Bugojno: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dop., treba provjeriti čitav članak
Redak 1:
{{Naselje
{{Infookvir naselje
| ime = Bugojno
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
 
| slika_panorama = Bugojno-panorama-grada_(1996).jpg
| slika_panorama = Bugojno-panorama-grada_(1996).jpg
| opis_slike = Panorama Bugojna (1996)
| veličina_slike =
| slika_zastava =
| opis_slike = Panorama Bugojna (1996.)
| slika_zastava_veličina = 120px
 
| slika_grb =
| slika_zastava =
| slika_grb_veličina = 80px
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_karta = Bugojno Municipality Location.png
| slika_pečat =
| opis_karte = Položaj općine Bugojno na karti BiH
| slika_pečat_veličina =
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| slika_grb =
| lokacija_info = {{ZD+X/B|BIH}}
| slika_grb_veličina = 75px
| lokacija1_ime = [[Upravna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| slika_amblem_prazno =
| lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Federacija BiH]]
| slika_amblem_prazno_veličina =
| lokacija2_ime = [[Županije Federacije BiH|Županija]]
| slika_amblem_prazno_opis =
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag_of_Central_Bosnia_Canton.gif|border|25 px]] [[Županija Središnja Bosna|Središnja Bosna]]
 
| titula_vođe = Načelnik
| nadimak =
| ime_vođe = Hasan Ajkunić
| geslo =
| stranka_vođe = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
 
| površina_ukupna = 366 km²
| širina-stupnjevi =
| stanovništvo_prazno1_ime = općina
| širina-minute =
| stanovništvo_prazno1 = 46.889 (1991.)
| širina-oznaka =
| stanovništvo_prazno2_ime = grad
| dužina-stupnjevi =
| stanovništvo_prazno2 = 22.641 (1991.)
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =
 
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag_of_Central_Bosnia_Canton.gif|border|25px]] [[Županija Središnja Bosna|Središnja Bosna]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
 
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
 
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
 
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Načelnik
| ime_vođe = Hasan Ajkunić
| stranka_vođe = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =
 
| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 361 km²<ref>[http://www.mojemjesto.ba/files/documents/230.pdf Strategija razvoja općine Bugojno 2011. - 2020.], omojemjesto.ba, preuzeto 12. travnja 2020.</ref>
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
 
| stanovništvo_godina = 2013.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime = Općina
| stanovništvo_prazno1 = 31.470
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2 = 15.555
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
 
| vremenska_zona = [[CET]]
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| utc_pomak_DST = +2
| poštanski_broj = 70230
| pozivni_broj = (+387) 30030
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =
| države_gradova_prijatelja =
| širina-stupnjevi = 44 | širina-minute = 03 | širina-oznaka = N
 
| dužina-stupnjevi = 17 | dužina-minute = 27 | dužina-oznaka = E
| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
 
| web_stranica = [http://www.opcina-bugojno.ba/ba opcina-bugojno.ba]
 
| slika_karta = BiH municipality location Bugojno.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Bugojno u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
 
| slika_lokacijska_karta_država =
 
| bilješke =
 
}}
 
'''Bugojno''' je [[grad]] i općina u [[Županija Središnja Bosna|Županiji Središnja Bosna]] u Bosni i Hercegovini.
 
== Zemljopis ==
Grad Bugojno prostire se na 366 četvornih kilometara površine. Nalazi se u [[Skopaljska dolina|Skopaljskoj kotlini]] na 569 metara nadmorske visine, u području gornjeg toka rijeke [[Vrbas]]a, između gradova [[Uskoplje|Uskoplja]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] (Donjeg Grada). Taj prostor geološko-geomorfološki pripada bosanskohercegovačkim [[Dinaridi]]ma, odnosno najvećim dijelom geotektonskom kompleksu središnjih Dinarida, zoni [[mezozoik|mezozojskih]] pretežno [[trijas]]kih [[vapnenac]]a i [[dolomit]]a sa srednjobosanskim [[škriljavci|škriljavim]] planinama u jezgru: [[Kalin]] (1530 m), [[Rudina (planina u BiH)|Rudina]] (1385 m), [[Stožer (planina u BiH)|Stožer]] (1662 m) i drugim manjim planinama. Najveći dio grada je na zapadnoj obali Vrbasa. Kod Kule se [[Vitina (rijeka)|Vitina]] ulijeva u Vrbas. Kroz Bugojno teku Duboka i [[Poričnica]], a pritoke Vrbasa su još Gračanica, Vesočnica, Bunta, Drvetinjska rijeka i južnije Vileški potok.<ref name="TZSB">(bošnj.) [http://www.tzsbk.com/bugojno.html Turistička zajednica Županije Središnja Bosne] ''Bugojno''</ref>
 
{{provjeriti}}
 
== Povijest ==
Line 288 ⟶ 390:
-->
 
== PrometStanovništvo ==
Cestovna veza s Kupresom, Livnom i Jajcem. S Jajcem povezano željeznicom.
 
