Razlika između inačica stranice »Francuska«

Obrisan 51 bajt ,  prije 2 mjeseca
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
m (uklanjanje izmjene 5401979 suradnika 188.129.78.191 (razgovor) vratila)
Oznaka: uklanjanje
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
predsjednik_vlade_osoba = [[Edouard Philippe]] |
površina_poredak = 47 |
površina = 543.965 <b>'''<sup>1)</sup></b>''' |
vode = 0,26 |
stanovništvo_poredak = 21 |
stanovništvo = 61.538.322 <b>'''<sup>1)</sup></b>''' |
godina_popisa = 2007 |
gustoća_stanovništva = 113,1 |
BDP_PKM_per_capita = 29,316 $ |
BDP_PKM_per_capita_rang = 20. |
valuta = [[euro]] [[Euro|€]] <b>'''<sup>2)</sup></b>''' |
stoti_dio_valute = 100 centa |
vremenska_zona = +1 <br /> [[UTC]] +2 ljeti |
himna = [[La Marseillaise]] |
internetski_nastavak = [[.fr]] |
pozivni_broj = +33 <b>'''<sup>1)</sup></b>''' |
komentar = <sup>1)</sup> Podatci za europski dio Francuske; <br /br><b>'''<sup>2)</sup></b>''' Do [[1999.]] [[francuski franak]] |
moto = Liberté, Egalité, Fraternité<br />(francuski: sloboda, jednakost, bratstvo)
}}
 
Grčka kolonija Masalija osnovana je oko 600. godine prije Krista, na mjestu današnjeg grada [[Marseille]]a. Istovremeno, unutrašnjost Francuske nastanjuju galska plemena. Granice današnje Francuske, od [[Rajna|Rajne]] do Atlantika, i od [[Pireneji|Pireneja]] i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] do kanala [[La Manche]] otprilike odgovaraju granicama keltske države Galije.
[[File:Lascaux2.jpg|thumb|200px|left| Crtež iz [[Lascaux|Lascauxa]]a]]
[[Galija (rimska provincija)|Galiju]] su postupno pokorili [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] između [[125. pr. Kr.|125.]] i [[52. pr. Kr.|52. godine prije Krista]]. Sjeveroistočna granica Rimskog Carstva na rijeci Rajni pokazala se nebranjivom u [[4. stoljeće|4. stoljeću nakon Krista]], kada su započele [[Barbarske invazije]], a rimske provincije u Galiji počeli nastanjuvati [[Germani]].
 
 
=== Od monarhije do Republike ===
Do političkih promjena ponovno dolazi 15 godina kasnije, kada su Burbonci svrgnuti i uspostavljena ustavna [[Srpanjska monarhija]]; ona je pak trajala do proglašenja [[Francuska Druga Republika|Druge republike]] u jeku europskih revolucija [[1848.]] Odluke o ukidanju ropstva i univerzalnom muškom [[ aktivno biračko pravo|pravu glasa]], donesene za vrijeme Revolucije pa kasnije ukinute, su ponovno stupile na snagu. Predsjednik Louis-Napoleon Bonaparte se proglasio carem Drugog carstva pod imenom [[Napoleon III.]]; [[1870.]] je izgubio vlast nakon [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]] i njegov je režim zamijenila Treća republika.
 
Francuski kolonijalni posjedi su rasli u 19. i 20. stoljeću, da bi kulminirali [[1920-ih]] i [[1930-ih|30-ih]] godina, kada je Francuska pod kontrolom držala oko 13 milijuna četvornih kilometara teritorija, odnosno 8,6% svjetske kopnene površine.
== Zemljopisna obilježja ==
 
Kontinentalna Francuska leži na zapadnom kraju Europe, između 41° N i 51° N [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]], i 6° W i 10° E [[Zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]. Nalazi se u [[Umjereni pojas|sjevernom umjerenom klimatskom pojasu]]. Površina joj iznosi 547.030 &nbsp;km², što znači da je teritorijem najveća članica Europske unije.
 
