Wikipedija

UDBA: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Izvor.
Nema sažetka uređivanja
Redak 7:
Dio javnosti u današnjoj Republici Hrvatskoj koristi riječ UDBA u jednom novom značenju; kao naziv za navodno utjecajni milje kojega su formirali pripadnici obavještajnog sustava bivšega komunističkoga režima. Za njih je UDBA "godinama pritajena neformalna mreža upućenih u tajne, s mnogim važnim vezama u zemlji i inozemstvu i financijski potpuno osigurana, koja zakulisno nadzire i usmjerava sve važne procese u državi."<ref>[[Ivan Bekavac]], [http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=24777 ''Ostatci nedemokratskih režima i hrvatska budućnost (1). "Vi i nacisti ste dva rođena brata"''], ''[[Glas Koncila]]'', 22. lipnja 2014., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref>
 
UDBA je bila organizirana u skladu s federalnom strukturom komunističke Jugoslavije, te su postojale republičke "Službe"; savezna "Službe" je uglavnom koordinirala rad republičkih, koje su izravno držale svoje agente i u inozemstvu. Za vrijeme prvih 20 godina komunističke strahovlade UDBA je imala više od milijun osobnih dosjea hrvatskih građana.<ref name="matica.hr">Stipe Kljaić, [http://www.matica.hr/vijenac/580/jugoslavenski-totalitarizam-potisnuta-kolektivna-trauma-25697/ ''Kako govoriti o Jugoslaviji? Jugoslavenski totalitarizam – potisnuta kolektivna trauma''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 580, 25. svibnja 2016., pristupljeno 23. kolovoza 2019.</ref>
 
== Nastanak i zadaća ==
Redak 21:
U radne zadatke spadala je psiho-fizička [[tortura]], njihove žrtve stradavale su na [[montirani sudski postupak|montiranim procesima]], bivale smaknute bez suda i pokopane bez obilježja. Širok spektar metoda rada SDB podrazumijevao je: vrbovanje suradnika među građanima Jugoslavije i strancima, informativne razgovore, tajni nadzor [[telefon]]skog, teleprinterskog prometa, [[pošta]]nskih pošiljaka, tajna praćenja, pretrese stanova, uhođenja i promatranja, foto i TV dokumentiranja i drugo. Aktivnost je vođena na temelju podmićivanja i manipuliranjima običnim kriminalcima (prijeteći im, ili obećavajući im smanjenja kazni), preko izrade lažnih dokumenata i najzloglasnijih ucjena, što je imalo za posljedicu angažiranja naivnih građana u samoubilačkim akcijama, bez obzira jesu li djela iskorištena za ucjenu ikad počinili ili nisu.<ref name="hazud.hr">[http://www.hazud.hr/metode-i-oblici-rada-udbe-udbina-paukova-mreza/ Metode i oblici rada UDBE; UDBINA paukova mreža], hazud.hr, 30. siječnja 2016., pristupljeno 29. lipnja 2016.</ref>
 
U vrjemenskom razdoblju od 1946. do [[1990.]] godine UDBA je ubila 69 hrvatskih [[disident|disidenata]], a osmorica su nestala (Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, tj. Vijeće za utvrđivanje poratnih žrtava komunističkog sustava ubijenih u inozemstvu).<ref name="povijest.net">Miljenko Hajdarović, [http://povijest.net/branici-jugoslavenskog-poretka/ ''Braniči jugoslavenskog poretka''], povijest.net, 24. ožujka 2007., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> Izvršila je 24 neuspjela [[atentat]]a na hrvatske emigrante, žrtve kojih su se izvukle s lakšim ili težim tjelesnim ozljedama.<ref name="povijest.net"/> Trojica su oteta, a daljnja četvorica su se uspjela spasiti od otmice.<ref name="povijest.net"/> Najpoznatiji zločini te jugoslavenske službe su ubojstva hrvatskoga emigranta i vođe [[Bruno Bušić|Brune Bušića]] [[16. listopada]], [[1978.]] godine u [[Pariz]]u i ubojstvo hrvatskoga [[disident]]a, [[poduzetnik]]a, [[književnik]]a i [[publicist]]a [[Stjepan Đureković|Stjepana Đurekovića]], [[28. srpnja]] [[1983.]] godine u [[Wolfratshausen]]u.
 
