Ivo Perić rodio se u Lukaru ([[Šibensko-kninska županija]]) 1930. godine.<ref name="Ivo Perić">Ivo Perić, ''Hrvatska državotvorna misao u XIX. i XX. stoljeću'', Dom i svijet, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-6491-70-2}}, bilješka o piscu, str. 521.</ref> Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu a zatim je srednju školu polazio u [[Šibenik]]u i [[Zadar|Zadru]] te potom filozofski fakultet u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirao je s diplomskim radom ''Problem preventivnog rata protiv Italije u austrijskoj vanjskoj politici 1909.-1914.''.<ref name="Ivo Perić"/> Doktorirao je [[1969.]] godine na [[beograd]]skom Filozofskom fakultetu s disertacijom ''Borba za narodni jezik i nacionalni duh u dalmatinskom školstvu 1860.-1918.''<ref name="Ivo Perić"/> Radio je kao prosvjetni djelatnik, najviše u [[Dubrovnik]]u, od [[1957.]] godine, gdje je kasnije bio i direktor gimnazije od [[1964.]] do [[1974.]] godine. Od 1974. godine pa sve do umirovljenja, [[1995.]] godine, bio je zaposlen u dubrovačkom Zavodu za povijesne znanosti [[HAZU]] (od [[1979.]] godine sa zvanjem znanstvenog savjetnika).<ref name="Ivo Perić"/> U povijesnoj znanosti bavi se s temama hrvatskog kulturnog, političkog i gospodarskog života [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref name="Ivo Perić"/> Njegov spisateljski opus sadržava i nekoliko udžbenika povijesti, razne osvrte i brojne priloge u enciklopedijama, novinama i književnim časopisima te više od stotinu<ref>[http://www.hsmuzej.hr/hrv/anali8.asp Hrvatski školski muzej: ''Anali za povijest odgoja'', Vol. 8., Zagreb, 2009.]: {{citat2|Doprinosi Iva Perića povijesti školstva i pedagogije. Autor: [[Nevio Šetić]]. Sažetak: U radu se, nakon kratkog osvrta na radnu bibliografiju povjesničara Ive Perića, daje bibliografija njegovih radova s područja povijesti školstva i pedagogije. Popis sadrži ukupno 102 bibliografske jedinice, od kojih su: 4 knjige, 15 rasprava, 73 članka i 10 osvrta.}}</ref> radova s područja povijesti školstva i pedagogije.