Zbog tako velike površine, u Francuskoj postoje mnogi reljefni oblici i različita klimatska obilježja. Na sjeveru i zapadu Francuske nalaze se goleme ravnice, na jugozapadu [[Pireneji]], u južnom središnjem dijelu izdiže se [[Središnji masiv]], dok jugoistokom dominiraju [[Alpe]]. 4810 metara visok [[Mont Blanc]], dugo smatran najvišim vrhom Europe, nalazi se na granici Francuske i [[Italija|Italije]]. Francusku ispresijecaju njene četiri najveće rijeke: [[Seine]], [[Loire]], [[Garonne]] i [[Rhône]]. U Kontinentalnu Francusku spada i otok [[Korzika]].
 
Južnim dijelom Francuske prevladava [[Mediteranska klima|mediteranska klima]], u središnjem [[Kontinentalna klima|kontinentalna]] s toplim ljetima i oštrim zimama, dok sjeverni i zapadni dio imaju [[Oceanska klima|oceansku klimu]] s blažim ljetima i zimama, i s više oborina. Alpe i ostala planinska područja imaju [[Alpska klima|alpsku klimu]].
 
Francuski prekomorski posjedi dodaju njenom teritoriju još 127.813 &nbsp;km², čime se ukupna površina penje na 674.843 &nbsp;km². Francuska ima drugi najveći [[Isključivi gospodarski pojas|isključivi gospodarski pojas]] na svijetu, koji pokriva 11.035.000 &nbsp;km², odmah iza američkih 11.351.000 &nbsp;km².
 
<center>
|}
 
Od 101 departmana, njih pet ([[Francuska Gvajana]], [[Gvadalupa]], [[Martinik]], [[Mayotte]], [[Réunion]]) je u prekomorskim pokrajinama, koje su ujedno i departmani (''Départements d'outre-mer''). Ostali prekomorski posjedi Francuske svrstani su u pet kolektiva (''Collectivité d'outre-mer'') ([[Francuska Polinezija]], [[Saint Barthélemy]], [[Sveti Martin (otok)|Sveti Martin]], [[Sveti Petar i Mikelon]], [[Wallis i Futuna]]), jedan ''[[sui generis]]'' kolektiv ([[Nova Kaledonija]]), te [[Francuski južni i antarktički teritoriji]] i [[Otok Clipperton|otok Clipperton]].
 
== Politika ==
{{glavni|Politika Francuske}}
 
[[Ustav]] [[Peta Republika|Pete Republike]] usvojen je općim referendumom [[28. rujna]] [[1958.]] godine. Dao je mnogo veće ovlasti izvršnoj vlasti u odnosu na Parlament. Predsjednik se izravno bira na pet godina. Predsjednik imenuje predsjednika vlade, predsjeda kabinetom, zapovijeda oružanim snagama i sklapa državne sporazume.
 
''Assemblée Nationale'' ([[Parlament Francuske|francuski parlament]]) je glavno zakonodavno tijelo. Svi se zastupnici izravno biraju na pet godina. Postoji i [[Senat Francuske|Senat]], gdje senatore bira izborni odbor na devet godina, a svake tri godine bira se jedna trećina Senata. Senat ima ograničene zakonodavne ovlasti, a u slučaju neslaganja između dva doma, Parlament ima posljednju riječ. Vlada ima jak utjecaj na određivanje dnevnog reda Parlamenta.
 
Euro je početkom [[2002.]] godine posve zamijenio [[francuski franak]].
[[File:Paris La Défense seen from Tour Saint Jacques 2013-08.JPG|thumb|[[Veduta]] suvremenog [[Pariz|Pariza]]a]]
Dominantno političko, gospodarsko, znanstveno i kulturno središte Francuske je Pariz, a u usporedni s njim ostali su gradovi mali. Uzrok leži u povijesnim događajima, u političkom centralizmu i pogodnom geografskom položaju.
 
