Inačica od 5. siječnja 2020. u 17:20 uredi MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.927 edits m uklanjanje izmjene 5401979 suradnika 188.129.78.191 (razgovor) vratila Oznaka: uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 1. veljače 2020. u 17:57 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 15: predsjednik_vlade_osoba = [[Edouard Philippe]] \| površina_poredak = 47 \| površina = 543.965 ~~<b>~~'''<sup>1)</sup>~~</b>~~''' \| vode = 0,26 \| stanovništvo_poredak = 21 \| stanovništvo = 61.538.322 ~~<b>~~'''<sup>1)</sup>~~</b>~~''' \| godina_popisa = 2007 \| gustoća_stanovništva = 113,1 \| Redak 27: BDP_PKM_per_capita = 29,316 $ \| BDP_PKM_per_capita_rang = 20. \| valuta = [[euro]] [[Euro\|€]] ~~<b>~~'''<sup>2)</sup>~~</b>~~''' \| stoti_dio_valute = 100 centa \| vremenska_zona = +1 <br /> [[UTC]] +2 ljeti \| himna = [[La Marseillaise]] \| internetski_nastavak = [[.fr]] \| pozivni_broj = +33 ~~<b>~~'''<sup>1)</sup>~~</b>~~''' \| komentar = <sup>1)</sup> Podatci za europski dio Francuske; <br /~~br><b~~>'''<sup>2)</sup>~~</b>~~''' Do [[1999.]] [[francuski franak]] \| moto = Liberté, Egalité, Fraternité<br />(francuski: sloboda, jednakost, bratstvo) }} Redak 51: Grčka kolonija Masalija osnovana je oko 600. godine prije Krista, na mjestu današnjeg grada [[Marseille]]a. Istovremeno, unutrašnjost Francuske nastanjuju galska plemena. Granice današnje Francuske, od [[Rajna\|Rajne]] do Atlantika, i od [[Pireneji\|Pireneja]] i [[Sredozemno more\|Sredozemnog mora]] do kanala [[La Manche]] otprilike odgovaraju granicama keltske države Galije. [[File:Lascaux2.jpg\|thumb\|200px\|left\| Crtež iz [[Lascaux~~\|Lascauxa~~]]a]] [[Galija (rimska provincija)\|Galiju]] su postupno pokorili [[Rimsko Carstvo\|Rimljani]] između [[125. pr. Kr.\|125.]] i [[52. pr. Kr.\|52. godine prije Krista]]. Sjeveroistočna granica Rimskog Carstva na rijeci Rajni pokazala se nebranjivom u [[4. stoljeće\|4. stoljeću nakon Krista]], kada su započele [[Barbarske invazije]], a rimske provincije u Galiji počeli nastanjuvati [[Germani]]. Redak 86: === Od monarhije do Republike === Do političkih promjena ponovno dolazi 15 godina kasnije, kada su Burbonci svrgnuti i uspostavljena ustavna [[Srpanjska monarhija]]; ona je pak trajala do proglašenja [[Francuska Druga Republika\|Druge republike]] u jeku europskih revolucija [[1848.]] Odluke o ukidanju ropstva i univerzalnom muškom [[ aktivno biračko pravo\|pravu glasa]], donesene za vrijeme Revolucije pa kasnije ukinute, su ponovno stupile na snagu. Predsjednik Louis-Napoleon Bonaparte se proglasio carem Drugog carstva pod imenom [[Napoleon III.]]; [[1870.]] je izgubio vlast nakon [[Francusko-pruski rat\|Francusko-pruskog rata]] i njegov je režim zamijenila Treća republika. Francuski kolonijalni posjedi su rasli u 19. i 20. stoljeću, da bi kulminirali [[1920-ih]] i [[1930-ih\|30-ih]] godina, kada je Francuska pod kontrolom držala oko 13 milijuna četvornih kilometara teritorija, odnosno 8,6% svjetske kopnene površine. Redak 104: == Zemljopisna obilježja == Kontinentalna Francuska leži na zapadnom kraju Europe, između 41° N i 51° N [[zemljopisna širina\|zemljopisne širine]], i 6° W i 10° E [[Zemljopisna dužina\|zemljopisne dužine]]. Nalazi se u [[Umjereni pojas\|sjevernom umjerenom klimatskom pojasu]]. Površina joj iznosi 547.030  km², što znači da je teritorijem najveća članica Europske unije. Zbog tako velike površine, u Francuskoj postoje mnogi reljefni oblici i različita klimatska obilježja. Na sjeveru i zapadu Francuske nalaze se goleme ravnice, na jugozapadu [[Pireneji]], u južnom središnjem dijelu izdiže se [[Središnji masiv]], dok jugoistokom dominiraju [[Alpe]]. 