Inačica od 4. veljače 2019. u 00:45 uredi Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 295.805 edits m uklonjena promjena suradnika PGK365 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mateo K 01 Oznaka: brzo uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 1. veljače 2020. u 18:23 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 13: Spoznaje o vrlo složenoj problematici postanka i razvitka [[Zemlja\|Zemlje]] javljale su se postupno, a neke potječu još iz antičkih vremena. No, tek u 15. stoljeću dolazi do pokušaja sistematizacije znanja o Zemlji, a postupno se javljaju i novi pojmovi kao temelj geologije u nastajanju. U [[Srednji vijek\|Srednjem vijeku]] su ostaci izumrlih organizama najčešće smatrani "igrom prirode" ili dokazima "općeg potopa". No, već je [[Leonardo da Vinci]] (1452 - 1519) upozorio da jednim se "potopom" ne može objasniti rasprostranjenost [[fosil]]nih ostataka morskih organizama na kopnu. Osim toga, on je bio svjestan dugog trajanja geološke prošlosti, a opisao je i prvi '''geokemijski ciklus''' (voda ispire sol iz tla i odnosi je u more koje se tako zaslanjuje, a zbog izdizanja morskog dna stvaraju se [[laguna\|lagune]] gdje se voda isparuje i taloži novi sloj, koji opet može biti potopljen...). Leonardo da Vinci je shvatio i odos [[erozija\|erozije]] tla i izdizanja kopna (erozija narušava ravnotežu u [[litosfera\|litosferi]], a ona se ponovno uspostavlja izdizanjem). Širi interes za geološke probleme izazvale su rasprave između tzv. neptunista i plutonista. ''Neptunisti'', na čelu s '''A. G. Wernerom''' su oživili staru ideju [[Tales]]a iz Mileta (7/6.st.pr.Kr.), pripisivajući postanak stijena litosfere - vodi. Zbog toga su i dobili naziv prema antičkom bogu oceana Neptunu. ''Plutonisti'', na čelu s [[James Hutton\|J. Hutton]] su oživili zapažanje [[Strabon]]a (1.st.pr.Kr.) držeći da su pojedine stijene nastale u vezi s [[vulkan]]skim erupcijama. Nazvani su po bogu podzemlja, Plutonu. [[Horace-Bénédict de Saussure\|H. B. de Saussure]], ([[18. stoljeće\|18.st.]]) prvi je shvatio da su nagnuti slojevi posljedica kretanja [[litosfera\|litosfere]] i prodora starijih stijena kroz mlađe. '''E. de Beaumont''' (19.st.) prvi spoznaje ulogu [[rasjed]]a u postanku doline [[Rajna\|Rajne]], a tvrdi i da tektonske sile nastaju zbog hlađenja Zemlje i stezanja njezina obujma. [[Georges Cuvier]] (18/19.st.) postavlja temelje znanstvenog proučavanja fosilnih ostataka organizama, a '''[[William Smith]]'''(1769-1839) ih sustavno primjenjuje za određivanje relativne starosti stijena Zemljine kore te za crtanje prve [[geološka karta\|geološke karte]] na kojoj je prikazana površina Velike Britanije. Uočava se i lateralna varijabilnost istodobnih stijena, pa tako nastaje pojam [[facijes]]a (A. Gressly, 1838). Pronalaskom [[radioaktivnost]]i geolozi su napokon dobili moćan alat za određivanje starosti stijena. Naime, prije toga [[geološka vremenska skala]] nije imala brojke i nije se znalo kada je koje razdoblje Zemljine prošlosti počelo ili završilo, nego su se samo određivali relativni odnosi. Starost Zemlje prvi je odredio američki geokemičar '''[[Clair Cameron Patterson]]''', polazeći od pretpostavke da je postanak svih tijela Sunčevog sustava bio istovremen, pa je datirao starost [[meteorit]]a. Njegova brojka od 4,5 milijarde godina nije se previše mijenjala niti razvojem drugih metoda. Redak 30: Od naših istraživača koji su u ranim fazama razvitka znanosti o Zemlji ističu se [[Ruđer Bošković]] (1711. - 1787.) koji je pisao o kompenzaciji masâ unutar gora i tako postavio temelje kasnijem razvoju teorije [[izostazija\|izostazije]]. Regionalne poremećaje sile teže tumačio je različitom gustoćom gornjih i donjih dijelova Zemljine kore. Kasnije je [[Đuro Pilar]] (1846. - 1893.) raspravlja o uzrocima ledenih doba i povezuje ih s ekscentričnošću Zemljine putanje, a kasnije se bavi uzrocima potresa za koje kaže da su najuže povezni sa stvaranjem pukotina i rasjeda u Zemljinoj kori. [[File:ภาพถ่ายของAndria Mohorovicic.gif\|thumb\|200px\|[[Andrija Mohorovičić]].]] [[Andrija Mohorovičić]] (1857. - 1936.) na osnovi potresa sa žarištem u Pokuplju (~~25km~~25 km južno od Zagreba) dokazao je 1909. da u dubini od 54  km postoji jak diskontinuitet u širenju potresnih valova, koji je po njemu dobio naziv [[Mohorovičićev diskontinuitet]]. Za razvitak geologije u nacionalnim okvirima zaslužan je [[Ljudevit Vukotinović\|Lj. Vukotinović]](1813 - 1893.) potičući pisanje znanstvenih djela na narodnom jeziku što je zahtijevalo i stvaraje domaće terminlogije. Redak 37: == Važniji geološki principi == Nekad općepoznati princip uniformitarianizma je ključ za rješavanje nekih pitanja geološke prošlosti. Glasi: "Sadašnjost je ključ za prošlost" što bi značilo da procesi koji vladaju danas su vladali i u prošlosti te promatranjem današnjih zbivanja možemo zaključivati o geološkoj prošlosti. Međutim, taj princip treba uzeti s krajnjom opreznošću s obzirom na činjinicu da se neki procesi u nekim razdobljima geološke prošlosti nisu zbivali istim intenzitetom kao danas, te da neki procesi koji su djelovali u geološkoj prošlosti ne djeluju danas (npr. diferencijacija Zemlje). Zbog toga je danas u geološkoj zajednici prihvaćeniji ''blaži'' oblik uniformitarianizma - aktualizam, čiji se princip može sažeti u: "Prirodni zakoni koji vladaju danas, vladali su i u geološkoj prošlosti." Redak 93: ;Bilješke i literatura * [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=21701 geologija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]] * Čedomir Benac, [https://helpdesk.uniri.hr/system/resources/docs/000/000/016/original/Rijecnik_pojmova.pdf?1384256623 ''Rječnik pojmova u primijenjenoj geologiji i geološkom inženjerstvu''], [[Sveučilište u Rijeci]], Rijeka, 2013., {{ISBN \|9789536953332}} == Vanjske poveznice == Redak 102: * [http://www.hgi-cgs.hr/index.html Hrvatski geološki institut] * [http://www.portalnebula.hr Portal Nebula], portal studenata geologije {{Prirodne znanosti}} [[Kategorija:Prirodne znanosti]] [[Kategorija:Geologija\| ]]

Geologija: razlika između inačica