* književnici [[Sully Prudhomme|Prudhomme]], [[Alphonse de Lamartine|Lamartine]], [[Jean de La Fontaine|La Fontaine]], [[Alexandre Dumas (sin)|Dumas]], [[Alexandre Dumas (otac)|Dumas]], [[Antoine de Saint-Exupéry|de Saint-Exupéry]], [[Jules Verne|Verne]], [[Jean Jacques Rousseau|Rousseau]], [[Albert Camus|Camus]], [[Andre Gide|Gide]], [[Stendhal]], [[Gustave Flaubert|Flaubert]], [[Anatole France|France]], [[Eugène Ionesco|Ionesco]], [[Nostradamus]], [[François Rabelais|Rabelais]], [[Victor Hugo|Hugo]], [[Honoré de Balzac|Balzac]], [[Charles Baudelaire|Baudelaire]], [[Arthur Rimbaud|Rimbaud]], [[Émile Zola|Zola]], [[Jacques Prévert|Prévert]], [[Molière]] i [[Marcel Proust|Proust]]
* redatelji [[François Truffaut|Truffaut]] i [[Jean-Luc Godard|Godard]]
* skladatelji [[Claude Debussy|Debussy]], [[Hector Berlioz|Berlioz]], [[Maurice Ravel|Ravel]] ,[[Georges Bizet|Bizet]] ,[[ François Couperin]],[[Camille Saint-Saëns]].
* slikari [[Georges Braque|Braque]], [[Paul Cézanne|Cézanne]], [[Camille Corot|Corot]], [[Gustave Courbet|Courbet]], [[Edgar Degas|Degas]], [[Eugène Delacroix|Delacroix]], [[Marcel Duchamp|Duchamp]], [[Paul Gauguin|Gauguin]], [[Edouard Manet|Manet]], [[Henri Matisse|Matisse]], [[Claude Monet|Monet]], [[Pierre-Auguste Renoir|Renoir]] i [[Henri de Toulouse-Lautrec|Toulouse-Lautrec]]
 
 
==Dodatna literatura==
* J. Carpentier, F. Lebrun, E. Carpentier, J.-M. Mayeur, A. Tranoy, ''Povijest Francuske'', Barbat, Zagreb, 1999. {{ISBN |9531810273}}
* Goran Sunajko, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=163203 ''Filozofija politike francuskih enciklopedista i njezin utjecaj na Francusku revoluciju''], Studia lexicographica, Vol.2 No.1(2), veljača 2008.
* Albert Soboul, ''Francuska revolucija: historijski pregled'', Naprijed, Zagreb, 1989., {{ISBN |8634902242}}
* [[Eduard Kale]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=167797 ''Francuska revolucija i novo doba''], Politička misao, Vol.26 No.3, rujan 1989.
* Konrad Repgen, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=167793 ''Troškovi slobode: Francuska revolucija kao šansa i opasnost''], Politička misao, Vol.26 No.3, rujan 1989.
* Alistair Horne, ''Napoleonovo doba'', Alfa, Zagreb, 2009., {{ISBN |9789532971040}}
* Ivan Pederin, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=118002 ''Francuska, Napoleon i Hrvati''], Croatica et Slavica Iadertina, Vol.7/2 No.7., ožujak 2012.
* Vlado Puljiz, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=46911 ''Francuska: spor uspon socijalne države''], Revija za socijalnu politiku, Vol.2 No.4, travanj 1995.
* Juergen Hartmann, ''Politički sustavi Velike Britanije, SAD i Francuske: parlamentarni, predsjednički i polupredsjednički sustav vlasti'', Politička kultura, Zagreb, 2006., ISBN 9532580018
* D. Lalić, J. Zlatković-Winter, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=32339 ''Nemiri u Francuskoj 2005.: priča sa zapadne strane''], Politička misao, Vol.43 No.2, prosinac 2006.
 
==Vanjske poveznice==
|wikicitat =
}}
 
 
{{Europa}}
19.624

uređivanja