Godine [[1960.]] u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]], u dvorani ''Hrvatskog doma'', aktivirana je bomba u čijoj je detonaciji poginula i trogodišnja Dinka Domančinović. Ta akcija bila je ciljano usmjerena<ref>[http://www.safaric-safaric.si/udruge/hsk/201012%20Izvjesce%20vijeca%20komisije.pdf ''Predmet: Izvješće o radu od 28. travnja 1992. do 15. rujna 1999.''], [[Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske|Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske. Vijeće za utvrđivanje poratnih žrtava komunističkog sustava ubijenih u inozemstvu]], Zagreb, 30. rujna 1999., str. 12.:{{citat2|Zločinačku narav UDB-e najbolje ilustrira teroristički napad bombom na prostorije Hrvatskog doma u ulici Salta br. 1241 u Buenos Airesu. Bombu su, oko 22.00 sata, 16. srpnja 1960. prema izjavama očevidaca, postavile dvije nepoznate osobe, koje su pobjegle automobilom koji ih je čekao u susjednoj ulici. Očevidci tvrde da su teroristi prije izvonenja bombaškog napada zavirivali u dvoranu gdje se mladež zabavljala proslavljajući posljednji dan školskih praznika, te su morali biti svjesni svog zločinačkog čina.}}, safaric-safaric.si, pristupljeno 26. srpnja 2016.</ref> protiv djece, s obzirom na to da se u spomenutoj dvorani slavio posljedni dan školskih praznika.
Redak 37:
*agent, tajni kvalificirani suradnik UDB-e koji po položaju u antinarodnom okruženju, po osobinama i obavještajnim sposobnostima ima mogućnosti duboko prodrijeti u neprijateljsko okruženje i potpuno razotkriti njezino djelovanje. Agenti su najmalobrojnija vrsta suradnika, ali su najkorisniji po svojim obavještajnim sposobnostima, mogućnostima za rad i rezultatima rada.<ref name="hazud.hr"/>
 
== Ubojstva i, otmice, uatentati, inozemstvunestali ==
=== Ubojstva ===
O [[državni teror|ubojstvima]] je odlučivao [[Izvršni komitet Centralnog komiteta Saveza komunista]] iz [[SR Hrvatska|republike]] iz koje je čovjek kojega će se ubiti. U [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] odluke je donosio [[Savez komunista Hrvatske|sekretar izvršnog komiteta Centralnog komiteta SK Hrvatske]].
Redak 43:
UDBINI [[doušnik|doušnici]] i agenti u raznim su zemljama činili brojna ubojstva nad [[Hrvatska politička emigracija|hrvatskim disidentima]]. Njemačko pravosuđe trenutačno vodi sudski postupak protiv nekoliko bivših suradnika [[tajna policija|tajne policije]] zbog ubojstva [[Stjepan Đureković|Stjepana Đurekovića]]. Oni trenutačno žive kao umirovljenici u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U Hrvatskoj još nisu provedeni pravosudni postupci protiv zločinačkih suradnika UDBE. Agent UDBE [[Josip Perković]] tražen je zbog sumnje da je bio umiješan u likvidaciju Stjepana Đurekovića 1983. godine.<ref>{{deu oznaka}} [http://web.archive.org/web/20110824072248/http://peratovicxfiles.webs.com/pdf/PRATES-Jugementdecondamnation-allemand.pdf Im Namen des Volkes: Urteil], (u pismohrani archive.org 24. kolovoza 2011.)</ref> U presudi se navodi da je ''"u Njemačkoj od rata do 1989. očito iz političkih motiva ubijeno 67 Hrvata, pri čemu se 22 atentata, počinjena nakon 1970., s obzirom na to da su svi drugi motivi u međuvremenu isključeni, mogu smatrati djelom jugoslavenskog sigurnosnog aparata"''.<ref>Željko Petrušić, [https://www.jutarnji.hr/arhiva/njemacki-sud-jos-22-ubojstva-u-reziji-udbe/3807741/ ''Njemački sud: Još 22 ubojstva u režiji Udbe''], ''[[Jutarnji list]]'', 29. ožujka 2009., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref>
 
