Lapidarij: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjen duplikat
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 1:
[[Datoteka:Varaždin - lapidarium.jpg|mini|desno|250px|<center>Lapidarij u Varaždinu]]
'''Lapidarij''' (''[[latinski jezik|lat]]. Lapidarius'' = kameni) je naziv za zbirku radova u [[kamen]]u, kao što su [[skulptura|skulpture]] i [[arheologija|arheološki]] [[spomenik|spomenici]]. Zbirka može biti samostalna, kad su eksponati izloženi na mjestu gdje su iskopani, ili u okviru povijesnih, arheoloških ili gradskih [[muzej]]a. Najčešće su eksponati na otvorenom prostoru oko muzeja ili u dvorištu.<ref name="lzmk">"Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 6, str. 431 ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža'', Zagreb 2004. {{ISBN |953-6036-36-3}}</ref>
 
Lapidariji se javljaju već u starih naroda, a česti su od [[humanizam|humanizma]] i [[renesansa|renesanse]], tako da su praktički začetci muzeja.
 
Mnogi muzeji u Hrvatskoj imaju lapidarije, na primjer [[Arheološki muzej u Zagrebu]], [[Augustov hram|Augustov hram u Puli]], [[Muzej Lapidarium|Muzej Lapidarium u Novigradu]] i [[Muzej Međimurja Čakovec|Muzej Međimurja u Čakovcu]]. Prvi lapidarij u Hrvatskoj bio je u [[Split]]u iz 16. stoljeća u kojemu se čuvaju [[solin]]ski [[epigraf]]ski spomenici koje su sakupili [[Marko Marulić]] i [[Dmine Papalić]]<ref>Opća i nacionalna enciklopedija, XII. knjiga, Pro Leksis, Večernji List, Zagreb, 2006., str. 52. {{ISBN |953-7224-12-0}}</ref>.
 
Jedan od najpoznatijih svjetskih lapidarija je u [[Vatikanski muzeji|Vatikanskome muzeju u Rimu]].