<!-- Na popisu stanovništva [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.|1910.]] katolički Hrvati su u Bugojnu bili relativna većina s 46%, uzevši u obzir da su većina bugojanskih katolika Hrvati.<ref name="genocid">[https://www.hop.com.hr/2015/05/11/genocid-nad-hrvatima-bih-e-u-zavrsnoj-fazi/ HOP Portal] Piše: D.I., ''Genocid nad Hrvatima BiH-e u završnoj fazi'', 11. svibnja 2015. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref> U općini Bugojno od 1936 stanovnika, 882 je katolika, 553 muslimana, 441 pravoslavni i 60 židova.<ref>(srp.) (nje.) [https://web.archive.org/web/20130529164005/http://www.omm1910.hu/hu/adatbank/adatok/bosznia_1910.xls Osztrák–Magyar Monarchia] 1910 Daten der Volkszählung 1910 (.xls): Bosnien (pristupljeno 5. svibnja 2017.)</ref> Na prvom poslijeratnom popisu [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.|1948.]] godine i dalje su većina. Nakon velikosrpske agresije i bošnjačke agresije na Hrvate u srednjoj Bosni mnogi su Hrvati protjerani, izbjegli ili iselili te su danas u gradu većina Bošnjaci-Muslimani.<ref name="genocid"/> -->
== Kultura ==
[[Školske sestre franjevke]] Bosansko-hrvatske provincije, žive i djeluju u Bugojnu, u župi sv. Ante Padovanskog. Bugojno je duhovno sjedište Provincije. 1967. godine kupljena je sestrama franjevkama kuća, pripadajuća župi Bugojno, odnosno fojničkom samostanu. Sljedeće godine vrhbosanski nadbiskupski ordinarijat odobrio je otvaranje redovničke kuće Školskih sestara franjevki s polujavnom kapelicom. U srpskoj agresiji 1990-ih u toj su kući bile smještene stare i bolesne osobe, a također i unproforci ali samo neko vrijeme. Sestre franjevke imaju još Kuću sv. Klare, Kuću sv. Marije i treću kuću za smještaj sestara.<ref>[http://www.zupa-bugojno.org/skolske-sestre-franjevke/ Župa Bugojno - sv. Anto Padovanski] ''Školske sestre franjevke'' (pristupljeno 23. kolovoza 2016.)</ref>
 
U bugojanskoj župi sv. Ante Padovanskog su crkve i kapele: kapela na gradskom groblju u Sultanovićima, kapela u Čaušlijama, crkva u Guvnima, kapela od sedre u Veseloj, crkva u Drvetinama, crkva u Bristovima, crkva u Donjem Vakufu, kapela na Lenđerovini i kapela u Svilenu. <ref>[http://www.zupa-bugojno.org/filijale-groblja-kapele/ Župa Bugojno - sv. Anto Padovanski] ''Filijale, groblja i kapele'' (pristupljeno 23. kolovoza 2016.)</ref> Od 1999. djeluje [[FRAMA]] Bugojno.<ref>[http://www.zupa-bugojno.org/franjevacka-mladez-frama/ Župa Bugojno - sv. Anto Padovanski] ''Franjevačka mladež (Frama)'' (pristupljeno 23. kolovoza 2016.)</ref>
 
U Bugojnu se održava kazališni festival [[Teatar Fedra Bugojno|Teatar Fedra]] od 1972. godine.
 