4810 metara visok [[Mont Blanc]], dugo smatran najvišim vrhom Europe, nalazi se na granici Francuske i [[Italija\|Italije]]. Francusku ispresijecaju njene četiri najveće rijeke: [[Seine]], [[Loire]], [[Garonne]] i [[Rhône]]. U Kontinentalnu Francusku spada i otok [[Korzika]]. Južnim dijelom Francuske prevladava [[~~Mediteranska klima\|~~mediteranska klima]], u središnjem [[Kontinentalna klima\|kontinentalna]] s toplim ljetima i oštrim zimama, dok sjeverni i zapadni dio imaju [[Oceanska klima\|oceansku klimu]] s blažim ljetima i zimama, i s više oborina. Alpe i ostala planinska područja imaju [[Alpska klima\|alpsku klimu]]. Francuski prekomorski posjedi dodaju njenom teritoriju još 127.813  km², čime se ukupna površina penje na 674.843  km². Francuska ima drugi najveći [[~~Isključivi gospodarski pojas\|~~isključivi gospodarski pojas]] na svijetu, koji pokriva 11.035.000  km², odmah iza američkih 11.351.000  km². <center> Redak 225: \|} Od 101 departmana, njih pet ([[Francuska Gvajana]], [[Gvadalupa]], [[Martinik]], [[Mayotte]], [[Réunion]]) je u prekomorskim pokrajinama, koje su ujedno i departmani (''Départements d'outre-mer''). Ostali prekomorski posjedi Francuske svrstani su u pet kolektiva (''Collectivité d'outre-mer'') ([[Francuska Polinezija]], [[Saint Barthélemy]], [[Sveti Martin (otok)\|Sveti Martin]], [[Sveti Petar i Mikelon]], [[Wallis i Futuna]]), jedan ''[[sui generis]]'' kolektiv ([[Nova Kaledonija]]), te [[Francuski južni i antarktički teritoriji]] i [[~~Otok Clipperton\|~~otok Clipperton]]. == Politika == Redak 231: {{glavni\|Politika Francuske}} [[Ustav]] [[Peta Republika\|Pete Republike]] usvojen je općim referendumom [[28. rujna]] [[1958.]] godine. Dao je mnogo veće ovlasti izvršnoj vlasti u odnosu na Parlament. Predsjednik se izravno bira na pet godina. Predsjednik imenuje predsjednika vlade, predsjeda kabinetom, zapovijeda oružanim snagama i sklapa državne sporazume. ''Assemblée Nationale'' ([[Parlament Francuske\|francuski parlament]]) je glavno zakonodavno tijelo. Svi se zastupnici izravno biraju na pet godina. Postoji i [[Senat Francuske\|Senat]], gdje senatore bira izborni odbor na devet godina, a svake tri godine bira se jedna trećina Senata. Senat ima ograničene zakonodavne ovlasti, a u slučaju neslaganja između dva doma, Parlament ima posljednju riječ. Vlada ima jak utjecaj na određivanje dnevnog reda Parlamenta. Redak 250: Euro je početkom [[2002.]] godine posve zamijenio [[francuski franak]]. [[File:Paris La Défense seen from Tour Saint Jacques 2013-08.JPG\|thumb\|[[Veduta]] suvremenog [[Pariz~~\|Pariza~~]]a]] Dominantno političko, gospodarsko, znanstveno i kulturno središte Francuske je Pariz, a u usporedni s njim ostali su gradovi mali. Uzrok leži u povijesnim