Wikipedija

August Šenoa: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Zeljko je zaštitio "August Šenoa" ([Uređivanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (neograničeno) [Premještanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (neograničeno))
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 6:
| veličina = 220px
| opis slike = August Šenoa 1880.
| puno ime = August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa<ref>August Šenoa, ''Zlatarovo zlato'', Školska knjiga, Zagreb, 2001., str. 427. ({{ISBN |9530603770}})</ref>
| pseudonim = ''Veljko Rabačević'', ''Petrica Kerempuh'', ''Milutin'', ''Branislav'', ''Onofrius Kopriva''
| rođenje = [[14. studenoga]] [[1838.]]<br>[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
Redak 33:
Augustov otac, Alois Schönoa (1805. – 1878.), [[Nijemac]] iz [[Češka|Češke]], doselio je u Zagreb [[1830.]] godine i radio je kao biskupski slastičar, a majka Terezija pl. Rabacs (Therese Rabacs, 1813. – 1847.), [[Slovaci|Slovakinja]] iz [[Budimpešta|Budimpešte]], umrla je kad je imao 8 godina. Imao je još tri brata: Teodora (1841. – 1843.), [[Julije Šenoa|Julija]] (1845. – 1897.), koji je također bio književnikom i Aurela (1847. – 1913.). Djed mu je bio Johannes Schöynoha (1775. – 1838.), kako se potpisao na obiteljskom molitveniku (Johannes Schöynocha),<ref>Milorad Živančević, ''Seljačka buna Augusta Šenoe'', Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1983., str. 6. {{COBISS.SR|id=25134087}}</ref> a po zanimanju je bio pekar u Budimu.
 
Pučku školu je pohađao u Zagrebu. Prvi razred gimnazije je pohađao [[Pečuh]]u, ali se godinu kasnije vratio u Zagreb gdje je završio [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] 1857. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., {{ISBN |978-953-95772-0-7}}</ref> Studirao je pravo u Zagrebu i [[Prag]]u. Upisao se je 1857. godine na zagrebačku Pravoslovnu akademiju.<ref name="hbl.lzmk.hr">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11894 Šenoa, August], Ankica Šunjić (2015.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 6. kolovoza 2019.</ref> Godine [[1858.]] godinu dana studirao je medicinu u [[Beč]]u. Potom je, dobivši stipendiju od [[biskup]]a [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]], nastavio studij prava u [[Prag]]u, apsolviravši [[1861.]] godine.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> No, studij nije završio jer nije položio završne ispite.<ref name="he"/>
 
Od [[1865.]] godine ponovno je u Beču, i nakon uređivanja listova ''Glasonoša'' i ''Slawische Blätter'' vraća se u travnju [[1866.]] godine u Zagreb i radi u uredništvu ''[[Pozor (Zagreb, 1860.)|Pozor]]a'', do [[1867.]] godine. Potom je sljedeće godine imenovan gradskim bilježnikom a [[1871.]] godine velikim gradskim bilježnikom.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Bio je politički angažiran u [[Narodna stranka|Narodnoj stranci]]. Bijaše umjetničkim ravnateljem u ''Hrvatskom zemaljskome kazalištu'' (prethodnici HNK) od 1868. do 1870. godine, a potom njegovim dramaturgom do 1873. godine, kad postaje gradskim senatorom.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Bio je urednikom društvenoknjiževnoga časopisa ''[[Vijenac (časopis)|Vienac]]'' od [[1874.]] godine i potpredsjednikom [[Matica Hrvatska|Matice hrvatske]] od 1877. do 1881. godine.
 
Prevodio je na [[Hrvatski jezik|hrvatski jezik]] s [[Njemački jezik|njemačkoga]], [[Francuski jezik|francuskoga]], [[Češki jezik|češkoga]] i [[Engleski jezik|engleskoga jezika]].
 
Bio je počasnim članom Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora. Proglašen je počasnim građaninom Grada Zagreba 1881. godine.
Redak 80:
* ''[[Kugina kuća]]'', 1871.
* ''[[Prijan Lovro]]'', 1873.
* ''[[ Mladi gospodin]]'', 1875.
* ''[[Čuvaj se senjske ruke]]'', 1876.
* ''[[Seljačka buna (Šenoa)|Seljačka buna]]'', 1877.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/August_Šenoa"