19. srpnja 2014. simboličkim presijecanjem vrpce predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Daria Krstičević otvorila je Hrvatski dom u Kandiji.<ref>[http://www.rama-prozor.info/clanak/otvoren-hrvatski-dom-u-kandiji-opcina-bugojno/8415 Rama-prozor.info] Uredništvo: ''Otvoren Hrvatski dom u Kandiji, općina Bugojno'', 20. srpnja 2014. (pristupljeno 16. travnja 2017.)</ref> Godine 2016. obnovljen je [[Hrvatski dom u Bugojnu|Hrvatski dom]] u Bugojnu.<ref name="obnovljeni">[http://www.vecernji.ba/obnovljeni-hrvatski-dom-iz-1925-godine-vazan-je-za-hrvate-1052384 Vecernji.ba] Ivan Kaleb: ''Obnovljeni Hrvatski dom iz 1925. godine važan je za Hrvate '', 16. siječnja 2016. (pristupljeno 16. travnja 2017.)</ref>
 
[[HKD Napredak]] podružnica Bugojno u Bugojnu održava manifestaciju "[[Napretkovi lipanjski dani kulture]]".<ref>[http://hkdnapredak.com/napredak/2016/06/27/napretkovi-lipanjski-dani-kulture-u-bugojnu/ HKD Napredak] ''Napretkovi lipanjski dani kulture u Bugojnu'', 27. lipnja 2016. (pristupljeno 16. travnja 2017.)</ref>
 
== Gospodarstvo ==
U Bugojnu su djelovale vojne [[tvornica Slavko Rodić|tvornice Slavko Rodić]], tvornica pisaćih strojeva [[UNIS]], kože i tekstila, prehrambena, kovinska industrija, hotelsko poduzeće i bogato lovište Koprivnica. Danas je u Bugojnu šest tvornica obuće.<ref>(bošnj.) [http://www.bugojno-danas.info/bugojno-obuca-za-italiju-i-njemacku/ Bugojno Danas] ''Bugojno: Obuća za Italiju i Njemačku'', 15. srpnja 2015. (pristupljeno 23. kolovoza 2016.)</ref> Tvornica Slavko Rodić, prije rata zapošljavala je 3500 ljudi. Pred rat jugoslavenske su snage iznijele svu pokretnu vojnu opremu. Proizvodni program zasnivao se na streljivu svih formata, od upaljača i kapisla za minobacače i topove do mina i kasetih i ručnih bomba, danas je preimenovana u Alatnicu Bugojno. Privatizirana je, većina radnika otpuštena, a tvornica je pred zatvaranjem.<ref name="giganti"> (bošnj.) [http://www.bug.ba/medu-deset-propalih-privrednih-giganata-u-bih-i-slavko-rodic-bugojno.html Info portal Bugojno] Pripremila Elma Murić/Depo portal/Blin magazin: ''Među deset propalih privrednih giganata u BiH i “Slavko Rodić” Bugojno'' (pristupljeno 23. kolovoza 2016.)</ref>
 
== Stanovništvo ==
Na popisu stanovništva [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.|1910.]] katolički Hrvati su u Bugojnu bili relativna većina s 46%, uzevši u obzir da su većina bugojanskih katolika Hrvati.<ref name="genocid">[https://www.hop.com.hr/2015/05/11/genocid-nad-hrvatima-bih-e-u-zavrsnoj-fazi/ HOP Portal] Piše: D.I., ''Genocid nad Hrvatima BiH-e u završnoj fazi'', 11. svibnja 2015. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref> U općini Bugojno od 1936 stanovnika, 882 je katolika, 553 muslimana, 441 pravoslavni i 60 židova.<ref>(srp.) (nje.) [https://web.archive.org/web/20130529164005/http://www.omm1910.hu/hu/adatbank/adatok/bosznia_1910.xls Osztrák–Magyar Monarchia] 1910 Daten der Volkszählung 1910 (.xls): Bosnien (pristupljeno 5. svibnja 2017.)</ref> Na prvom poslijeratnom popisu [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.|1948.]] godine i dalje su većina. Nakon velikosrpske agresije i bošnjačke agresije na Hrvate u srednjoj Bosni mnogi su Hrvati protjerani, izbjegli ili iselili te su danas u gradu većina Bošnjaci-Muslimani.<ref name="genocid"/>
 
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bugojno}}
 
=== Popisi 1971. - 1991. ===
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Bugojno imala je 46.889 stanovnika, raspoređenih u 78 naselja.
 
