Borna: razlika između inačica

Jedina povijesna svjedočanstva o Borni dolaze iz [[Franačka|franačkih ]] izvora. Riječ je o ''Vita Hludowici imperatoris'', ''Annales regni Francorum'', ''Annales Sithienses'' i još nekoliko njihovih varijacija.<ref>Antoljak, Stjepan, ''Izvori za historiju naroda Jugoslavije'', Zadar 1978, str. 19-20.</ref> ''Vita Hludowici imperatoris'' nazivaju ga pod zapisom za [[818]]. godinu ''dux Guduscanorum et Timocianorum'', da bi pod [[819]]. bio naveden kao ''dux Dalmatiae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 320-322.</ref> Pod [[821.]] godinom stoji da bio je ''dux Dalmatiae atque Liburniae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 325.</ref> Prema tome, Borna je prvi knez na hrvatskom prostoru čije ime je zapisano u povijesnim vrelima, osim eventualno [[Višeslav]]a koji se spominje na "znamenitoj, ali i nedatiranoj krstionici".<ref>Raukar, Tomislav, ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 26.</ref> Starija historiografija, oslanjajući se na rano datiranje [[Višeslavova krstionica|Višeslavove krstionice]], držala je Bornu Višeslavovim nasljednikom, pa i sinom.<ref name="HBL Borna">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2463 Hrvatski biografski leksikon - Borna] Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Ostala autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža.</ref>

Godine 814. zajedno s knezom [[Ljudevit Posavski|Ljudevitom Posavskim]] (''dux Pannoniae inferioris'') pošao se u Paderborn pokloniti caru [[Ludovik Pobožni|Ludoviku Pobožnom]] prilikom njegova stupanja na [[franačka|franačko]] prijestolje. Kako pitanje granica između [[Tema Dalmacija|bizantske Dalmacije]] i [[Primorska Hrvatska (kneževina)|hrvatskoga kneževskog područja]] nije bilo riješeno [[Aachenski mir|Aachenskim mirom 812.]], Borna prihvaća vrhovništvo Franaka protiv presizanja bizantskih gradova, što djelomice razjašnjuje i njegovo kasnije suprotstavljanje Ljudevitu, koji je uživao potporu [[Bizant]]a. Međutim, čini se da su se nesuglasice između Borne i Ljudevita pojavile već prilikom zasjedanja dvorskog vijeća 818. u Aachenu.<ref name="HBL Borna"/>

Kad je 819. [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]] podignuo [[Ljudevitov ustanak|ustanak protiv Franaka]], Borna mu se suprotstavio te su zametnuli bitku kod Kupe. Borni se pridružio Ljudevitov tast [[Dragomuž]] (Dragomusos), koji je u bitki poginuo ("Dragomuž, Ljudevitov tast, koji je u početku odmetništva bio napustio svoga zeta i pristao uz Bornu", kako navode franački anali.),<ref>I. Mužić, ''Hrvatska povijest 9. stoljeća'', 3. izdanje. Split: MHAS, 2011. str. 152-153.</ref> a na Ljudevitovu stranu prešli su Gačani (stanovnici [[Gacka (župa)|Gacke župe]] sa središtem u [[otočac|Otočcu]]). [[Ljudevitov ustanak#Sukob s Bornom na Kupi|Unatoč tešku porazu]], Borna se spasio uz pomoć tjelesnih čuvara te poslije uspio ponovno podvrgnuti pod svoju vlast Gačane.

Jedno od spornih historiografskih pitanja u vezi s Bornom jest njegovo poistovjećivanje s [[Porga|Porgom]] (Porinom) iz 31. glave [[Konstantin Porfirogenet|Porfirogenetova]] djela ''[[O upravljanju carstvom|De administrando imperio]]''. Za razliku od [[Ferdo Šišić|Ferde Šišića]], koji Bornu poistovjećuje s [[Branimir]]om, pristaše tzv. franačke teorije o [[Pokrštenje Hrvata|pokrštenju Hrvata]] (E. Dümmler, Lj. Hauptmann, B. Grafenauer, [[Nada Klaić]], [[Lujo Margetić]]) drže Porgu i Bornu istom osobom. Inspiriran hrvatskom povjesnicom prvih desetljeća IX stoljeća, [[Vatroslav Lisinski]] skladao je 1851. [[Porin (opera)|operu Porin]], praizvedenu 1897.<ref name="HELZMK"/><ref name="HBL Borna"/><ref>Klaić, Nada, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1971, str. 195.</ref><ref name="HELZMK"/>

* Povijest hrvatskog naroda, Trpimir Macan, Školska knjiga, Zagreb 1999. {{ISBN |953-0-61362-8}}