Razlika između inačica stranice »Ladislav I. Sveti«

Obrisano 75 bajtova ,  prije 9 mjeseci
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
== Životopis ==
[[Slika:Ladislav1 denar1.jpg|200px|desno|mini|Denar kralja Ladislava I.]]
Bio je sin ugarskog kralja [[Bela I.|Bele I.]] (1060.-1063.) i kraljice Rikse Pijastović od [[Poljska|Poljske]] (1013.-1075.), a imao je starijeg brata [[Gejza I.|Gejze I.]] i dvije sestre Sofiju<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35062 Ladislav I. Arpadović (Sveti) - Hrvatska opća enciklopedija]</ref>, suprugu istarskog markgrofa Ulrika I. i [[Jelena Lijepa|Ilonu]] ([[hrvatski jezik|hrv.]] ''Jelena Lijepa''), ženu [[Hrvatski vladari|hrvatsko-dalmatinskog kralja]] [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1074.-1089.). Rođen je u izbjeglištvu u Poljskoj, a [[1048.]] godine vraća se u Ugarsku i sudjeluje u prijestolonasljednim borbama. Godine [[1060.]] pomogao je ocu da uz pomoće poljske vojske zadobije ugarsko prijestolje.<ref name="proleksis.lzmk.hr">[http://proleksis.lzmk.hr/33559/ Ladislav I. Arpadović (Sveti) - Proleksis enciklopedija]</ref>
 
Za vrijeme vladavine rođaka [[Salomon, ugarski kralj|Salomona]] (1063.-1074.), sina kralja [[Andrija I.|Andrije I.]] (1046.-1060.) i brata Ladislavovog oca Bele I., Ladislav je dobio na upravu istočni dio Ugarske kojim je upravljao kao [[vojvoda]]. Iako je u ugarskoj dinastiji prevladavao sustav nasljeđivanja po pravu seniorata, Ladislav je pomogao svom bratu Gejzi da stekne ugarsko prijestolje. Zajedno s njim pobjedio je vojsku kralja Salomona u bici kod Mogyoroda, [[14. ožujka]] [[1074.]] godine, nakon čega je Ladislavov brat Gejza I. (1074.-1077.) proglašen ugarskim kraljem.
 
Nakon smrti kralja Gejze I. [[1077.]] godine, ugarska kruna pripala je Ladislavu. Uspješno je obranio Ugarsku od napada [[Pečenezi|Pečenega]] koje je protiv njega poslao detronizirani kralj Salomon. Nakon toga okrenuo se jačanju svoje kraljevine te je odlučio iskoristiti smrt hrvatskog kralja Zvonimira († 1089.), supruga svoje sestre kraljice Jelene Lijepe kako bi osvojio [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevinu Hrvatsku]] i staviti je pod upravu Arpadovića. Godine [[1091]]. umire bez imenovanog nasljednika kralj [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepan II.]], koji je došao na prijestolje nakon Zvonimira, pa je Ladislav mogao [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091.-1105.|započeti osvajanje Hrvatske]]. Stoga je te iste godine provalio sa vojskom preko [[Drava|Drave]], te je bez problema zauzeo [[Slavonija|Slavoniju]], ali je naišao na oružani otpor [[Hrvati|Hrvata]] na području južno od [[Petrova gora|Gvozda]] (''Alpes Ferreae'').<ref>[http:// name="proleksis.lzmk.hr"/33559/ Ladislav I. Arpadović (Sveti) - Proleksis enciklopedija]</ref> Istodobno se [[bizant]]ski car [[Aleksije I. Komnen]] (1081.-1118.), uplašio za svoje posjede u [[Dalmacija|Dalmaciji]], pa je platio nomadskom narodu [[Kumani|Kumana]] da napadnu Ugarsku. Prešavši planinu [[Gvozd]] morao se kralj Ladislav I., na vijest o napadu Kumana, vratiti u Ugarsku.<ref name="Fedro, Povijest Hrvatsa 1526">Šišić, Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 152.</ref>
 
Nakon povratka u Ugarsku, Ladislav je na osvojenom području između Gvozda i [[Drava|Drave]] postavio svog sinovca [[Almoš]]a († 1129.) kao posebnoga hrvatskog kralja (1091.-1095.), očito kao znak da nema namjeru taj kraj, kao ni ostatak Kraljevine Hrvatske i Dalmacije pripojiti Kraljevini Ugarskoj, već je podrediti članovima svoje obitelji.<ref>Šišić, name="Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 152.<"/ref> Kako bi učvrstio vlast u Slavoniji i još je jače povezao s Ugarskom, osnovao u slavonskom naselju [[Zagreb]]u [[1094]]. godine [[zagrebačka biskupija|zagrebačku biskupiju]], čijim je prvim biskupom posvećen [[Česi|Čeh]] imenom [[Duh, biskup|Duh]] i podredio joj čitavo područje tadašnje Slavonije, a istodobno osnovao je u blizini Zagreba veliko Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo i dodijelio ga uglednom ugarskom rodu [[Ača]]. Papa [[Celestin III.]] ga je [[27. lipnja]] [[1192.]] proglasio svetim.
 
== Obitelj ==
== Literatura ==
 
* ''Šišić, Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004.'' {{ISBN |953-214-197-9}}
 
== Vanjske poveznice ==
19.624

uređivanja