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Bugojno'''
<ref> Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. </ref><ref> internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf</ref>
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[20131991]].'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971]].'''
|-
|'''Muslimani'''
|24.650&nbsp; (78,33%)
|19.697 (42,00%)
|16.214 (40,56%)
Line 330 ⟶ 413:
|-
|'''Hrvati'''
|5.767&nbsp;(18,33%)
|16.031 (34,18%)
|14.187 (35,49%)
Line 336 ⟶ 418:
|-
|'''Srbi'''
|376 (1,19%)
|8.673 (18,49%)
|7.458 (18,65%)
Line 342 ⟶ 423:
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|1.561 (3,32%)
|1.731 (4,33%)
Line 348 ⟶ 428:
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|677 (2,15%)
|927 (1,97%)
|379 (0,94%)
Line 354 ⟶ 433:
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''31.470'''
|'''46.889'''
|'''39.969'''
Line 365 ⟶ 443:
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Bugojno'''
<ref> Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. </ref><ref> internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf</ref>
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991]].'''<ref name="knjiga"/>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971]].'''
Line 401 ⟶ 478:
|'''16.402'''
|'''9.329'''
|}
 
=== Popis 2013. ===
 
{| cellpadding=12
| valign=top |
 
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Bugojno'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 12. travnja 2020.</ref>
|-
|'''Bošnjaci'''
|24.650 (78,33%)
|-
|'''Hrvati'''
|5.767 (18,33%)
|-
|'''Srbi'''
|376 (1,19%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|677 (2,15%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''31.470'''
|}
 
| valign=top |
 
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Bugojno - naseljeno mjesto'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/>
|-
|'''Bošnjaci'''
|12.338 (79,32%)
|-
|'''Hrvati'''
|2.425 (15,59%)
|-
|'''Srbi'''
|325 (2,09%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|467 (3,00%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''15.555'''
|}
|}
 
== Naseljena mjesta ==
 
Općinu Bugojno sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta<ref name="popis.gov.ba"/> :
Prema statutu općine Bugojno u općinu spadaju naselja:
 