Na dra [[Branimir Jelić|Branimira Jelića]] UDBA je izvršila četiri atentata, tri je preživio a [[1972.]] godine u četvrtome atentatu su ga ubili. Rijetki su uspjeli preživjeti atentate, kao što je to uspjelo [[Nikola Štedul|Nikoli Štedulu]] [[1988.]] godine.<ref name="Stround">{{jezikk|eng.}} [[Brian Gallagher]], [https://web.archive.org/web/20100210015057/http://paulstroud.co.uk/croatiafocus/Brian.Gallagher.231203.html ''The Curious Case of Vinko Sindicic''], ''[[Hrvatski vjesnik|The Croatian Herald]]'', br. 996, 23. prosinca 2003., croatiafocus.com, (u pismohrani archive.org 10. veljače 2010.), pristupljeno 31. srpnja 2019.</ref>
 
=== Opstrukcije i pritisci na svjedoke ===
Ni za jedan od tih zločina u Hrvatskoj dosad se nije vodio sudski postupak, hrvatsko pravosuđe je odbijalo suradnju s njemačkim vlastima. PremaPo analizi [[Nevladina udruga|nevladine udruge]] [[Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva|Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva]] istraga i suđenje protiv [[Krunoslav Prates|Krunoslava Pratesa]] opstruirale su razne osobe bliske strukturama UDBE<ref>[http://web.archive.org/web/20130820211653/http://klub-povratnika.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=294%3Atko-je-sve-opstruirao-istragu-i-suenje-protiv-krunoslava-pratesa-u-muenchenu-kronologija-i-analiza-injenica-&catid=45%3Anaslovnica-izdvojeni-clanci&lang=hr ''Tko je sve opstruirao istragu i suđenje protiv Krunoslava Pratesa u Münchenu, kronologija i analiza činjenica ...''], Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva, 31. prosinca 2010., (u pismohrani archive.org 20. kolovoza 2013.), pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> Bernd von Heintschel-Heinegg je kao predsjedatelj sudac na Bavarskom vrhovnom zemaljskom sudu 2008. godine je u [[München]]u, optužio tadašnjeg hrvatskog predsjednika [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] da se miješao u sudski postupak o ubojstvu hrvatskog disidenta Stjepana Đurekovića. Neveo je kako je primjenjivao pritisak na dva svjedoka koji žive u Hrvatskoj.<ref name="faz">{{deu oznaka}} Nikolas Busse, Karl-Peter Schwarz, [http://www.faz.net/aktuell/politik/europaeische-union/europaeischer-haftbefehl-kroatien-lenkt-gegenueber-bruessel-ein-12550527.html ''Europäischer Haftbefehl: Kroatien lenkt gegenüber Brüssel ein''], ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]'', 28. kolovoza 2013., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref>
 
Komunističke zločine se i dalje negira, relativira ili ih se opravdava kao '[[antifašizam|antifašističke]]'.<ref name="faz"/>
 
