Njemačka: razlika između inačica

| službeni_jezik = [[Njemački jezik|njemački]] <b>'''¹⁾</b>'''

| valuta = [[euro]] <b>'''²⁾</b>'''

| komentar = ¹⁾ [[Danski jezik|danski]], [[Lužičkosrpski jezici|lužičkosrpski jezici]], [[Romski jezik|romski]], [[Frizijski jezici|frizijski jezici]] i [[donjosaski jezik|donjosaski]] službeno su priznati i zaštićeni kao [[Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima|manjinski jezici]]; <br /br><b>'''²⁾</b>''' Do [[1999.]] [[njemačka marka]]

Njemačka je [[demokracija|demokratska]] [[parlament]]arna [[Savezna država|savezna država]], koja se sastoji od 16 [[Njemačke savezne zemlje|saveznih zemalja]]<ref>[http://www.zagreb.diplo.de/Vertretung/zagreb/hr/03/Gegenseitige__Besuche/Besuche__Laendervertreter.html]</ref> (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni [[Grad|gradovigrad]]ovi. [[Glavni grad]] je [[Berlin]] i u njemu su smješteni parlament (''[[Bundestag]]'') i vlada (''Regierung''). Ujedinjena je kao [[država]] za vrijeme [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]] [[1870]]./[[1871|'71]].

O ranoj njemačkoj povijesti, zna se iz [[arheologija|arheoloških]] nalazišta i zapisa o [[Bitka|bitkamabitka]]ma s [[Rimsko Carstvo|Rimskim Carstvom]]<ref name="Claster">Jill N. Claster: ''Medieval Experience: 300–1400''. NYU Press 1982, p. 35. {{ISBN |0814713815}}.</ref>. Germanska plemena širila su se iz [[Skandinavija|Skandinavije]] prema jugu u [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeću pr. Kr.]] Sukobljavali su se s [[Rimljani]]ma, o čemu je pisao [[Tacit]] u [[knjiga|knjizi]] Germania. Oko [[260.]] godine, germanska plemena, probila su rimsku granicu (Limes Germanicus) i širili su se na području današnje Njemačke<ref name="Cambridge ancient history">The Cambridge Ancient History, vol. 12, p. 442. {{ISBN |0521301998}}.</ref>.

Nakon Hitlerova samoubojstva, Njemačka je kapitulirala [[8. svibnja]] [[1945.]] godine. Poraz je doveo do velikih [[Crta Odra-Neisse|teritorijalnih gubitaka]], 15 milijuna [[prognanik|prognanika]]a koji su se iselili na preostali teritorij i 45 godina podijeljene Njemačke. Rat je izazvao uništenje 80% svih njemačkih gradova s više od 100 000 stanovnika. Ipak, gospodarstvo se naglo oporavilo [[1950-ih]] godina (tzv. ''Wirtschaftswunder'' ili gospodarsko čudo), a gradovi su postupno obnovljeni.

Godine [[1949.]] osnovane su dvije njemačke države: [[Savezna Republika Njemačka]], koja je izvorno imala dvanaest saveznih država i [[Njemačka Demokratska Republika]] s pet saveznih država (umjesto kojih su [[1952.]] uvedeni okruzi). [[Saarland]] se pridružila SR Njemačkoj [[1957.]] godine. Tijekom [[1960-ih]] duž cijele granice, preko 1 000 &nbsp;km, izgrađen je sigurnosni kompleks sa svrhom sprečavanja ilegalnih prelazaka.

''Primjer 1: Recimo da neka stranka u nekoj saveznoj državi dobije 22 zastupnika drugim glasom, a 10 zastupnika prvim glasom. Onda će prvih 10 mjesta od tih 22 dobiti osobe izabrane prvim glasom, a preostalih 12 mjesta će popuniti kandidati sa stranačke liste.

Zbog potrebnih povećavanja broja zastupnika je broj članova ''[[Bundestag|Bundestaga]]a'' nakon izbora 2013. godine iznosio 630 zastupnika. Njemački parlament se prije zvao ''[[Reichstag]]'' (Carski parlament) zbog čega se sama zgrada u kojoj se nalazi ''[[Bundestag]]'' i dalje zove ''[[Reichstag]]''.

U Njemačkoj postoji još jedno zakonodavno tijelo ''[[Bundesrat]]'' (Savezno vijeće) u kojega vlade 16 [[Savezne države Njemačke|saveznih država Njemačke]] (''Bundesländer'') šalju, ovisno o broju stanovnika, svoje zastupnike. Zastupnici svake savezne države su dužni glasati jednoglasno, dakle nije moguće da od 6 zastupnika [[Bavarska|Bavarske]] 4 glasaju za i 2 protiv, već moraju svi glasati za ili svi protiv. Kada se u Njemačkoj glasa o zakonu koji ne dira prava saveznih država dovoljno je da samo ''[[Bundestag]]'' izglasa zakon. Kada se glasa o zakonu koji dira prava saveznih država potrebno je da i ''[[Bundestag]]'' i ''[[Bundesrat]]'' izglasaju zakon.

