Atmosfera: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.143.9.251 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MrJaroslavik Oznaka: brzo uklanjanje |
m preusmjeravanje na članak (umjesto na razdvojbu) |
||
Redak 44:
{{glavni|Termosfera}}
Iznad 80 km pa sve do 500 km proteže se termosfera, u kojoj temperatura ponovno raste s visinom. Sloj između 60 i 400 km naziva se i [[ionosfera]], zato što postoji više [[ion]]iziranih slojeva zraka nastalih djelovanjem [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog zračenja]], [[rendgenske zrake|rendgenskih zraka]], te naglih struja [[elektron]]a sa Sunca ([[Sunčev vjetar]]). U sloju između 60 i 90 km postoji tzv. D-sloj, između 90 i 150 km E-sloj (sloj Heaviside-Kennely) te na visinama između 150 i 400 km F-sloj (Appletonov sloj). Ti slojevi provode [[električna struja|električnu struju]] i reflektiraju [[radio valovi|radio valove]] sa Zemlje. Prije pojave umjetnih telekomunikacijskih [[umjetni satelit|satelit]]a, to je bio jedini mogući način bežičnog prijenosa radio valova na velike udaljenosti. Svjetlo [[meteor]]a počinje se vidjeti već na visinama od 170 km, dok se [[polarna svjetlost]] pojavljuje na visinama između 70 i 1000 km.
==== Egzosfera ====
Redak 56:
Na gornjoj granici atmosfere ozračenje (iradijancija) je 1365 do 1373 W/m² ([[Sunčeva konstanta]]). Od ukupne Sunčeve energije u godišnjem se prosjeku 30% raspršuje i reflektira natrag u svemir (od toga 20% od oblaka, 4% od Zemljine površine i 6% od zračnih slojeva), dok se 19% energije apsorbira u oblacima i atmosferi. Ostatak od 51% apsorbira Zemljina površina. Od te količine velik se dio (23%) troši za isparivanje vodenih površina, oko 7% gubi se [[Prijenos topline|vođenjem topline]] i [[konvekcija|konvektivnim]] strujama zraka, a ostatak od 21% izračuje se, kao [[toplinsko zračenje]], prema atmosferi. Većinu te energije apsorbiraju [[vodena para]] u atmosferi, oblaci i [[staklenički plinovi]], ali se i od te količine najveći dio protuzračenjem vraća prema Zemlji, pa se na taj način u godišnjem prosjeku održava srednja temperatura zraka, uzimajući pritom Zemlju i atmosferu u cjelini gotovo stalnom, odnosno tako se održava toplinska ravnoteža cijeloga sustava Zemlja – atmosfera.
Mjerenja stanja atmosfere pri tlu provode se u [[Meteorološka postaja|meteorološkim postajama]], na visinama do 40 km radiosondama, [[zrakoplov]]ima i [[balon]]ima, dok se [[Raketa|rakete]], koje nose meteorološke instrumente i preko [[Radio|radija]] javljaju podatke na Zemlju, upotrebljavaju za istraživanja atmosfere do visine od oko 800 km. U novije doba mjerenja stanja atmosfere u cijelome sloju od tla do kakvih 900 km provode se meteorološkim [[umjetni satelit|satelit]]ima i satelitima za praćenje stanja čovjekova [[okoliš]]a.
=== Onečišćavanje zraka ===
| |||