=== Hrvatske žrtve ===
==== Ubijeni ====
{| class="wikitable"
|-
! Godina !! Država !! Žrtve<ref>[http://www.safaric-safaric.si/materiali_cro/udba/UDBA%20dokument%20likvidacije.pdf Popis 67 žrtava], safaric-safaric.si, 19. listopada 2014., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref>
|-
|[[1946.]] || [[Italija]] || [[Ivo Protulipac]]
Line 65 ⟶ 66:
|[[1966.]] || [[Kanada]] || [[Anđelko Vučina]],<ref name="H-F">Tomislav Djurasović, [https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/aktualno/13545-ubojstva-i-otmice-hrvata-emigranata ''Ubojstva i otmice Hrvata - emigranata''], hrvatski-fokus.hr, 5. svibnja 2015., pristupljeno 18. ožujka 2017.</ref> [[Mate Miličević]]
|-
|[[1967.]] || [[SR Njemačka]] || [[JozeJozo Jelić]], [[Mile Jelić]], [[Vlado Murat]], [[Anđelko Pernar]], [[Marijan Šimundić]], [[Petar Tominac]]
|-
|[[1968.]] || [[Italija]] || [[Ante Znaor]] i [[Josip Krtalić]] - ubijeni u Trstu; postavljen im je eksploziv u automobil
|-
|[[1968.]] || [[Australija]] || [[Pero Čović]]
|-
|[[1968.]] || [[Francuska]] || [[Nedjeljko Mrkonjić]]
|-
|[[1968.]] || [[SR Njemačka]] || [[Đuro Kokić]], [[Vid Maričić]], [[Mile Rukavina]], [[Krešimir Tolj]], [[Hrvoje Ursa]]
|-
|[[1969.]] || [[SR Njemačka]] || [[Mirko Ćurić]], [[Nahid Kulenović]]
|-
|[[1969.]] || [[Španjolska]] || [[Vjekoslav Luburić]]
|-
|[[1970.]] || [[Švedska]] || [[Mijo Lijić]]<ref name="H-F"/>
Line 83 ⟶ 84:
|[[1971.]] || [[Argentina]] || [[Ivo Bogdan]]
|-
|[[1971.]] || [[Engleska]] || [[Maksim Krstulović]]
|-
|[[1971.]] || [[SR Njemačka]] || [[Mirko Šimić]]
|-
|[[1972.]] || [[Italija]] || [[Rosemarie Bahorić]], [[Stjepan Ševo]], [[Tatjana Ševo]]
|-
|[[1972.]] || [[SR Njemačka]] || [[Branimir Jelić]], [[IvanDrago Mihalić]], [[Josip Senić]]
|-
|[[1972.]] || [[SFR Jugoslavija]] || [[Stjepan Crnogorac]],<ref name="H-F"/> [[Ante Miličević]]<ref name="H-F"/>
|-
|[[1973.]] || [[SR Njemačka]] || [[Josip Buljan-Mikulić]]
Line 97 ⟶ 100:
|[[1975.]] || [[Austrija]] || [[Nikola Martinović]]
|-
|[[1975.]] || [[Belgija]] || [[Matko Bradarić]]
|-
|[[1975.]] || [[Danska]] || [[Vinko Eljuga]]
|-
|[[1975.]] || [[SR Njemačka]] || [[Ivica Milošević]], [[Nikola Penava]], [[Ilija Vučić]]
|-
|[[1975.]] || [[Švedska]] || [[Stipe Mikulić]]
|-
|[[1976.]] || [[Francuska]] || [[Ivan Tuksor]]
Line 109 ⟶ 112:
|[[1977.]] || [[Južnoafrička Republika|JAR]] || [[Jozo Oreč]]
|-
|[[1977.]] || [[SR Njemačka]] || [[Ivan Vučić]]
|-
|[[1978.]] || [[Francuska]] || [[Bruno Bušić]]
|-
|[[1978.]] || [[SAD]] || [[Križan Brkić]]
|-
|[[1979.]] || [[SR Njemačka]] || [[Jozo Miloš]]<ref name="H-F"/>
|-
|[[1979.]] || [[SAD]] || [[Marijan Rudela]], [[Zvonko Štimac]]
|-
|[[1979.]] || [[Kanada]] || [[Cvitko Cicvarić]], [[Goran Šećer]]
|-
|[[1980.]] || [[SR Njemačka]] || [[Mirko Desker]], [[Nikola Miličević (žrtva Udbe)|Nikola Miličević]]
Line 125 ⟶ 128:
|[[1981.]] || [[Francuska]] || [[Mate Kolić]]
|-
|[[1981.]] || [[SR Njemačka]] || [[Petar Bilandžić]], [[Ivo Furlić]], [[Ivan Jurišić]], [[Mladen Jurišić]], [[AnteAntun Kostić]]
|-
|[[1981.]] || [[Švicarska]] || [[Stanko Nižić]]
|-
|[[1983.]] || [[SR Njemačka]] || [[Stjepan Đureković]], [[Franjo Mikulić]], [[Đuro Zagajski]], [[Milan Župan]]
Line 137 ⟶ 140:
|[[1987.]] || [[Kanada]] || [[Damir Đureković]]
|-
|[[1987.]] || [[SR Njemačka]] || Ivan Hlevnjak
|-
|[[1989.]] || [[SR Njemačka]] || [[Anto Đapić, stariji]]
|}
 
