Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 189:
== Upad u Hercegovačku banku ==
{{glavni|Uništenje Hercegovačke banke}}
{{izdvoji|Uništenje Hercegovačke banke}}
Uništenje Hercegovačke banke bio je projekt slamanja Hrvata Bosne i Hercegovine. Hrvati su bili najbolje organiziran narod, što je međunarodnim protektorima smetalo u njihovom cilju marginaliziranju Hrvata u BiH. Od 42 banke u FBIH 2001. godine, Hercegovačka banka je sama obavljala 36 % financijskih tijekova u BiH. Bila je jezgra gospodarstva Hrvata u BiH i hrvatskog napretka u BiH. Ni domaća federalna agencija ni međunarodne revizorske kuće nisu našle bezakonja. Nakon pljačkaške akcije otišla je banka u stečaj, 4.500 gospodarskih subjekata ostalo je bez svoga novca, 90.000 štediša bez svojih štednji i do danas nitko nije odgovarao radi ovog slučaja.<ref>[https://hms.ba/cetrnaesta-obljetnica-brutalnog-upada-u-hercegovacku-banku/ Hrvatski medijski servis] ''Kako je uništena Hercegovačka banka?'', 6. travnja 2015. (pristupljeno 13. veljače 2020.)</ref>
 
Kampanja protiv hrvatskih političkih predstavnika je uskoro bila propraćena udarima na gospodarski temelj zajednice. Ured visokog predstavnika je 5. travnja 2001. postavio privremenu upraviteljicu u jednu od tri glavne banke Hrvata u Hercegovini, [[Hercegovačka banka|Hercegovačku banku]]. Teksaški revizor, [[Toby Robinson]], imenovana je privremenom upraviteljicom kako bi istražila informacije o tome da su iz banke nestala javna sredstva zbog financiranja Hrvatske samouprave.<ref name="6. travnja">OHR 2001. - 6. travnja</ref><ref>OHR.int - [http://web.archive.org/web/20020223114831/http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=4323 Visoki predstavnik imenovao privremenu upraviteljicu za Hercegovačku banku] 6. travnja 2001.</ref> Hercegovačka banka sa sjedištem u Mostaru imala je 30 poslovnica širom Hercegovine. Već prije toga je međunarodna zajednica iznosila pretpostavke da HDZ financira svoje aktivnosti sa ilegalnih računa ove banke, premda su međunarodni revizori, uključujući Deloitte Toucha, upravo Hercegovačkoj banci izdali "čist zdravstveni karton". Naoružane postrojbe [[SFOR]]-a i policije bošnjačko-hrvatske Federacije su 6. travnja 2001. preuzele kontrolu nad Hercegovačkom bankom u [[Mostar]]u i drugim dijelovima BiH. Njihova nazočnost je ulijevala strah, ne samo zbog oružja i maski koje je policija nosila. Dočekala ih je razbješnjela gomila i četvoro ljudi, dva civila i dva policajca, je ranjeno u tučnjavama koje su uslijedile. OHR je ustrajno tvrdio da se "rulja" pobunila u tom trenutku, a zajedno s SFOR-om je koristio visokopotpirujuću retoriku kako bi napao protestante. Zanimljivo je, međutim, da nitko od navodnih pobunjenika nije uhićen.<ref>BHHRG 2001., str. 6.</ref> Nasilje je rezultiralo s 22 ozljede međunarodnih dužnosnika i značajne štete na nekoliko automobila međunarodnih organizacija. Medijska izvješća govore da su na nasilnim demonstracijama bili prisutni ugledni HDZ-ovi dužnosnici, među kojima su bivši general HVO-a [[Zlatan Mijo Jelić]], ministar unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije, Dragan Mandić i drugi. Komentirajući raciju, HDZ, HNS i uprava banke rekli su da akcije OHR-a i SFOR-a samo "pokušaj oružane pljačke". Visoki predstavnik oštro osuđuje "nasilje rulje" u Mostaru i drugim gradovima u Hercegovini i najavljuje stroge sankcije protiv organizatora nasilnih incidenata.<ref name="6. travnja"/><ref>OHR.int - [http://web.archive.org/web/20150605225620/http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=4322 Visoki predstavnik osuđuje napad rulje na dužnosnike Federacije i međunarodnih snaga za vrijeme akcije u Hercegovačkoj banci] 6. travnja 2001.</ref>