[[Poglavar države]] je ''[[Predsjednik Njemačke|Bundespräsident]]'' (Savezni predsjednik), čije se ovlasti uglavnom svode na ceremonijalne i predstavničke dužnosti. Njega bira ''[[Bundesversammlung]]'' (Savezna skupština). ''[[Bundesversammlung]]'' služi samo za izbor saveznog predsjednika i sastaje se u zgradi ''[[Bundestag|Bundestaga]]a''. Nju čine svi zastupnici ''[[Bundestag|Bundestaga]]a'' plus jednako toliko zastupnika iz parlamenata saveznih država. Kako bi neki njemački zakon u konačnici postao važeći mora ga potpisati i savezni predsjednik koji to može odbiti ako smatra da bi taj zakon kršio temeljni pravni poredak ili temeljna prava građana.

U pogledu [[sudstvo|sudstva]] treba spomenuti [[Savezni ustavni sud Njemačke|Ustavni sud]] (''Bundesverfassungsgericht''), koji može poništiti bilo koji zakon ili administrativni dokument ako ga ocijeni neustavnim. Njegovo sjedište je u [[Karlsruhe|Karlsruheu]]u.

U Njemačkoj prevladava [[umjereno topla klima|umjereno topla]] vlažna klima, a na Alpama i [[planinska klima]]. Cijeli je prostor pod snažnim utjecajem [[Atlanski ocean|Atlanskog oceana]] s kojeg stalni zapadni vjetrovi donose vlažan [[zrak]] tokom cijele godine. U istočnim dijelovina Njemačke izraženija je kontinentalnost pa je česta nestabilna vremenska situacija pod utjecajem sukoba kontinentalnih i maritimnih zračnih masa. Količina padalina kreće se između 700 &nbsp;mm u zavalama i dolinama do 1000 &nbsp;mm iznad 1000 m nad [[more]]m. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 8&nbsp;°C. Pod utjecajem oceanskog zraka zime su blaže, nego što bi se očekivalo po geografskim širinama, a ljeta ipak svježija.

Njemačka [[promet]]na mreža je suvremena, dobro razgranata i djelotvorna zahvaljujući stoljetnoj tradiciji i pogodnoj konfiguraciji [[tlo|tla]] bez velikih [[priroda|prirodnih]] prepreka. Cestovni sustav obuhvaća više od 220 000 kilometara (oko 11 000 &nbsp;km su autoceste); cestovna je mreža osobito gusta na [[zapad]]u, uz najurbaniziranija područja. Njemački željeznički sustav ima oko 40 000 &nbsp;km pruga; suvremen je i djelotvoran, osobito na zapadu. [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]ska zračna luka treća je u Europi poslije [[London]]a i [[Pariz]]a.Rijeke [[Rajna]] i [[Laba]] su okosnice riječne mreže.

*[[Robert Koch ]]

*[[ Wilhelm Conrad Röntgen]]

*[[Johannes Kepler ]]

[[Sport]] je sastavni dio života [[Nijemci|Nijemaca]]. Članovi sportskih klubova su 27 milijuna Nijemaca, a još 12 milijuna se induvidualno bavi sportskim aktivnostima<ref name="sports">[http://www.germany.info/relaunch/culture/life/sports.html Germany Info: Culture & Life: Sports] Germany Embassy in Washington, D.C. Retrieved 2006, [[December 28|12-28]].</ref>. [[Nogomet]] je najpopularniji sport. [[Njemački nogometni savez]] je najmasovniji svjetski nogometni savez sa 6.3 milijuna službenih članova. [[Bundesliga]] je drugo najgledanije profesionalno sportsko natjecanje na [[svijet]]u. [[Njemačka nogometna reprezentacija]] osvajala je [[Svjetsko nogometno prvenstvo]] [[1954.]], [[1974.]], [[1990.]] i [[2014.]] te [[Europsko nogometno prvenstvo]] [[1972.]], [[1980.]] i [[1996.]] Njemački sportaši su treći po broju osvojenih medalja na svim [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]. Bili su domaćini Ljetnih olimpijskih igara u [[XI. Olimpijske igre - Berlin 1936|Berlinu 1936.]] i u [[XX. Olimpijske igre - München 1972|Münchenu 1972.]] te Zimskih olimpijskih igri u [[IV. Zimske olimpijske igre - Garmisch-Partenkirchen 1936|Garmisch-Partenkirchenu 1936]].

<TR><TD>[[31. listopada|31. listopada]]</TD><TD>[[Dan reformacije]]</TD><TD>''Reformationstag''</TD><TD>[[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]] i [[Brandenburg]]</TD></TR>