Ivan Tomašić: razlika između inačica

Za hrvatsku je povijest zanimljiv što spominje u svojem djelu ''[[Kratka kronika Hrvatskoga Kraljevstva|Chronicon breve regni Croatiae]]'' dvije Hrvatske: ''superiores'' i ''inferiores partes Coruatie.'' Iz toga bi se dalo naslutiti da se Hrvatska u 15. i 16. stoljeću dijelila na gornju i dolnju. U znanstvenoj je zajednici postojala dvojba je li to bilo stvarno stanje ili Tomašićevo osobno mišljenje. Dvojbu je riješilo jedno pismo od 26. rujna 1469. u kojem je mletačka vlada napisala ''ser Joanni Aymo militi, oratori nostro in Hungaria'', dakle svome poslaniku na ugarskome dvoru ovako: ''Intelleximus quoque, quantum scribitis, vobis dixisse regiam maiestatem de gentibus tenendis ad i 1 1 o s duos passus, que prohiberent, quod Turci venire non possent in Dalmatiam, Croatiam inferiorem sue maiestatis et Croatiam superiorem serenissimi imperatoris...'', odnosno po tom mletačkom izvoru koji je nastao šest godina nakon što je Bosna pala pod Tursku, i oni razlikuju Hrvatsku na gornju i dolnju, odnosno ''Croatiam inferiorem'' i ''Croatiam superiorem'', kao i Tomašić. Isti izvor tvrdi da je ''Croatia inferior'' onda pripadala ugarsko-hrvatskomu kralju Matiji Korvinu, dočim za ''Croatia superior'' da pripada ''serenissimi imperatoris'' odnosno njemačko-rimskom caru [[Fridrik III.|Fridriku III.]]! Ipak, ovo je jedini izvor koji govori o takvom nečemu. Nešto što upućuje na neku svezu Fridrika s Hrvatskom je ta što se je borio s [[Matija Korvin|Matijom Korvinom]] za ugarsko i hrvatsko prijestolje. Oba su se vladar pogodili 19. srpnja 1463. godine, no nije poznato jesu li onda podijelili među se vlast u hrvatskom kraljevstvu.<ref>[http://archive.org/stream/viestnikhrvatsk01slavgoog/viestnikhrvatsk01slavgoog_djvu.txt Archive.org] Viestnik Hrvatskoga arheološkoga društva, 1895.; [[Vjekoslav Klaić]]: Croatia superior et inferior</ref>