[[Alibegovići]],
[[Alibegovići]], [[Barbarići]], [[Bašići (Bugojno, BiH)|Bašići]], [[Bevrnjići]], [[Bode]], [[Brda (Bugojno, BiH)|Brda]], [[Bristovi]], [[Brižina]], [[Bugojno]], [[Ceribašići]], [[Crniče]], [[Čardaci]], [[Čaušlije]], [[Čavići]], [[Donji Boganovci]], [[Drvetine]], [[Garačići]], [[Glavice (Bugojno, BiH)|Glavice]], [[Golo Brdo (Bugojno, BiH)|Golo Brdo]], [[Gornji Boganovci]], [[Goruša (Bugojno, BiH)|Goruša]], [[Gračanica (Bugojno, BiH)|Gračanica]], [[Gredine]], [[Grgići]], [[Hadrovići (Bugojno, BiH)|Hadrovići]], [[Hapstići]], [[Harambašići]], [[Hum (Bugojno, BiH)|Hum]], [[Humac (Bugojno, BiH)|Humac]], [[Ivica (Bugojno, BiH)|Ivica]], [[Jagodići (Bugojno, BiH)|Jagodići]], [[Jazvenik (Bugojno, BiH)|Jazvenik]], [[Kadirovina]], [[Kandija]], [[Karadže]], [[Kopčić]], [[Kordići]], [[Koš (Bugojno, BiH)|Koš]], [[Kotezi (Bugojno, BiH)|Kotezi]], [[Kula (Bugojno, BiH)|Kula]], [[Kutlići]], [[Lenđerovina]], [[Lug (Bugojno, BiH)|Lug]], [[Ljubnić]], [[Maslići]], [[Medini]], [[Milanovići (Bugojno, BiH)|Milanovići]], [[Mračaj (Bugojno, BiH)|Mračaj]], [[Nuhići]], [[Odžak (Bugojno, BiH)|Odžak]], [[Okolište]], [[Pavice]], [[Pirići (Bugojno, BiH)|Pirići]], [[Planinica (Bugojno, BiH)|Planinica]], [[Podripci]], [[Poriče]], [[Potočani (Bugojno, BiH)|Potočani]], [[Prijaci]], [[Ripići]], [[Rosulje (Bugojno, BiH)|Rosulje]], [[Rovna]], [[Sabljari]], [[Seferovići (Bugojno, BiH)|Seferovići]], [[Servani]], [[Skrte]], [[Stojići]], [[Stolac (Bugojno, BiH)|Stolac]], [[Šići (Bugojno, BiH)|Šići]], [[Šušljići]], [[Trge]], [[Udurlije]], [[Vedro Polje (Bugojno, BiH)|Vedro Polje]], [[Vesela (Bugojno, BiH)|Vesela]], [[Vileši]], [[Vrbanja (Bugojno, BiH)|Vrbanja]], [[Vrpeć]], [[Vučipolje (Bugojno, BiH)|Vučipolje]], [[Zanasovići (Bugojno, BiH)|Zanesovići]], [[Zlavast]], [[Zlokuće (Bugojno, BiH)|Zlokuće]] i [[Ždralovići]].
[[Barbarići]],
[[Bašići (Bugojno, BiH)|Bašići]],
[[Bevrnjići]],
[[Bode]],
[[Brda (Bugojno, BiH)|Brda]],
[[Bristovi]],
[[Brižina]],
[[Bugojno]],
[[Ceribašići]],
[[Crniče]],
[[Čardaci]],
[[Čavići]],
[[Donji Boganovci]],
[[Drvetine]],
[[Garačići]],
[[Glavice (Bugojno, BiH)|Glavice]],
[[Golo Brdo (Bugojno, BiH)|Golo Brdo]],
[[Gornji Boganovci]],
[[Goruša (Bugojno, BiH)|Goruša]],
[[Gračanica (Bugojno, BiH)|Gračanica]],
[[Gredine]],
[[Grgići]],
[[Hadrovići (Bugojno, BiH)|Hadrovići]],
[[Hapstići]],
[[Harambašići]],
[[Hum (Bugojno, BiH)|Hum]],
[[Humac (Bugojno, BiH)|Humac]],
[[Ivica (Bugojno, BiH)|Ivica]],
[[Jagodići (Bugojno, BiH)|Jagodići]],
[[Jazvenik (Bugojno, BiH)|Jazvenik]],
[[Kadirovina]],
[[Kandija]],
[[Karadže]],
[[Kopčić]],
[[Kordići]],
[[Koš (Bugojno, BiH)|Koš]],
[[Kotezi (Bugojno, BiH)|Kotezi]],
[[Kula (Bugojno, BiH)|Kula]],
[[Kutlići]],
[[Lenđerovina]],
[[Lug (Bugojno, BiH)|Lug]],
[[Ljubnić]],
[[Maslići]],
[[Medini]],
[[Milanovići (Bugojno, BiH)|Milanovići]],
[[Mračaj (Bugojno, BiH)|Mračaj]],
[[Nuhići]],
[[Odžak (Bugojno, BiH)|Odžak]],
[[Okolište]],
[[Pavice]],
[[Pirići (Bugojno, BiH)|Pirići]],
[[Planinica (Bugojno, BiH)|Planinica]],
[[Podripci]],
[[Poriče]],
[[Potočani (Bugojno, BiH)|Potočani]],
[[Prijaci]],
[[Rosulje (Bugojno, BiH)|Rosulje]],
[[Rovna]],
[[Sabljari]],
[[Seferovići (Bugojno, BiH)|Seferovići]],
[[Servani]],
[[Skrte]],
[[Stojići]],
[[Stolac (Bugojno, BiH)|Stolac]],
[[Šići (Bugojno, BiH)|Šići]],
[[Šušljići]],
[[Trge]],
[[Udurlije]],
[[Vedro Polje (Bugojno, BiH)|Vedro Polje]],
[[Vesela (Bugojno, BiH)|Vesela]],
[[Vileši]],
[[Vrbanja (Bugojno, BiH)|Vrbanja]],
[[Vrpeć]],
[[Vučipolje (Bugojno, BiH)|Vučipolje]],
[[Zanasovići (Bugojno, BiH)|Zanesovići]],
[[Zlavast]],
[[Zlokuće (Bugojno, BiH)|Zlokuće]] i
[[Ždralovići]].
 
