Lijepa naša domovino: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznaka: uklanjanje |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 20:
[[datoteka:Detalj spomenik himni Zelenjak.jpg|mini|Natpis na spomeniku himni]]
'''''Lijepa naša domovino''''' (često tek '''''Lijepa naša'''''), himna [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Njezine početne riječi čest su [[metonimija|metonim]] za Hrvatsku (''Lijepa Naša'').
Ubraja se među malobrojne miroljubive himne, jer veliča ljepote [[domovina|domovine]], a ne poziva na borbu ili [[Pokret otpora|otpor]] kao himne-koračnice (pr. ''[[Marseljeza]]'').<ref>Božo Skoko, ''Hrvatski velikani'', Večernji edicija, Zagreb, 2014., str. 279., {{ISBN
== Stihovi ==
Zagrebački pravnik [[Antun Mihanović]], jedan od pjesnika [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]], napisao je domoljubnu pjesmu ''[[
{{Citat5|<poem>
Redak 32:
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
Da bi vazda sretna bila!
Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!
Teci Dravo, Savo teci,
Redak 64:
Ne zna se kako je izgledao izvorni napjev. Prvi poznati zapis potječe od [[Vatroslav Lichtenegger|Vatroslava Lichteneggera]], pjevačkog pedagoga, iz [[1861]]. godine. Slušao je kako pjevaju njegovi učenici (učiteljski pripravnici) i zabilježio note, "ukajdiv melodiju onako kako su mu pripravnici pjevali" ([[Franjo Ksaver Kuhač]]).
Lichtenegger je priredio skladbu za muški četveropjev. Godine [[1862.]] njegova je inačica objavljena u ''Sbirci različitih četveropjevah mužkoga zbora'' (svezak II, broj 9) Narodnoga zemaljskoga glazbenog zavoda u Zagrebu.
U godinama koje su uslijedile, popijevka se pojavljivala u raznim zbirkama pod naslovom ''Hrvatska Domovina'', a pod imenom ''Liepa naša'' nalazimo je prvi put [[1864.]] godine u zbirci "raznih četveropjev(h) što ih izdade Glasbeno društvo duh(ovne) mlad(eži) Zag(rebačke)". Ta dva naslova su se izmjenjivala do [[1890-ih]] godina, kada se kao naslov uvriježio prvi stih, ''Lijepa naša domovino''.
Bilo je i drugih glazbenih inačica nakon Lichteneggera. Popijevka se uređivala za različite zborove i pritom mijenjala, a današnja inačica potječe od [[Franjo Dugan stariji|Franje Dugana starijeg]] ([[1919.]]).
I danas postoje mnoge glazbene inačice ove pjesme: za muške, ženske, dječje i mješovite zborove, tamburaške i puhačke sastave, orgulje, glasovir te [[simfonijski orkestar]].
Redak 105:
* ''svog' doma'' → ''svoj narod''
Primjerice, [[Antun Gustav Matoš]] je pisao „Oj hrvatska zemljo mila.“.<ref name="Bar">Barac, Antun.
Na prijedlog hrvatskog književnika [[Milivoj Slaviček|Milivoja Slavičeka]], ponovno je umetnut stih ''sinje more svijetu reci''<ref name="vecernji">Denis Derk, [http://www.vecernji.hr/kultura/umro-autor-pjesme-vrijeme-je-da-se-dogada-napokon-covjek-clanak-472527 ''Umro autor pjesme "Vrijeme je da se događa napokon čovjek"''], ''[[Večernji list]]'', 7. studenoga 2012.</ref> (umjesto izvornog ''Kud li šumiš, světu reci'').
Redak 113:
== Svojstvo himne ==
Tijekom 19. stoljeća "Lijepa naša" se pjevala u svečanim nacionalnim prigodama kao i razne druge popijevke. Bila je samo jedna od mnogih narodnih himna, koje je zapisao Antun Mihanović [[1846.]] godine (''Bože živi'', ''Još Horvatzka ni propala'', ''Mi smo, braćo ilirskog'' i ine). Godine [[1891.]], prigodom izložbe Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u [[Zagreb]]u, prvi put je navedena kao hrvatska himna i pjevala se pod naslovom ''Lijepa naša''.
Savez hrvatskih pjevačkih društava obratio se Hrvatskom saboru [[1907.]] godine ''“glede uzakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme ''Lijepa naša domovino'' hrvatskom himnom”''. Iako Sabor nije reagirao, ''Lijepa naša'' je postala neslužbena hrvatska himna, a u svečanim prigodama se izvodila odmah nakon ''[[Carevka|Carevke]]''. Kad je Hrvatska [[29. listopada]] [[1918.]] godine stekla (kratkotrajnu) neovisnost, Sabor je pjevao ''Lijepu našu''.
Također se neslužbeno pjevala između dva rata. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugoga svjetskog rata]] pjevali su je i ustaše i partizani. Tijekom [[narodnooslobodilački rat|narodnooslobodilačkog rata]] ''Lijepa naša'' nastavila je biti simbolom hrvatske političke tradicije i identiteta. Status himne neformalno joj je priznat na osnivačkoj skupštini [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH-a]] održanoj [[13. lipnja|13.]] i [[14. lipnja]] [[1943.]] godine u [[Otočac|Otočcu]] i [[Plitvička jezera|Plivičkim jezerima]], kada je prvo zasjedanje ovoga tijela zaključeno svečanim izvođenjem ''Lijepe naše''.<ref>[http://www.sabor.hr/hr/o-saboru/obiljezja-drzavnosti Obilježja državnosti Republike Hrvatske - Himna Republike Hrvatske], sabor.hr, pristupljeno 13. veljače 2019.</ref> Poslije rata nije ugušena, nego se u svečanim prigodama svirala odmah nakon [[Hej, Slaveni|jugoslavenske himne]]. Program [[Hrvatski radio|Radio Zagreba]] završavan je svake noći njezinim orkestralnim intoniranjem.
Redak 128:
* Jagarčec, Nadica ; Blažičko, Zvonimir. ''Lijepa naša domovino: spomen-monografija povodom 160. godišnjice prvog pisanog spomena hrvatske himne i 60. godišnjice spomenika u Zelenjaku'', Općina Tuhelj, Tuhelj, 1995.
* Jankovič, Ján. ''Lijepa naša je aj naša: pamätnica na počesť 170. výročia Mihanovićovej básne Horvatska domovina – Lijepa naša a 100. výročia jej prvého slovenského znenia'', II. dio, JUGA – Vydavateľstvo Jána Jankoviča, Bratislava, 2005., {{ISBN
== Izvori ==
Redak 143:
{{Hrvatska}}
[[
[[
[[
| |||