Inačica od 9. ožujka 2018. u 18:24 uredi MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.927 edits m uklanjanje izmjene 5045062 suradnika 185.150.232.31 (razgovor) Oznaka: uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2020. u 14:43 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Sites mycéniens.png\|mini\|250px\|Razmještaj najpoznatijih mikenskih arheoloških nalazišta u Grčkoj.]] '''Mikenska kultura''' je [[arheološka kultura]] [[brončano doba]] u [[Grčka\|Grčkoj]] (oko [[1600. pr. Kr.]] - [[1100. pr. Kr.]]) koje pripada ''Heladskom razdoblju'' (3200.-1050. pr. Kr.) [[Egejska kultura\|egejske kulture]]. Ime je dobilo prema arheološkom lokalitetu [[Mikena\|Mikeni]], a glavna središta ove kulture su uglavnom na [[Peloponez]]u: [[Tirint]] i [[Arg (grad)\|Arg]], a pripadala su joj i druga mjesta u kopnenoj Grčkoj: [[Orhomen]], [[Antička Teba (Grčka)\|Teba]], [[Atena]] i [[Jolk]]. ==Osobitosti== [[Datoteka:Linear B (Mycenaean Greek) NAMA Tablette 7671.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Mikenska glinena pločica s [[Linearno B pismo\|linearnim B pismom]] pronađena u kući trgovca uljem.]] Za razliku otmjenosti, otmjenosti i lakoći kojom odiše [[kretska kultura]], [[mikenska kultura]], odiše snagom, čvrstinom i stabilnošću. Mikenjani su uveli nekoliko inovacija u inženjerstvu, arhitekturi i vojnoj infrastrukturi, dok su u isto vrijeme trgovali širom [[Sredozemlje\|Sredozemlja]]. No, Mikenjani su najpoznatiji po strogom hijerarhijskom društvenom i političkom uređenju dominantne ratničke elite koja je vladala iz povezane mreže utvrđenih gradova-država ''[[Linear B]]'', najstarije [[grčki\|grčko pismo]], je [[pismo\|grafijski sustav]] koji se u drugoj polovici [[2. tisućljeće pr. Kr.\|drugog tisućljeća pr. Kr.]] koristio za zapisivanje [[mikenski grčki jezik\|mikenskog grčkog jezika]].<ref name="one20">Natuknica "''linear A i B''", "Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka", sv. XII, str. 175, ''Pro leksis'' - ''Večernji list'', Zagreb, 2006. {{ISBN \|953-7224-12-0}}, [http://proleksis.lzmk.hr/34734/ ''proleksis.lzmk.hr'']</ref>. Također, mikenski panteon uključuje nekoliko božanstava kasnije poznatih kao [[Olimpski bogovi]]. [[Datoteka:MiceneCircoloTombeReali.jpg\|mini\|<center>Pogled na kružnu kraljevsku nekropolu i kiklopske zidine u Mikeni.]] [[Datoteka:MaskAgamemnon.png\|mini\|<center>Zlatna pogrebna maska poznata kao ''[[Agamemnonova maska]]'', oko 1500 pr. Kr., Nacionalni muzej u [[Atena (grad)\|Ateni]].]] Redak 20: Mikenska kultura je slavno kao razdoblje [[Starogrčka književnost\|starogrčke književnosti]] i [[Grčka mitologija\|mitologije]], uključujući [[ep]]ove vezane za [[Troja]]nske ratove, [[Ilijada\|Ilijadu]] i [[Odiseja\|Odiseju]]. Ponovljene invazije sjeverno-grčkog naroda [[Dorani\|Dorana]] dovelo je do uništenja Mikenske kulture, ali iz kaosa tzv. [[Mračno doba (stara Grčka)\|starogrčkog mračnog doba]] koji je nastupio ([[1200. pr. Kr.]] - [[750. pr. Kr.]]) postupno su izronile malene države [[željezno doba\|željeznog doba]], svaka s gradom u središtu. Te malene države, kao što su [[Atena (polis)]], [[Sparta]] ili [[Korint]], stvorile su visoku kulturu [[Stara Grčka\|antičke Grčke]]<ref>Ian Morris, ''Greece: Dark Age Greece'', iz Brian M. Fagan, ''[https://books.google.com/books?id=ystMAgAAQBAJ The Oxford Companion to Archaeology]'', Oxford University Press, 1996., str. 253.–256. {{ISBN \|9780195076189}}</ref>. ==Poveznice==

Mikenska kultura: razlika između inačica