Na popisu [[1971]]. godine postojalo je i naseljeno mjesto [[Čipuljić]]. Ovo naselje je na popisu [[1981]]. godine ukinuto i pripojeno drugom naseljenom mjestu. Na popisima [[1971]]. i [[1981]]. godine postojala su i naseljena mjesta: [[Čaušlije]], [[Koprivnica (Bugojno, BiH)|Koprivnica]] i [[Kruševica (Bugojno, BiH)|Kruševica]]. Ova naselja su na popisu [[1991]]. godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima. Na popisu [[1981]]. godine postojala su i naseljena mjesta: [[Bilobučje]] i [[Han Luka]]. Ova naselja su na popisu [[1991]]. godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima. Na popisima [[1971]]. i [[1981]]. godine naseljena mjesta: [[Donji Boganovci]] i [[Gornji Boganovci]], činila su jedinstveno naseljeno mjesto [[Boganovci]]. <!-- prema [[Predložak:Bugojno]], [[suradnik:Boris Godunov]] (inačica od 11:59, 6. lipnja 2009.) -->
 
== Kultura ==
 
[[Školske sestre franjevke]] Bosansko-hrvatske provincije, žive i djeluju u Bugojnu, u župi sv. Ante Padovanskog. Bugojno je duhovno sjedište Provincije. 1967. godine kupljena je sestrama franjevkama kuća, pripadajuća župi Bugojno, odnosno fojničkom samostanu. Sljedeće godine vrhbosanski nadbiskupski ordinarijat odobrio je otvaranje redovničke kuće Školskih sestara franjevki s polujavnom kapelicom. U srpskoj agresiji 1990-ih u toj su kući bile smještene stare i bolesne osobe, a također i unproforci ali samo neko vrijeme. Sestre franjevke imaju još Kuću sv. Klare, Kuću sv. Marije i treću kuću za smještaj sestara.<ref>[http://www.zupa-bugojno.org/skolske-sestre-franjevke/ Župa Bugojno - sv. Anto Padovanski] ''Školske sestre franjevke'' (pristupljeno 23. kolovoza 2016.)</ref>
 
U bugojanskoj župi sv. Ante Padovanskog su crkve i kapele: kapela na gradskom groblju u Sultanovićima, kapela u Čaušlijama, crkva u Guvnima, kapela od sedre u Veseloj, crkva u Drvetinama, crkva u Bristovima, crkva u Donjem Vakufu, kapela na Lenđerovini i kapela u Svilenu. <ref>[http://www.zupa-bugojno.org/filijale-groblja-kapele/ Župa Bugojno - sv. Anto Padovanski] ''Filijale, groblja i kapele'' (pristupljeno 23. kolovoza 2016.)</ref> Od 1999. djeluje [[FRAMA]] Bugojno.<ref>[http://www.zupa-bugojno.org/franjevacka-mladez-frama/ Župa Bugojno - sv. Anto Padovanski] ''Franjevačka mladež (Frama)'' (pristupljeno 23. kolovoza 2016.)</ref>
 
U Bugojnu se održava kazališni festival [[Teatar Fedra Bugojno|Teatar Fedra]] od 1972. godine.
 
19. srpnja 2014. simboličkim presijecanjem vrpce predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Daria Krstičević otvorila je Hrvatski dom u Kandiji.<ref>[http://www.rama-prozor.info/clanak/otvoren-hrvatski-dom-u-kandiji-opcina-bugojno/8415 Rama-prozor.info] Uredništvo: ''Otvoren Hrvatski dom u Kandiji, općina Bugojno'', 20. srpnja 2014. (pristupljeno 16. travnja 2017.)</ref> Godine 2016. obnovljen je [[Hrvatski dom u Bugojnu|Hrvatski dom]] u Bugojnu.<ref name="obnovljeni">[http://www.vecernji.ba/obnovljeni-hrvatski-dom-iz-1925-godine-vazan-je-za-hrvate-1052384 Vecernji.ba] Ivan Kaleb: ''Obnovljeni Hrvatski dom iz 1925. godine važan je za Hrvate '', 16. siječnja 2016. (pristupljeno 16. travnja 2017.)</ref>
 
[[HKD Napredak]] podružnica Bugojno u Bugojnu održava manifestaciju "[[Napretkovi lipanjski dani kulture]]".<ref>[http://hkdnapredak.com/napredak/2016/06/27/napretkovi-lipanjski-dani-kulture-u-bugojnu/ HKD Napredak] ''Napretkovi lipanjski dani kulture u Bugojnu'', 27. lipnja 2016. (pristupljeno 16. travnja 2017.)</ref>
 
