterđente za pranje rublja (plavilo), pa sredstva za impregnaciju drva, pečatne voskove itd. Od male radionice na početku Tuškanca stvara se nova industrija u Ulici Marije Valerije (poslije Kukovićeva i Ulica braće Kavurića, danas Andrije Hebranga) u dvorištu između Gundulićeve i Preradovićeve ulice s nazivom Elevator za kemijsku industriju d.d.
 
U tim svojim naporima razvoja industrije na području grada Zagreba i čitave [[Hrvatska|Hrvatske]], nenadano umireje umro [[5. veljače]] [[1922.]] godine, nakon službenog puta s kojeg se vratio s upalom pluća. I tako je u 51. godini prekinut život jednog velikana stvaralaštva. Velika je šteta dašto do sada nisu završena istraživanja njegova cjelokupnog djelovanja na području izumiteljskog rada.
 
'''Popis nekih Penkalinih izuma''':
* [http://slavoljubpenkala.hr/slavoljubu-e-p/inovacije-i-patenti.html Penkaline inovacije i patenti]
* [http://www.toz-penkala.hr/slavoljub-penkala Eduard Slavoljub Penkala] na stranicama TOZ Penkala - Tvornica olovaka Zagreb d.d.
* [http://www.slavoljubpenkala.hr/ Udruga "Slavoljub Penkala" (preuzeto 13. studenoga 2013.)]
* ''[http://tehnika.lzmk.hr/penkala-eduard-slavoljub/ Penkala, Slavoljub Eduard]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
 
 
<!--Iz pera Krunoslava Penkale -->