Dušan Bilandžić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dopuna |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 11:
| zanimanje = [[povjesničar]]
}}
'''Dušan Bilandžić''' ([[Maljkovo]] kod [[Sinj]]a, [[20. srpnja]] [[1924.]]<ref>Maletić, Franjo
== Životopis ==
Dušan Bilandžić rodio se u Maljkovu kod Sinja, 1924. godine. Niže razrede [[Franjevci|franjevačke]] gimnazije završio je u Sinju, a više razrede u gimnaziji u [[Osijek]]u. Još prije rata stupio je u [[SKOJ]] (komunističku omladinu), a od 1942. godine sudjeluje u [[NOR|ratu]] kao borac i politički komesar u slavonskim [[Partizani|partizanskim]] postrojbama. Također, te je godine stupio u [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističku partiju Jugoslavije]] (KPJ). [[1955.]] godine završio je [[Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu|Pravni fakultet u Beogradu]], a od [[1945.]] do [[1960.]] godine djelovao je kao predavač povijesti na Vojnoj akademiji u Beogradu. Nakon izlaska iz [[JNA]], Bilandžić počinje [[novinar]]sku karijeru, no ubrzo je dobio posao u [[sindikat]]ima, pa 1965. godine biva izabran u Predsjedništvo sindikata Jugoslavije kao predstavnik Hrvatske. Istodobno sa sindikalno-samoupravljačkim eksperimentima i praksom, Bilandžić se dalje školuje, te 1965. godine stječe doktorat znanosti na [[Zagrebačko sveučilište|Zagrebačkom sveučilištu]] iz područja [[Ekonomija|ekonomije]]. Godine 1967., nakon [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], postaje ravnateljom "Instituta za historiju radničkoga pokreta" u [[Zagreb]]u. U sljedećim godinama obnašao je više političkih dužnosti, a bio je i jednim od ključnih ljudi koji su sudjelovali u izradbi posljednjeg [[Ustav druge Jugoslavije|jugoslavenskoga ustava]] iz 1974. godine. Na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]] postaje predavač i dekan koncem [[1970-ih]] i početkom [[1980-ih]] godina.
Za člana suradnika Akademije izabran je 1980., za izvanrednog člana 1988., a 1991. postao je redoviti član [[HAZU]] u kojoj je bio vrlo aktivan. Od 2001. do 2006. bio je tajnik Razreda za društvene znanosti i član Predsjedništva HAZU.
Kao povjesničar, akademik Bilandžić najviše se bavio poviješću Jugoslavije i položajem Hrvatske u njoj. Njegova najvažnija djela su Ideje i praksa društvenog razvoja Jugoslavije (1973.), Historija SFRJ 1918–85 (1985.), Jugoslavija poslije Tita (1985.), Hrvatska moderna povijest (1999.), Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (1999.), Propast Jugoslavije i stvaranje moderne Hrvatske (2001.) te Povijest izbliza (2006.).<ref>http://info.hazu.hr/upload/File/Kal15/HAZU-Umro-Dusan-Bilandzic-priopcenje.doc (pristupljeno 24. ožujka 2015.)</ref>
== Stručni rad ==
Dušan Bilandžić je možda najbolji [[Hrvatska|hrvatski]] znalac i sintetski povjesnik razdoblja poslijeratne Hrvatske i komunističke Jugoslavije. Već od početka osamdesetih našao se na udaru unitarističko-centralističkih snaga zbog svoga protivljenja politici [[jugounitarizam|unitarnoga jugoslavenstva]] koja se zahuktala poslije smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Budući je javno osporavao valjanost kategorije "[[Jugoslaveni|Jugoslaven]]" kao nacionalne odrednice u popisu stanovništva 1981. godine, Bilandžić je sredinom 1980-ih doslovno razapet od beogradskih medija kao skriveni separatist i "[[ustaša]]", u najmanju ruku neobična kvalifikacija za jednoga komunističkoga sindikalca.<ref>http://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=100007527</ref>
Kako se približavalo doba raspada SFRJ, Bilandžić se neuspješno reaktivirao na listi [[SDP]]-a, i brzo propao na prvim višestranačkim izborima. No, stare su veze i prijateljstva proradili, pa ga je predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] angažirao kao predstavnika u Beogradu u razdoblju nakon 1991. godine. U zadnjih više od 40 godina Bilandžić je zadržao čudan odnos simultanoga prijateljstva i netrpeljivosti s predsjednikom Tuđmanom. Predsjednik Tuđman je opet zaposlio Bilandžića. Dušan Bilandžić je bio čest gost novinskih kolumni i televizijskih emisija.
Redak 32:
Bio je član Upravnog odbora Hrvatske matice iseljenika,<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_01_3_82.html Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora Hrvatske matice iseljenika], Klasa: 080-02/91-01/09 od 16. siječnja 1991., objavljeno u »Narodne novine« br. 3/91. od 29. siječnja 1991. godine, zadnji put pregledano 2009-09-28</ref> član Komisije Predsjedništva SR Hrvatske za pomilovanja<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_07_29_585.html Odluka o imenovanju predsjednika i članova Komisije Predsjedništva SR Hrvatske za pomilovanja], Klasa: 020-03/90-03/01, Urbroj: 71-90-1 od 20. lipnja 1990., objavljena u »Narodne novine« br. 29/90. od 20. srpnja 1990. godine, zadnji put pregledano 2009-09-28</ref> i član [[Predsjedništvo SR Hrvatske|Predsjedništva SR Hrvatske]].<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_06_25_478.html Odluka o izboru članova Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske], Broj: 080-02/90-03/11 od 30. svibnja 1990., objavljena u »Narodne novine« br. 25/90. od 1. lipnja 1990. godine, zadnji put pregledano 2009-09-28</ref> Odlikovan je [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske]] s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti,<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_68_2077.html Odluka kojom se odlikuju Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića], Klasa: 060-03/07-13/05, Urbroj: 71-05-04/2-07-1 od 30. svibnja 2007., objavljena u »Narodne novine« br. 68/07. od 2. srpnja 2007. godine, zadnji put pregledano 2009-09-28</ref> dobitnik je i godišnje Državne nagrade za znanost, koju je primio za istaknuto znanstveno djelo »Hrvatska moderna povijest« (Zagreb, 1999),<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_06_52_835.html Odluka o dodjeli državnih nagrada za znanost], Klasa: 061-03/01-2/13, Urbroj: 533-02-01-1 od 30. svibnja 2001., objavljena u »Narodne novine« br. 52/01. od 8. lipnja 2001. godine, zadnji put pregledano 2009-09-28</ref> bio je i članom Državnoga povjerenstva za povijesne i ratne žrtve.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_65_785.html Odluka o osnivanju Državnog povjerenstva za povijesne i ratne žrtve], Broj: 01-98-952/1 od 23. travnja 1998., objavljena u »Narodne novine« br. 65/98. od 4. svibnja 1998. godine, zadnji put pregledano 2009-09-28</ref>
Godine 2009. odlikovan je [[Red hrvatskog pletera|Redom hrvatskog pletera]] za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_122_3007.html Narodne novine br.122/12. listopada 2009.]</ref>
== Nepotpun popis djela ==
Redak 50:
== Vanjska poveznica ==
* [http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/dusan_bilandzic Akademik Dušan Bilandžić]
{{GLAVNIRASPORED:Bilandžić, Dušan}}
| |||