== Gospodarstvo ==
U Bugojnu su djelovale vojne [[tvornica Slavko Rodić|tvornice Slavko Rodić]], tvornica pisaćih strojeva [[UNIS]], kože i tekstila, prehrambena, kovinska industrija, hotelsko poduzeće i bogato lovište Koprivnica. Danas je u Bugojnu šest tvornica obuće.<ref>(bošnj.) [http://www.bugojno-danas.info/bugojno-obuca-za-italiju-i-njemacku/ Bugojno Danas] ''Bugojno: Obuća za Italiju i Njemačku'', 15. srpnja 2015. (pristupljeno 23. kolovoza 2016.)</ref> Tvornica Slavko Rodić, prije rata zapošljavala je 3500 ljudi. Pred rat jugoslavenske su snage iznijele svu pokretnu vojnu opremu. Proizvodni program zasnivao se na streljivu svih formata, od upaljača i kapisla za minobacače i topove do mina i kasetih i ručnih bomba, danas je preimenovana u Alatnicu Bugojno. Privatizirana je, većina radnika otpuštena, a tvornica je pred zatvaranjem.<ref name="giganti"> (bošnj.) [http://www.bug.ba/medu-deset-propalih-privrednih-giganata-u-bih-i-slavko-rodic-bugojno.html Info portal Bugojno] Pripremila Elma Murić/Depo portal/Blin magazin: ''Među deset propalih privrednih giganata u BiH i “Slavko Rodić” Bugojno'' (pristupljeno 23. kolovoza 2016.)</ref>
 
== Poznati ljudi ==
 
* [[Željko Bebek]], hrv. glazbenik
* Profprof. emeritus [[Ahmed Mutevelić]] redovni profesor veterinarskog fakulteta u Sarajevu.
* [[Vlatko Marković]], hrv. nogometni dužnosnik
* [[Stjepan Tomas]], hrv. nogometaš, hrv. reprezentativac
Line 421 ⟶ 647:
* [[Vlatko Glavaš]], nogometni trener
* [[Esad Duraković]], akademik
* [[Antun Lučić (književnik)|Antun Lučić]], književnik i profesor Sveučilišta u Mostaru
* msgr. don [[Toma Lučić]], rektor crkve sv. Vlaha u Dubrovniku
* [[Ante Škegro]], povjesničar u Zagrebu
Line 434 ⟶ 660:
* [[Dario Bodrušić]], nogometaš, hrv. reprezentativac
* [[Alen Orman]], nogometaš, austrijski reprezentativac
* [[Ranko Stojić (nogometaš)|Ranko Stojić]], nogometaš, jug. reprezentativac
* [[Sulejman Bosto]], filozof i prevoditelj
* [[Mahmut Bušatlija (narodni heroj)|Mahmut Bušatlija]], narodni heroj Jugoslavije
* [[Zenit Đozić]], glazbenik, humorist, TV-producent
* [[Iljas Hadžibegović]], povjesničar, dobitnik republičke nagrade za znanost Veselin Masleša
Line 474 ⟶ 700:
* Ispred Kožare brončani kip Perača kože.
* Ispred motela Akvarijum mramorni kip šahovske figure topa
 
 
[[Etno selo Babići]] - Rostovo.
 
== Obrazovanje ==
Line 491 ⟶ 714:
 
== Šport ==
 
Šport:<ref>[http://www.bugojnosport.com/index.php/clanice Adresar članica Sporskog saveza], Sportski savez općine Bugojno, preuzeto 28. srpnja 2015.</ref>
* [[NK Iskra Bugojno|NK Iskra]]
Line 514 ⟶ 738:
Od 1978. do 1986. u Bugojnu je održavan poznati [[Međunarodni velemajstorski šahovski turnir Bugojno|međunarodni velemajstorski šahovski turnir]].
 
=== VidiIzvori još ===
 
* [[NK Bugojno Berlin e.V.]]
 
== Izvor ==
 
{{izvori}}
Line 526 ⟶ 746:
 
* [http://www.opcina-bugojno.ba Službena stranica općine Bugojno]
 
*[http://mojebugojno.net MojeBugojno.net]
* [http://www.bug.ba Bug.ba]
 
* [http://www.bug.ba BUG.BA]
* [http://www.zupa-bugojno.org/ Župa sv. Antuna Padovanskog]
 
{{BiH}}
{{Bugojno}}
{{BiH}}
 
[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Županija Središnja Bosna]]
[[Kategorija:Bugojno| ]]