Dinko Šimunović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m uklonjena promjena suradnika 93.143.52.223 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mateo K 01
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 26:
[[Datoteka:Dinko Šimunović (detalj).jpg|mini|Dinko Šimunović, reljef na spomen-ploči u Zagrebu]]
'''Dinko Šimunović''' ([[Knin]], [[1. rujna]] [[1873.]] – [[Zagreb]], [[3. kolovoza]] [[1933.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]] i [[učitelj]].
 
Ko ovo čita i prepisuje BOLJE FA NE PREPISUJE JER ČE DOBIT PO GUZICI #ercigang
 
== Životopis ==
Line 35 ⟶ 33:
Svoje novelističke radove objedinio je u zbirkama ''Mrkodol'' ([[1909.]]), ''Đerdan'' ([[1914.]]), ''Sa Krke i sa Cetine'' ([[1930.]]). Posmrtno je objavljena i zbirka ''Posmrtne novele'' ([[1936.]]). Zanimljivo je kako su u Šimunovićevim djelima glavni junaci pretežito žene (Rudica, Duga, Đerdan, Muljika itd.).<ref name "enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59567 enciklopedija.hr: Šimunović, Dinko], pristupljeno 21. svibnja 2016.</ref> Najpoznatije pripovijetke su mu ''Muljika'' ([[1906.]]), ''Duga'' ([[1907.]]) te ''Alkar'' ([[1908.]]). Godina [[1911.]] i [[1923.]] napisao je dva romana - ''Tuđinac'' i ''Porodica Vinčić'' te [[1918.]] tiskao dijelove nedovršenog romana ''Beskućnici''.<ref name "enciklopedija"/> Umro je u [[Zagreb]]u [[3. kolovoza]] [[1933.]] godine.
 
Njegova [[proza]] iz Dalmatinske zagore impresivna je i slikovita s jakim epskim i tananim lirskim portretima. Pojedine Šimunovićeve novele vrhunska su ostvarenja u [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]]. Idealnim spojem narodnoga i umjetnoga, za čim je gotovo uzalud težila starija hrvatska pripovjetka, ostvario je posve osebujan tip novele koji u najboljim primjercima čuva trajnu svježinu.
I NEMOJ PREPISIVAT BOGA TI
 
== Poznata djela (izbor) ==