Vrtoče (Bosanski Petrovac, BiH): razlika između inačica

|slika = Vrtoče 2.jpg

|slika_širina = 250px

|regija = [[Zapadna Bosna]]

|županija = [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]

|long = 16.360125

|position = right

|pošta =

|pozbroj =

}}

 

 

== Zemljopis ==

 

Područje Vrtoča sastavni je dio velikog [[Petrovačko polje|Petrovačkog polja]], kao njegov zadnji ogranak do sjevero-zapada. Njegov je prostor u nekoliko odjeljen od glavnog polja, koje se na ulasku u Vrtoče znatno suzuje. Tu se Radanovića Glavica (678 m.) odveć primakla Gradini (711 m.). Obe ove uzvisine prave među sobom potijesno ušće, kojim ravan Rudopolja prelazi u ravan Vrtočkog Polja. Selo je samo mjestimično ograđeno brijegovima ili vrhovima, između kojih ipak tri široka otvora pružaju prolaze do susjedstva. Do zapada, prema [[Prkosi]]ma, [[Oraško Brdo|Oraškom Brdu]] i donekle Teočaku selo je zaklonjeno Koviljačom, Osojem i Lupinom. Na sjevero-istoku čine pregradu prema [[Krnjeuša|Krnjeuši]] Čučevo i Rudača. Jelića Lug je u nekoliko granična oznaka prema [[Vođenica|Vođenici]], a Radanovića Glavica prema [[Busije|Busijama]]. Između tih graničnih brda nalaze se ravni prolazi na tri kraja: prema Krnjeuškom Polju, prema Busijama i prema Teočaku.

 

== Povijest ==

U Vrtoču na nadmorskoj visini od 1091 m, na najvišoj ošumljenoj, ali vrlo kamenitoj glavici brda Čučeva, uzdiže se [[Gradina|gradina]].

 

Spomenuti ustanak rezultirao je terorom nad hrvatskim narodom, što je jugoslavenska historiografija prešućivala.<ref name="dnevno">[http://www.dnevno.hr/kolumnisti/protuhrvatski-ustanak-u-srpnju-1941-91851/ Dnevno.hr] Ante Nazor: ''Protuhrvatski ustanak u srpnju 1941.'', 26. srpnja 2013. (pristupljeno 13. srpnja 2017.)</ref><ref>„Hrvati Dinare: život, opstojnost, stradanje, nauk i pouka“, Zbornik radova okruglog stola održanog u Bosanskom Grahovu, 20. srpnja 1999., ur. Slavko Golijat, Split 2000.; Zdravko Dizdar – Mihael Sobolevski, „Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: 1941.-1945.“, Zagreb 1999.; Zdravko Dizdar, „Četnički zločini u Bosni i Hercegovini 1941.-1945.“, Zagreb 2002.</ref>

 

 

{{izvori}}

 

 

{{Commonscat|Vrtoče (Bosanski Petrovac)}}

 

{{Bosanski Petrovac}}