==== Otmice ====
{| class="wikitable"
|-
! Godina !! Država !! Žrtve<ref name="H-F"/>
|-
|[[1949.]] || [[Italija]] || [[Drago Jelik]]
|-
|[[1967.]] || [[Italija]] || [[Krunoslav Draganović]]
|-
|[[1972.]] || [[Austrija]] || [[Stjepan Crnogorac]]
|-
|[[1977.]] || [[Italija]] || [[Vjenceslav Čižek]]
|-
|[[1987.]] || [[SR Njemačka]] || [[Ivica Novaković]]
|}
 
==== Pokušaji otmica ====
{| class="wikitable"
|-
! Godina !! Država !! Žrtve<ref name="H-F"/>
|-
|[[1950.]] || [[SR Njemačka]] || [[Branimir Jelić]]
|-
|[[1979.]] || [[Francuska]] || [[Franjo Mikulić]]
|}
 
==== Preživjeli atentate ====
{| class="wikitable"
|-
! Godina !! Država !! Žrtve<ref name="H-F"/>
|-
|[[1948.]] || [[Austrija]] || [[Mate Frković]]
|-
|[[1957.]] || [[Argentina]] || [[Ante Pavelić]]
|-
|[[1957.]] || [[SR Njemačka]] || [[Branimir Jelić]]
|-
|[[1965.]] || [[SR Njemačka]] || obitelj Deželić
|-
|[[1967.]] || [[Brazil]] || [[Anka Zubić-Jelik]]
|-
|[[1968.]] || [[SR Njemačka]] || [[Ante Vukić]]
|-
|[[1969.]] || [[SR Njemačka]] || [[Mirko Grabovac]]
|-
|[[1970.]] || [[SR Njemačka]] || Branimir Jelić
|-
|[[1970.]] || [[SR Njemačka]] || [[Vlado Damjanović]]
|-
|[[1971.]] || [[SR Njemačka]] || Branimir Jelić
|-
|[[1972.]] || [[SR Njemačka]] || [[Gojko Bošnjak]]
|-
|[[1972.]] || [[Francuska]] || [[Nikola Vidović]]
|-
|[[1973.]] || [[SR Njemačka]] || [[Dane Šarac]]
|-
|[[1973.]] || [[SR Njemačka]] || [[Gojko Bošnjak]]
|-
|[[1974.]] || [[Francuska]] || Dane Šarac
|-
|[[1975.]] || [[SR Njemačka]] || [[Stipe Bilandžić]]
|-
|[[1977.]] || [[SR Njemačka]] || Stipe Bilandžić
|-
|[[1980.]] || [[SR Njemačka]] || [[Franjo Goreta]]
|-
|[[1982.]] || [[SR Njemačka]] || [[Luka Kraljević]]
|-
|[[1983.]] || [[SR Njemačka]] || Luka Kraljević
|-
|[[1986.]] || [[SAD]] || [[Danica Glavaš]]
|-
|[[1988.]] || [[Australija]] || [[Ante Tokić]]
|-
|[[1988.]] || [[SR Njemačka]] || [[Tomislav Naletelić]]
|-
|[[1988.]] || [[Škotska]] || [[Nikola Štedul]]
|}
 