događajima, u političkom centralizmu i pogodnom geografskom položaju. Redak 301: * književnici [[Sully Prudhomme\|Prudhomme]], [[Alphonse de Lamartine\|Lamartine]], [[Jean de La Fontaine\|La Fontaine]], [[Alexandre Dumas (sin)\|Dumas]], [[Alexandre Dumas (otac)\|Dumas]], [[Antoine de Saint-Exupéry\|de Saint-Exupéry]], [[Jules Verne\|Verne]], [[Jean Jacques Rousseau\|Rousseau]], [[Albert Camus\|Camus]], [[Andre Gide\|Gide]], [[Stendhal]], [[Gustave Flaubert\|Flaubert]], [[Anatole France\|France]], [[Eugène Ionesco\|Ionesco]], [[Nostradamus]], [[François Rabelais\|Rabelais]], [[Victor Hugo\|Hugo]], [[Honoré de Balzac\|Balzac]], [[Charles Baudelaire\|Baudelaire]], [[Arthur Rimbaud\|Rimbaud]], [[Émile Zola\|Zola]], [[Jacques Prévert\|Prévert]], [[Molière]] i [[Marcel Proust\|Proust]] * redatelji [[François Truffaut\|Truffaut]] i [[Jean-Luc Godard\|Godard]] * skladatelji [[Claude Debussy\|Debussy]], [[Hector Berlioz\|Berlioz]], [[Maurice Ravel\|Ravel]] ,[[Georges Bizet\|Bizet]] ,[[ François Couperin]],[[Camille Saint-Saëns]]. * slikari [[Georges Braque\|Braque]], [[Paul Cézanne\|Cézanne]], [[Camille Corot\|Corot]], [[Gustave Courbet\|Courbet]], [[Edgar Degas\|Degas]], [[Eugène Delacroix\|Delacroix]], [[Marcel Duchamp\|Duchamp]], [[Paul Gauguin\|Gauguin]], [[Edouard Manet\|Manet]], [[Henri Matisse\|Matisse]], [[Claude Monet\|Monet]], [[Pierre-Auguste Renoir\|Renoir]] i [[Henri de Toulouse-Lautrec\|Toulouse-Lautrec]] Redak 339: ==Dodatna literatura== * J. Carpentier, F. Lebrun, E. Carpentier, J.-M. Mayeur, A. Tranoy, ''Povijest Francuske'', Barbat, Zagreb, 1999. {{ISBN \|9531810273}} * Goran Sunajko, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=163203 ''Filozofija politike francuskih enciklopedista i njezin utjecaj na Francusku revoluciju''], Studia lexicographica, Vol.2 No.1(2), veljača 2008. * Albert Soboul, ''Francuska revolucija: historijski pregled'', Naprijed, Zagreb, 1989., {{ISBN \|8634902242}} * [[Eduard Kale]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=167797 ''Francuska revolucija i novo doba''], Politička misao, Vol.26 No.3, rujan 1989. * Konrad Repgen, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=167793 ''Troškovi slobode: Francuska revolucija kao šansa i opasnost''], Politička misao, Vol.26 No.3, rujan 1989. * Alistair Horne, ''Napoleonovo doba'', Alfa, Zagreb, 2009., {{ISBN \|9789532971040}} * Ivan Pederin, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=118002 ''Francuska, Napoleon i Hrvati''], Croatica et Slavica Iadertina, Vol.7/2 No.7., ožujak 2012. * Vlado Puljiz, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=46911 ''Francuska: spor uspon socijalne države''], Revija za socijalnu politiku, Vol.2 No.4, travanj 1995. * Juergen Hartmann, ''Politički sustavi Velike Britanije, SAD i Francuske: parlamentarni, predsjednički i polupredsjednički sustav vlasti'', Politička kultura, Zagreb, 2006., ISBN 9532580018 * D. Lalić, J. Zlatković-Winter, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=32339 ''Nemiri u Francuskoj 2005.: priča sa zapadne strane''], Politička misao, Vol.43 No.2, prosinac 2006. ==Vanjske poveznice== Redak 381: \|wikicitat = }} {{Europa}}

Francuska: razlika između inačica