Sitotisak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 1:
[[Datoteka:Silketrykk.svg|mini|Tehnika sitotiska]]
'''Sitotisak''' (serigrafija, svilotisak) spada u direktnu tehniku propusnoga [[tisak|tiska]] s mogućnošću tiska na različite [[materijal|materijale]]e. Smatra se najstarijom tehnikom tiska.
 
== Princip rada ==
Redak 7:
Tisak se ostvaruje na način da se bojilo (na slici iznad označeno slovom '''A''') strugačem (''rakelom'') ('''B''') potiskuje kroz tiskarsku formu ('''C''') koja je izrađena od svile ('''D''') koja je zategnuta na [[drvo|drveni]] ili [[aluminij]]ski okvir ('''E''').
Svila može biti različite gustine, zavisno od materijala na kojem se tiska i od bojila kojim se tiska. Gustina može biti 35, 43, 55, 77, 90, 120, 145, 160 niti po kvadratnom centimetru. Ovisno o gustini niti svila propušta više (uz manje kvalitetan otisak) ili manje bojila (uz više kvalitetan otisak). Sila pritska strugača, brzina tiska te vrsta podloge na kojoj se tiska također utječu na debljinu nanosa bojila koja iznosi od 20 ‐ 60 μm.
Osim ručnog načina tiska, postoje i strojevi za sitotisak, kako jednobojni tako i višebojni, te poluautomatski i automatski. Tisak se može raditi na ravnim oblicima, a zbog fleksibilnosti tiskovne forme i na zakrivljenim oblicima, te raznim materijalima, tako da sitotisak ima široku primjenu, posebno kod gotovih proizvoda. U tekstilnoj industriji je praktično nezamjenjiva tehnika tiska na [[tekstil]]ne predmete, kako direktno na tekstil tako indirektno na transfer papir s kojega se poslije otisak termo prešama prenosi na tekstil pod utjecajem visoke [[temperatura|temperature]]. Ovisno o vrsti materijala na koji se tiska, koriste se bojila pogodna za taj materijal. Tako postoje bojila za umjetne materijale, [[metal]], [[staklo]], tekstil (tzv. plastisoli i vodena bojila), [[guma|gumu]], itd. Za tisak na podloge koje odlikuje svojstvo upijanja boja koriste se jednokomponentna bojila u koja se dodaje [[razrjeđivač]] čime se regulira i [[viskoznost]] bojila, a za tiskovne podloge koje su neupojne koriste se dvokomponentna bojila sa svojstvom brzog sušenja uz dodatak [[katalizator]]a.
 
== Tiskovna forma ==
Redak 18:
 
* Karl Bachler: ''Serigraphie – Geschichte des Künstler-Siebdrucks''. Verlag Der Siebdruck, Lübeck 1977.
* Jacob Biegeleisen: ''Siebdruck''. Hörnemann, Bonn 1971, 1978, 1986, {{ISBN |3-87384-446-X}}.
* Hartmut Büchel: ''Siebdruck Digest''. Dräger Druck, Lübeck 1992, {{ISBN |3-925402-08-X}}.
* Jan van Duppen: ''Handbuch für den Siebdruck''. Dräger Druck, Lübeck 1990, {{ISBN |3-925402-20-9}}.
* Kurt Friedrich Ehlers: ''Siebdruck''. Callwey, München 1980, {{ISBN |3-7667-0546-6}}.
 
== Vanjske poveznice ==
Redak 30:
* [http://alexeyparygin.com/monografia.html The Art of Silk-screen. XX century]
{{Mrva-tehno}}
 
[[Kategorija:Grafika]]
[[Kategorija:Tiskarstvo]]