Rovinj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 84:
Nakon bizantinske vlasti Rovinj je najprije pod vlašću [[Langobardi|Langobarda]], a potom pod franačkom vladavinom. U feudalnoj Istri Rovinj gubi veći dio autonomije starih rimskih municipija, međutim kao važan grad, o čemu govori činjenica da kao castrum sudjeluje 804. g. na [[Rižanska skupština|Rižanskoj skupštini]], uspijeva se izboriti za određene olakšice.
 
Od 10. do 12, stoljeća s uspjehom se odupirao pritisku Venecije i stekao autonomni status (sa skupštinom građana i Velikim vijećem). Dolaskom pod Veneciju (1283.) gradska samouprava izgubila je svoje demokratsko obilježje. Izložen čestim napadima s mora; 1597. napalo ga je i opljačkalo 17 uskočkih brodova s oko 500 uskoka. U 17. i 18. stoljeću Rovinj je razvijeni pomorski grad. Poslije pada [[Mletačka Republika|Venecije]] (1797.) građani su sami preuzeli upravu grada i zadržali je za vrijeme austrijske (1797.-1805.) i francuske [[administracije]] (1805.-1813.). Sve do druge polovice 19. stoljeća Rovinj je bio najveća [[luka]] na zapadnoj obali [[Istra|Istre]]. Godine 1918. okupirala ga je talijanska vojska, a 1920 [[Rapallski ugovor|Rapallskim ugovorom]] pripao je Italiji i bio uključen u talijansku provinciju [[Furlanija-Julijska krajina]]. Nakon kapitulacije [[Italija|Italije]] 1943., Rovinj se pridružio ustanku [[Hrvati|Hrvata]] u Istri da bi definitivno 1947. pripao [[SFRJ|Jugoslaviji]].
 
== Gospodarstvo ==