Kralježnjaci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak
m ispravak
Redak 24:
Kralježnjaci su nastali prije oko 525 milijuna godina tijekom [[Kambrijska eksplozija|Kambrijske eksplozije]], događaja kada je ogroman broj raznih organizama nastanjivao Zemlju. Vjeruje se da je prvi poznati kralježnjak bila ''Myllokunmingia''. Molekularna analiza tijekom [[1999]]. je pokazala da su [[sljepulje]] najsrodnije [[paklare|paklarama]], i time su kralježnjaci. Drugi ih smatraju sestrinskom grupom kralježnjaka i svrstavaju ih u takson [[Craniata]]. Jedan drugi rani kralježnjak bio je Haikouichthys ercaicunensis. Svima ovima je nedostajala čeljust.
 
Prvi kralježnjaci s čeljustima su se pojavili u Ordovicijuordoviciju i postali česti u Devonudevonu, vremenu često zvanom "Doba riba".
Dvije grupe koštunjavih riba, [[Actinopterygii]] i [[Sarcopterygii]], su evoluirale i postale česte. Tijekom razdoblja Devonadevona su izumrle skoro sve besčeljouste ribe, osim sljepulja i paklara, ali su nastala i bića koja su bila na prelazu između riba i vodozemaca. Oklopnjače, grupa riba koje su dominirale većinom kasnog [[Silursilur]]a i glavninom [[Devondevon]]a, su također izumrle na kraju Devonadevona.
 
Gmazovi su se pojavili u razdoblju [[Karbon (geološko razdoblje)|karbona]]. Anapsidni i sinapsidni gmazovi su bili česti tijekom kasnog Paleozoikapaleozoika, dok su diapsidi postali dominantni tijekom [[Mezozoikmezozoik]]a. U [[jura (geološko razdoblje)|Jurijuri]] su se iz dinosaura razvile ptice. Izumiranje dinosaura na kraju [[kreda (geološko razdoblje)|Kredekrede]] je omogućilo širenje sisavaca, koji su se razvili od [[terapsidi|terapsida]], grupe sinapsidnih gmazova, tijekom kasnog [[Trijastrijas]]a.
 
==Temeljni plan==