Josip Predavec: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Obnovio izvore, sitn. |
||
Redak 71:
'''Josip Predavec''' ([[Rugvica]], [[2. srpnja]] [[1884.]] - [[Dugo Selo]], [[14. srpnja]] [[1933]].), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[Agronomija|agronom]], prosvjetljitelj hrvatskog seljaštva, [[političar]].
== Životopis ==
Josip Predavec rodio se u Rugvici [[1884.]] godine.<ref name="Kolar-Dimitrijević">[[Mira Kolar-Dimitrijević]],[http://hrcak.srce.hr/file/76442 ''Stjepan Radić i gospodarstvo''], preuzeto 22. listopada 2011.</ref> Rodio se u obitelji siromašnih seljaka Janka Predavca i Jage r. Vlahović.<ref>[[Ivan Brajdić]], ''Josip Predavec: povjesničar i prosvjetitelj hrvatskog seljaštva'', Seljačka sloga, Zagreb, 1995., str. 7.</ref> Školovao se iz zaklade za školovanje nadarenih koju je osnovao veleposjednik Eduard Jelačić.<ref>[http://www.rugvica.hr/
Ubijen je [[14. srpnja]] [[1933]]. godine ispred svoje kuće u Dugom Selu, a ubio ga je Tomo Koščec{{fusg|1}} iz Dugog Sela.<ref name="H.M.">[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6308-13-4}}, str. 324.</ref>
Pokopan je u Arkadama na [[Mirogoj]]u zajedno s [[Stjepan Radić|Stjepanom Radićem]], [[Pavle Radić|Pavlom Radićem]] i [[Đuro Basariček|Đurom
== Politička djelatnost ==
Jedan je od suutemeljitelja HPSS-a te kasnije i dopredsjednik stranke.<ref>
Godine [[1925.]], [[2. siječnja]], uhićen je zajedno s članovima vodstva [[HRSS]]-a [[Vladko Maček|Vladkom Mačekom]], [[Juraj Krnjević|Jurjem Krnjevićem]], [[August Košutić|Augustom Košutićem]] i [[Stjepan Košutić|Stjepanom Košutićem]] nakon što je [[1. siječnja]] [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenski]] [[kralj]] [[Aleksandar I. Karađorđević]] potvrdio odluku o "[[Obznana|Obznani]]" protiv HSS-a.<ref name="hss-novska">[http://www.hssnovska.com/index.php?option=com_content&view=article&id=9&Itemid=38 HSS GO Novska: Povijest HSS-a] {{Webarchive|url=http://web.archive.org/web/20150814162005/http://www.hssnovska.com/index.php?option=com_content&view=article&id=9&Itemid=38 |date=14. kolovoza 2015.}},
Uhićen je [[10. prosinca]] [[1929.]] godine pod optužbom da je kriv zbog stečaja Seljačke zadružne banke, a [[7. lipnja]] [[1930.]] godine, na montiranom sudskom procesu, osuđen je na dvije i pol godine zatvora<ref name="hss-16">[http://www.hss.hr/files/Povijest_HSS.pdf ''Povijest HSS-a''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130407180451/http://www.hss.hr/files/Povijest_HSS.pdf |date=7. travnja 2013.}}, str. 16., pristupljeno 25. ožujka 2020.</ref> i na tri godine gubitka građanske časti, te na pet tisuća dinara globe u korist fonda za podizanje kaznenih zavoda.<ref>Hrvoje Matković, ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6308-13-4}}, str. 323.</ref> Tijekom sudskog procesa glavni branitelj bio mu je dr. Mirko Košutić, a među ostalim braniteljima bili su dr. [[Ivan Pernar]], dr. Matej Mintas, dr. Radivoj Walter, dr. Ivan Pobor, dr. Žiga Scholl, dr. [[Mile Budak]]<ref>[[Tomislav Jonjić]],[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/V_9_petrinovic.html ''Akademikova neuspjela maturalna radnja''], preuzeto 22. listopada 2011.</ref> i ini.<ref>Hrvoje Matković, ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6308-13-4}}, str. 322.-323.</ref>
{{citat2|O presudi Predavcu Maček je zabilježio: »Slučaj Predavca ilustrira najbolje koliko je režimu bilo uspjelo korumpirati sudstvo u Hrvatskoj. Sudac istražitelj, koji je imao u rukama Predavčev slučaj, došao je nakon dugotrajne istrage do uvjerenja da na Predavcu ne leži nikakva krivnja za slom Seljačke banke. Donio je radi toga pred senat prijedlog da se protiv Predavca svaki postupak obustavi i da on bude odmah pušten na slobodu. Predsjednik zagrebačkog sudbenog stola oduzeo je nato tomu poštenom sucu referat i sastavio takav senat koji je Predavca osudio.«}}<ref>Hrvoje Matković, ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6308-13-4}}, str. 323.-324.</ref>
Nakon završetka sudskoga procesa Predavec je bio odveden na izdržavanje kazne u Lepoglavu i tijekom tamnovanja bio je još dva puta osuđivan.<ref name="H.M."/> [[8. rujna]] 1930. godine izveden je pred Sudbeni stol u Zagrebu pod optužbom kako je u veljači 1929. godine izjavio da kralj nije smio raspustiti Narodnu skupštinu i osuđen je na dodatna dva mjeseca.<ref name="H.M."/> Drugi put izveden je pred sud u [[Bjelovar]]u, zajedno sa svojim odvjetnikom dr. Mirkom Košutićem, pod optužbom da je uvrijedio sud i biva osuđen na dodatnih 14 dana zatvora i novčanu kaznu, a dr. Mirko Košutić osuđen je na mjesec dana zatvora i novčanu kaznu.<ref name="H.M."/>
Line 89 ⟶ 90:
Bio je jednim od potpisnika [[Zagrebačke punktacije|Zagrebačkih punktacija]] u studenome 1932. godine.
Nakon što je [[29. travnja]] [[1933.]] godine dr. Vladko Maček osuđen po Sudu za zaštitu države u Beogradu na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine, vođenje [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a preuzeo je Josip Predavec, u čemu mu pomaže, po preporuci dr. Mačeka, dr. [[Ante Trumbić]].<ref name="hss-17"/>
== Djela ==
* ''Gospodarstvo, prosvjeta, politika'', Zagreb, 1907. (Suautori [[Franjo Novljan]] i [[Stjepan Radić]])
* ''Pučka prosvjeta u Danskoj'', Zagreb, 1909.
Line 104 ⟶ 105:
== Bilješke ==
#{{fusd|1}}''"Očito u dosluhu s beogradskim režimskim krugovima, ubio ga je Tomo Koščec iz Dugog Sela. On je u tijeku procesa protiv Predavca zbog Hrvatske zadružne seljačke banke bio nastupio kao svjedok optužbe pa je to bio argument kojim je režim objašnjavao ubojstvo kao osvetu oštećenog seljaka. Koščec je poslije na robiji u Lepoglavi pričao da mu je za ubojstvo bio obećan novac. Na robiju je dospio kako bi se umirila javnost."''<ref>Hrvoje Matković, ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6308-13-4}}, str. 324.-325.</ref>
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* {{eng oznaka}} [[James J. Sadkovich]], [http://www.studiacroatica.org/jcs/28/2806.htm
{{GLAVNIRASPORED:Predavec, Josip}}
|