Prkosi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dop. |
|||
Redak 12:
|long = 16.126857
|position = right
|
|
|pošta =
|pozbroj =
}}
'''Prkosi''' su naseljeno mjesto u općini [[Bosanski Petrovac]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 20. ožujka 2020.</ref>
== Zemljopis ==
Mjesto se prostire na visoravni iznad korita [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Una|Une]], uz put [[Kulen Vakuf]] – [[Vrtoče (Bosanski Petrovac, BiH)|Vrtoče]]. Ovo je
== Povijest ==
Redak 28:
Na području Prkosa postoje razbacane, na udaljenosti od desetak metara, mnogobrojne kamene gromile, ali nikad nisu istraživane. Ovuda je prolazio i rimski put za dolinu Une.
U zaseoku Čovka vidljivi su tragovi srednjovjekovnoga kraljevskog grada Čovka koji je pripadao Humskoj župi, u kojoj je bio glavni grad Ripač. Jedno vrijeme bio je gospodar Čovke [[Herman Celjski]], onda [[Frankapani|Nikola Frankopan]] koji 1426. godine dobiva grad u zalog od [[Žigmund Luksemburški|kralja Žigmunda]] i napokon [[plemić]]i [[Orlovići]]. U gradu Čovki napisao je 1469. godine jednu glagoljsku listinu Juraj Spirančić.<ref>[[Hamdija Kreševljaković]], ''Gradovi u Bosni i Hercegovini'', Izabrana djela, II, Sarajevo 1991.<!--ovome izvoru nedostaje stranica--></ref><ref>
Povijest ovoga mjesta najviše je vezana za njegov položaj u neposrednoj blizini rijeke Une koja je bila pogranično područje. I danas su vidljivi ostatci kule koju je u tome selu sagradio poznati Kulin-kapetan, kapetan Stare Ostrovice. Ta je kula nakon toga postala središtem kapetanije Stara Ostrovica.
Redak 35:
Po svom teritorijalnom opsegu, ali i geostrateškom značaju, jedna od najvećih i najznačajnijih kapetanija Bosanskoga ejaleta bila je Stara Ostrovica. Kapetanija se prvi puta spominje [[1699.]] godine, a kapetani su pripadali obitelji Kulinović, kasnije prozvani Kulenovići. Njihovi brojni članovi bili su kapetani Stare Ostrovice, Petrovca, dizdari (zapovjednici tvrđave) Havale i Jajca. Zapovijedali su i palankom Čovkom, koja je u neposrednoj blizini Prkosa.<ref>Hamdija Kreševljaković, ''Kapetanije u BiH'', Svijetlost, Sarajevo, 1980.,<!--ovome izvoru nedostaje stranica--></ref>. Kapetani su u Staroj Ostrovici opstali do iza [[1791.]] godine. Nakon gubitka Lapca i pomjeranja granice u neposrednu blizinu Stare Ostrovice, kapetan je prenio svoje sjedište u Prkose,<ref>Povijesno područje Ostrovica – Ostrovački grad, općina Bihać, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine - Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 69/12</ref> gdje je sagradio oko 1800. godine kulu na četiri kata od tesanog kamena i na vrhu veliki odžak od drvenog materijala. Osnovica joj je kvadrat, a oko kule je dvorište opasano zidom. Godine 1876. propao je odžak u požaru, a i na kuli je izgorila sva drvenina.
Na prostorima Čovke dogodio se [[6. rujna]] [[1941.]] godine veliki zločin kada su ustanici, uz nekoliko [[Ustaše|ustaša]] i [[Domobrani|domobrana]], pobili i veliki broj (više od 300) nedužnog stanovništva, uglavnom [[Bošnjaci|bošnjačkog]].<ref>Dr. Mujo Begić
Na Prkosima je smrtno ranjena [[Marija Bursać]] koja će kasnije biti proglašena prvom ženom [[Narodni heroj|Narodnim herojem]] [[SFRJ|Jugoslavije]].
Redak 42:
== Stanovništvo ==
===
Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>:
ukupno: 195
* Srbi - 194
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1
=== 2013. ===
Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>:
ukupno: 14
* Srbi - 14
== Izvori ==
{{izvori}}▼
▲{{izvori}}
{{Bosanski Petrovac}}
[[Kategorija:Naselja u Unsko-sanskoj županiji]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac]]
| |||