Mjesna skupina: razlika između inačica

'''Mjesna skupina''' (eng. Local Group, odatle i naziv Lokalna Grupa) naziv je za [[grupe galaksija|grupu galaksijagalaktika]] kojoj pripada naša [[galaksija|galaktika]] - [[Kumova slama]] (Mliječni put).<ref name="Vujnović101">[[Vladis Vujnović|Vujnović, Vladis]]: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Školska knjiga, Zagreb, 2004., ISBN 953-0-40024-1, str. 101</ref>

U zviježđu [[Andromeda (zviježđe)|Andromede]] nalazi se [[spiralna galaksijagalaktika]] [[Messier 31]] ([[Andromeda (galaksija)|Andromedina GalaksijaGalaktika]]) - najveća galaktika u Mjesnoj skupini (slijedi je Kumova slama) sa masom od oko 300 milijarda masa Sunca. Promjer joj je 200 000 s.g., a udaljena je oko 2 540 000 s.g., što je čini najdaljim objektom vidljivom golim okom. Kumova slama i dvostruko veća Andromedina galaktika hrle jedno drugom u susret brzinom od 130 [[km/s]]. Prema računalnim simulacijama, [[Sraz Andromede i Mliječnog puta|sudar]] se očekuje za oko 4,5 milijarde godina, nakon čega će se ove dvije spiralne galaktike stopiti u jednu veliku [[eliptična galaksija|eliptičnu]]. Dok stapanje završi, Sunce će već biti u fazi bijelog patuljka (vidi: [[Nastanak Sunčevog Sustava]]).

Nekoliko patuljastih galaktika se nalaze u orbiti oko Andromedine galaksijegalaktike, od kojih su najveće [[Messier 32]] i [[Messier 110]].

== GalaksijaGalaktika Trokut (M33) i izolirani članovi ==

U blizini M31, u zviježđu [[Trokut (zviježđe)|Trokut]] (''Triangulum'') se nalazi i galaktika [[Messier 33]], treća po veličini u skupini. Udaljena je 2.73 milijuna svjetlosnih godina, te promjera 60.000 ly, čime je najmanja je spiralna galaksijagalaktika u Mjesnoj skupini, te jedina neprečkasta spiralna galaksijagalaktika. U ovoj se galaksijigalaktiki brzo stvaraju zvijezde, višestruko brže nego u [[Mliječni Put|Mliječnog Puta]] te 10 puta brže negoli u galaktici [[Messier 31|M31]]. Tu se zbog toga nalazi mnogo zvjezdanih asocijacija (H II regija), a daleko najveća je [[NGC 604]], koja je jedna od najvećih u Mjesnoj skupini.

Dalje se nalaze druge izolirane galaksijegalaktike, većinom patuljaste, a jedna od njih je i [[Wolf-Ludmark-Melotte]] (WLM), udaljena 3.04 milijuna svjetlonsih godina, te još nekoliko drugih.

U najbližem susjedstvu naše galaktike su [[patuljaste galaksijegalaktike]] nepravilnog oblika: [[Mali Magellanov oblak|Mali]] i [[Veliki Magellanov oblak]], nazvani po [[Magellan]]u, prvom Europljaninu koji ih je ugledao. Veliki Magellanov oblak se nalazi u [[DoradoZlatna riba (zviježđe)|zviježđu DoraduZlatna riba]] i udaljen je oko 163 000 s.g., dok se Mali Magellanov oblak, udaljen 206 000 svj. godina, nalazi u [[Tukan (zviježđe)|zviježđu Tukan]]. Veliki Magellanov Oblak sadrži najveću i najaktivniju zvjezdanu asocijaciju (H II regiju), u mjesnoj skupini, maglicu [[30 Doradus]]. I Mali Magellanov Oblak ima velike H II regije, najveća je [[NGC 346]], vidljiva na snimci lijevo.

Sve do 1994. godine mislilo se da su Mageljanovi Oblaci nama najbliže galaksijegalaktike. Tada je grupa znanstvenika ([[Rodrigo Ibata]], [[Gerard F. Gilmora]] i [[Michael J. Irwin]]) sasvim slučajno nabasala na galaksiju u Galaksiji. Na samo 80 000 s.g., sakriveni iza [[središte Mliječnog Puta|središta Galaksije]], nalaze se ostaci patuljaste galaktike nazvane [[Strijelčev Patuljak]] (Sagittarius Dwarf) koja se u dalekoj prošlosti sudarila sa našom galaksijom. [[Plimne sile]] Kumove slame rastočile su ovu patuljastu galaksiju, pa se danas može prepoznati samo njen kompaktni centar koji bi se, da nije tamo gdje je, vidio pod kutem od čak 20[[°]] (čak 40 puta šire od [[Promatranje Mjeseca|punog mjeseca]]). Duljina ostataka ove galaktike iznosi, po najduljoj osi, čak 28 000 s.g., oko četvrtinu [[promjer]]a naše galaktike Kumove slame. Masa joj, međutim, iznosi samo tisućiti dio mase naše galaksije.