Ivan Evanđelist Šarić: razlika između inačica

| mjesto_smrti = [[Madrid]]

| svećenik = [[22. srpnja]] [[1894.]]

| titula =

| služba =

}}

'''Ivan "Evanđelist" Šarić''' ([[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]], [[Travnik]], [[27. rujna]] [[1871]].- [[Madrid]], [[16. srpnja]] [[1960]].), [[nadbiskup]] [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski]], pjesnik, prevoditelj, [[Hrvatska|hrvatski]] iseljenik. Postao je kontroverzna ličnost kao zdušni pobornik ustaškog režima [[Ante Pavelić]]a i [[NDH]].<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref><ref>[[Hrvoje Matković|Matković, Hrvoje]]: ''[[Povijest Nezavisne Države Hrvatske (Matković)|Povijest Nezavisne Države Hrvatske]]'', Zagreb: Naklada P.I.P. Pavičić, 2002. (w. dopunjeno izdanje) - str. 125-126</ref><ref>''Zbornik "Ante Pavelić - 100 godina"'', Zagreb, 1995, str. 186</ref>

 

Za [[pomoćni biskup|pomoćnog biskupa]] [[biskup koadjutor|koadjutora]] Vrhbosanske nadbiskupije i [[naslovni biskup|naslovnim biskupom]] [[cezaropolska biskupija|cezaropolskim]] imenovan je [[27. lipnja]] [[1908]]. godine. Nakon smrti prvoga vrhbosanskog nadbiskupa velikoga [[Josip Stadler|Josipa Stadlera]] [[1918]]. godine srbijanski dvor [[Karađorđevići|Karađorđevića]] osporavao mu je dopuštenje da preuzme upravu Nadbiskupijom, jer u to vrijeme ni jedan (nad)biskup nije mogao zasjesti na (nad)biskupsku stolicu bez dopuštenja svjetovnog vladara. Tek nakon četiri godine, i nakon brojnih intervenata [[diplomacija|diplomacije]] [[Sveta Stolica|Sv. Stolice]] , [[2. svibnja]] [[1922]]. godine postao je vrhbosanskim nadbiskupom i [[metropolit]]om. Tijekom 23 godine upravljanja svojom Nadbiskupijom, do odlaska u izgnanstvo, osnovao je mnoge nove [[župa|župe]], širio katolički tisak te karitativnu i misijsku djelatnost doveo do vrhunca u tadašnjim prilikama. Od episkopata tadašnje države dobio je zadaću prevesti [[Biblija|Bibliju]] na [[hrvatski jezik|hrvatski]], što je uspješno i izveo u ratnim godinama.

Tijekom rata je otvoreno i žustro podržavao [[UHRO|ustaški]] režim [[Ante Pavelić]]a i surađivao s njime, a čak je i napisao nekoliko pjesama Anti Paveliću, od kojih je najpoznatija ''Kad sunce sja'', koja je izašla u njegovim novinama na [[Božić]] [[1941.]]<ref>Časopis ''Križevtsi'', Br. 2 [1942.] str 10-11</ref><ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref> Tu svoju podršku zadržao je do samog kraja rata.<ref>[http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2008/05-2008/html/revija/katolicka_crkva.html ''Svjetlost riječi'', godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008.]</ref>

 

 

==Izvori==