Inačica od 1. rujna 2019. u 09:29 uredi Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.237 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 1. rujna 2019. u 11:39 uredi ukloni ovu izmjenu Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.237 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Franjo Črnko''' ([[16. stoljeće\|16. st.]]), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[Kronika\|kroničar]], [[komornik]] [[Nikola Šubić Zrinski\|Nikole Šubića Zrinskoga]]. Autorom je spisa ''Podsjedanje i osvojenje Sigeta'', koji je preveden na više jezika i koji je važan izvor za proučavanje [[Opsada Sigeta\|sigetske opsade]] iz [[1566.]] godine.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4119 Črnko, Franjo], [[Hrvatski biografski leksikon~~: Črnko~~]], ~~Franjo]~~Anđelka Stipčević-Despotović (1993.), pristupljeno 11. travnja 2015.</ref> == Životopis == Jedan je od preživjelih pri padu Sigeta 1566. godine nakon čega je odveden u tursko ropstvo. Iz turskoga ropstva otkupio ga je sin Nikole Šubića Zrinskoga, grof [[Juraj IV. Zrinski\|Juraj Zrinski]]. Na Jurjevu imanju proveo je neko vrijeme nakon povratka iz [[Turska\|Turske]] te je možda tada na Jurjev nagovor opisao sigetski slom. Poslije bio je kapetanom u Gornjoj Ugarskoj.<ref name="hbl"/> Franjo Črnko (Ferenc Černko) bio je [[Ukrajinci\|Ukrajinac]] koji je oko sredine 16. stoljeća došao u sjeverozapadnu Hrvatsku s većom skupinom svojih sunarodnjaka i našao svoje mjesto na dvoru Nikole Zrinskoga u [[Čakovec\|Čakovcu]].<ref>Zvonar, Ivan. ''Sigetska tragedija u očima jednog komornika i jednog vojnika: (U povodu 450. obljetnice opsade i pada Sigeta)'' // ''Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu'', sv. 49 (236), br. 5-6 (342-343), (2016.), str. 57.-79., {{Hrčak\|id=262333}}, str. 57., 67.</ref> Svojemu je poslodavcu Nikoli Zrinskome bio pratiteljem na brojnim ratnim pohodima, a na kraju i u Sigetu.<ref>Zvonar, Ivan. ''Sigetska tragedija u očima jednog komornika i jednog vojnika: (U povodu 450. obljetnice opsade i pada Sigeta)'' // ''Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu'', sv. 49 (236), br. 5-6 (342-343), (2016.), str. 57.-79., {{Hrčak\|id=262333}}, str. 67.</ref> Bio mu je komornikom ''"u najširem smislu te riječi, koji se brinuo za cjelokupnu komoru (današnjim rječnikom - logistiku), što je obuhvaćalo hranu, streljivo i opskrbu vojnika, a uza sve je to bio i čuvar Nikoline opreme i riznice"''.<ref>Zvonar, Ivan. ''Sigetska tragedija u očima jednog komornika i jednog vojnika: (U povodu 450. obljetnice opsade i pada Sigeta)'' // ''Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu'', sv. 49 (236), br. 5-6 (342-343), (2016.), str. 57.-79., {{Hrčak\|id=262333}}, str. 68.</ref> Jednim je od preživjelih pri padu Sigeta 1566. godine nakon čega je odveden u tursko ropstvo. Iz turskoga ropstva otkupio ga je sin Nikole Šubića Zrinskoga, grof [[Juraj IV. Zrinski\|Juraj Zrinski]]. Na Jurjevu imanju proveo je neko vrijeme nakon povratka iz [[Turska\|Turske]] te je možda tada na Jurjev nagovor opisao sigetski slom. Rukopis je najvjerojatnije završio potkraj 1566. godine ili u prvoj polovici 1567. godine.<ref>Zvonar, Ivan. ''Sigetska tragedija u očima jednog komornika i jednog vojnika: (U povodu 450. obljetnice opsade i pada Sigeta)'' // ''Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu'', sv. 49 (236), br. 5-6 (342-343), (2016.), str. 57.-79., {{Hrčak\|id=262333}}, str. 57., 69.</ref> Njegov povijesno-literarni spis ''[[Podsjedanje i osvojenje Sigeta]]'' pisan je [[Hrvatski jezik\|hrvatskim jezikom]] i kroničarski vjerno iznosi tijek bitke viđene očima jednoga od sudionika i najbližih suradnika Nikole Šubića Zrinskoga.<ref name="hbl"/> Njegovim spisom nadahnuli su se i koristili ga kao izvorom za svoja djela [[Brne Karnarutić]] (''Vazetje Sigeta grada'', Venecija, 1584.), [[Pavao Ritter Vitezović]] (''Odiljenje Sigetsko'', Linz, 1684.), [[Nikola VII. Zrinski]] (''Adriai tengernek Syrenaia'', Beč, 1651.; ''Adrianskoga mora sirena'', Venecija, 1660.) i ini hrvatski književnici.<ref name="hbl"/><ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13483 Črnko, Ferenc], enciklopedija.hr, pristupljeno 1. rujna 2019.</ref> Franjo Črnko poslije bio je kapetanom u Gornjoj Ugarskoj.<ref name="hbl"/> Njegov povijesno-literarni spis ''[[Podsjedanje i osvojenje Sigeta]]'' pisan je [[Hrvatski jezik\|hrvatskim jezikom]] i kroničarski vjerno iznosi tijek bitke viđene očima jednoga od sudionika i najbližih suradnika Nikole Šubića Zrinskoga.<ref name="hbl"/> == Djela == * ''Podsjedanje i osvojenje Sigeta'', ~~1568~~povijesno-literarni spis, 1566. ili 1567. (lat. prijevod ''Historia Sigethi totius Sclavoniae fortissimi propugnaculi quod a Solimanno Turcarum imperatore nuper Captum Christianisque ereptum est ex Croatico sermone in Latinum Conversa, per M. Samuelem Budinam Labacensem'', Beč, 1568.; dva njemačka 1568. i dva talijanska prijevoda, ~~1568~~do 1570.) * ''Podsjedanje i osvajanje Sigeta i popratni tekstovi'', knj. 3, u: ''Opsada Sigeta'', glur. ~~ur.~~knjige ~~[[Slavko~~Milan ~~Goldstein]]~~Ratković, Liber - Mladost, Zagreb, 1971. * ''Povijest Segeta grada s dodatkom narodnih pjesama o podsjedanju Segeta'', prir. Ante Šimčik, Jeronimska knjižnica, knj. 348, Tiskara Narodne prosvjete, Zagreb, 1931. * ''Nikola Zrinski: branitelj Sigeta grada'', reprint izdanja iz 1931., ur. Alojz Jembrih, Svetojeronimska knjižnica, Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb, 2016. Line 13 ⟶ 12: == Izvori == {{izvori}} == Vanjsle poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=info&id=11852 ''Historia Sigethi, totius Sclavoniae fortissimi propugnaculi, quod a Solymano Turcarum Imperatore nuper captum Christianisq. eruptum est / ex Croatico sermone in Latinum conversa per m. Samuelem Budinam Labacensem''], lat. izd. na portalu digitalna.nsk.hr {{mrva-biog-hrvatska}}

Franjo Črnko: razlika između inačica