Bugojno: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznaka: uklanjanje |
Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
||
Redak 81:
U NDH je od 1941. sjedištem kotarske oblasti Bugojna u [[Velika župa Pliva i Rama|Velikoj župi Plivi i Rami]].<ref name="Bućin"> [http://hrcak.srce.hr/file/15826 Arh. vjesn., god. 44 (2001.)] Rajka Bućin: ''Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH'', str. 220</ref> Preustrojem iz 1944. bugojanska kotarska oblast ulazi u [[Velika župa Lašva-Pliva|veliku župu Lašva-Rama]], poslije Lašva-Pliva.<ref> [http://hrcak.srce.hr/file/15826 Arh. vjesn., god. 44 (2001.)] Rajka Bućin: ''Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH'', str. 213-214</ref> Njemačko-talijanska demarkacijska linija u NDH prolazila je tik južno od Bugojna, ostavivši Bugojno u njemačku interesnu sferu.
Mjestom bitaka.<ref>[http://znaci.net/damjan/pojam.php?br=486 Znaci.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160911060910/http://znaci.net/damjan/pojam.php?br=486 |date=11 Rujan 2016 }} ''Bugojno u oslobodilačkom ratu''</ref> U srpnju 1942. Crna legija je vodila uspješne akcije na Kupresu i oko Bugojna. U Bugojnu je djelovala [[Oružništvo|oružnička]] postaja. Za rata su Bugojno napadale snage Pete crnogorske i Prve dalmatinske brigade Treće NOV divizije te dijelovi Prve proleterske divizije (Treća krajiška brigada). Zbog pritiska pobunjeničkih snaga oružnička postaja iz Gornjeg Vakufa iselila se 30. siječnja 1943. i priključila bugojanskoj. Veljače 1943. Treća sandžačka brigada Prve proleterske divizije vodila je borbe oko Bugojna. Prometne su veće bile prekinute, pa je zapovjedništvo V. djel. zdruga s Bugojnom saobraćalo samo krugovalno. 21. veljače snage NDH i njem. snage vratile su G. Vakuf. Bugojanski kraj bio je pod nadležnošću [[Treći domobranski zbor|Trećeg domobranskog zbora]].<ref>(srpski) [http://www.znaci.net/zb/4_4_10_3.pdf Znaci.net] ''Ustaško-domobranski dokumenti III''. Dnevni izvještaji Trećeg domobranskog zbora o situaciji na terenu centralne i istočne Bosne.</ref>
=== Nova Jugoslavija ===
Redak 107:
Bugojno brane udruženim snagama Hrvatsko vijeće obrane([[HVO]]), koji preuzima linije prema Kupresu, i muslimanska Teritorijalna obrana(TO), kasnije Armija BiH, koja preuzima linije prema Donjem Vakufu.
U rujnu 1992. godine Srbi granatiraju sam grad Bugojno, granate padaju na sklop župne crkve i župnog dvora, zapaljen je crkveni toranj. Kako srpski agresor zauzima općinu sjeverno od Bugojna, Donji Vakuf, deseci tisuća muslimanskih izbjeglica slijevaju su u njega, što će kasnije biti jedan od uzroka hrvatsko-muslimanskog [[Bošnjačko-hrvatski_sukob:_Prozor-Rama,_Uskoplje_i_Bugojno#Bugojno|sukoba]] u tom gradu. Taj veliki broj muslimanskih izbjeglica iz općina [[Jajce|Jajca]], koje je olako palo zbog glupih nesloga, i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] poremetio je etničku neravnotežu između Muslimana i Hrvata. Istovremeno u izbjeglištvo odlazi velik broj žene i djece bugojanskih Hrvata te manji broj Muslimana. Do pogoršavanja odnosa između Hrvata i Muslimana dolazi u svim općinama s mješovitim stanovništvom, pa tako i u Bugojnu. Proglašenjem [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosna]] (HZ HB), Bugojno je, unatoč relativnoj bošnjačkoj većini, uvrštena u njen sastav, a Muslimani ne prihvaćaju tu odluku pa na terenu postoje usporedne hrvatske i muslimanske vlasti. Dok u drugim općinama Srednje Bosne i Hercegovine ([[Prozor]], [[Uskoplje]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Busovača]], [[Mostar]]) u prvoj polovici 1993. započinje hrvatsko-muslimanski sukob, u Bugojnu vlada relativni mir, kojeg narušavaju pojedinačni incidenti.
Siječnja 1993. godine Bošnjaci preuzimaju vlast u svim gradskim institucijama u Bugojnu. Hrvati su isključeni iz upravljanja općinom, ali HVO još djeluje.<ref name="B-H sukob: Bugojno">Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/bugojno.htm Bošnjačko-hrvatski sukob: Bugojno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924041455/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/bugojno.htm |date=24 Rujan 2015 }}</ref>
Međutim, u srpnju 1993. incidenti se intenziviraju i 17. srpnja, nakon incidenta na putu između Uskoplja i Bugojna, gdje su ubijena 2 hrvatska civila i odmazde kojom su ubijeni muslimanski vojni policajci iz mješovite patrole, započinje [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Prozor-Rama, Uskoplje i Bugojno|otvoreni sukob]] između HVO-a i Armije BiH.
Redak 294:
== Stanovništvo ==
Na popisu stanovništva [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.|1910.]] katolički Hrvati su u Bugojnu bili relativna većina s 46%, uzevši u obzir da su većina bugojanskih katolika Hrvati.<ref name="genocid">[https://www.hop.com.hr/2015/05/11/genocid-nad-hrvatima-bih-e-u-zavrsnoj-fazi/ HOP Portal] Piše: D.I., ''Genocid nad Hrvatima BiH-e u završnoj fazi'', 11. svibnja 2015. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref> U općini Bugojno od 1936 stanovnika, 882 je katolika, 553 muslimana, 441 pravoslavni i 60 židova.<ref>(srp.) (nje.) [https://web
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bugojno}}
| |||