Veliki tihooceanski otok smeća: razlika između inačica

Otkriven je [[1997.]] godine. Oblik je permanentnog neplaniranog antropogenog [[antropogeni hazard|štetnog]] [[ljudski utjecaj na prirodni okoliš|djelovanja]] na prirodni okoliš. Obuhvaća stalno brzo rastuću površinu od 617.763 četvornih kilometara (naraslo na 1,6 milijuna četvornih kilometara do 30. svibnja 2019.<ref name=forbes>{{jezikk|eng.}} [https://www.forbes.com/sites/scottsnowden/2019/05/30/300-mile-swim-through-the-great-pacific-garbage-patch-will-collect-data-on-plastic-pollution/ Forbes] Snowden, Scott: ''300-Mile Swim Through The Great Pacific Garbage Patch Will Collect Data On Plastic Pollution'', 30. svibnja 2019. (pristupljeno 18. travnja 2020.)</ref>) i u njoj pluta preko 79 tisuća tona plastike, prema mjerenjima iz ožujka 2018. godine. Najveću je masa plastike u moru na svijetu. Prostire se središnjim Tihim oceanom između Havaja i Kalifornije, a sadrži oko 1,8 bilijuna komada plastike. Većinu tog otpada čine potrošni, odbačeni ili izgubljeni dijelovi ribolovnog alata, mreža i konopa, korišteni u legalnom i često u ilegalnom ribolovu. Posljedica nakupina oogovog smeća na godišnjoj razini je smrt više od 100 tisuća kitova, dupina i tuljana, rastući broj mrtvih morskih ptica i ostalih životinja koje u trbuhu imaju puno malih komada plastike koje su instinktivno pojele misleći da je to hrana, ali upravo od toga umiru ili se zapetljaju i uguše. U organizme uđu i u sitni komadi [[mikroplastika|mikroplastike]] prirodnim jedenjem ili disanjem, mimo volje konzumenata. Projektima uklanjanja otoka nastoji se ukloniti velike komade plastike, sprječavajući tako nastanak opasnije mikroplastike koju je teško ukloniti iz organizma. <ref name=teklic/> Plastika usitnjena na mikro i nano veličine štetno djeluje i na drugi način. Raspadanjem se taloži na morskom dnu te sprječava kisiku dotjecanje do organizama kojima je neophodan život, poput alga, algi, nepokretnih i slabo pokretnih životinja te ostalih biljaka koje zbog nedostatka kisika slabe i ugibaju. Plutajuća plastika na sebe privlači i veže druge toksične spojeve koji ulaze u probavni sustav morskih organizama te hranidbenim lancem ulaze u čovjeka.<ref name=objektivno/>