==== Nestali ====
{| class="wikitable"
|-
! Godina !! Država !! Žrtve<ref name="H-F"/>
|-
|[[1949.]] || [[Francuska]] || [[Zlatko Milković]]
|-
|[[1963.]] || [[Francuska]] || [[Zvonimir Kučar]]
|-
|[[1965.]] || [[Francuska]] || [[Geza Pašti]]
|-
|[[1971.]] || [[Brazil]] || [[Alija Koso]]
|-
|[[1973.]] || [[Brazil]] || [[Ante Medolić]]
|}
 
Line 147 ⟶ 246:
! Godina !! Država !! Žrtve
|-
|[[1981.]]||Belgija|| Vehbi Ibrahimi<ref name="sd">{{srp oznaka}} [http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=6011 Ko je ubijao srpske političke emigrante], srpskadijaspora.info, pristupljeno 30. siječnja 2016.</ref>
|-
|[[1982.]]||[[SR Njemačka]]|| Jusuf Gervala<ref name="sd"/>
|-
|[[1982.]]||[[SR Njemačka]]|| Baroš Gervala<ref name="sd"/>
|-
|[[1982.]]||[[SR Njemačka]]|| Zeka Kadri<ref name="sd"/>
|-
|[[1990.]] || [[Belgija]] || Enver Hadri<ref name="sd"/><ref name="safaric">[http://www.safaric-safaric.si/udba/maxportal/20141019%20MaxPortal%20UDBA%20likvidacije.htm Ubojstva naručena iz Beograda: Pet najpoznatijih likvidacija kojima se Udba ponosila], safaric-safaric.si, pristupljeno 30. siječnja 2016.</ref>
|}
 
Line 163 ⟶ 262:
! Godina !! Država !! Žrtve
|-
|[[1969.]] || [[SR Njemačka]] || Ratko Obradović<ref name="sd"/>
|-
|[[1969.]] || [[Švedska]] || Sava Čubrilović<ref name="sd"/>
|-
|[[1974.]] || [[SR Njemačka]] || Jakov Ljotić<ref name="sd"/>
|-
|[[1975.]] || [[Belgija]] || Bora Blagojević<ref name="sd"/>
Line 173 ⟶ 272:
|[[1977.]] || [[SAD]] || Dragiša Kašiković i Ivanka Milošević<ref name="sd"/><ref name="safaric"/>
|-
|[[1977.]] || [[SAD]] || Bogdan Mamula<ref name="sd"/>
|-
|[[1978.]] || [[SAD]] || Borislav Vasiljević<ref name="sd"/>
Line 187 ⟶ 286:
| ? || ? || Borislav Vasiljević<ref name="sd"/>
|-
| ? || [[SR Njemačka]] || Dušan Sedlar<ref name="sd"/>
|}
 
Line 210 ⟶ 309:
== Vanjske poveznice ==
* {{deu oznaka}} [http://www.bka.de/fahndung/personen/meistgesuchte/perkovic/index_kroatisch.html Tjeralice Bundeskriminalamta za bivšim Udbašima]
* [https://web.archive.org/web/20130807050755/http://www.hic.hr/dom/372/dom13.htm Vinko Čavlović za HIC o knjizi "Tajni rat Udbe protiv hrvatskog iseljeništva"]
* [http://tomislavjonjic.iz.hr/V_6_vukusic.html Tomislav Jonjić]
* {{eng oznaka}} [http://www.youtube.com/watch?v=j2v4118TV8c&feature=PlayList&p=F4483CEF06FD52F4&playnext_from=PL&index=0 Djelovanje UDBE u Australiji]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/UDBA"