Glina (grad): razlika između inačica

Pojam Glina koji se veže za prostor sadašnje Gline se prvi put se spominje [[1. lipnja]] [[1284]]. godine u ispravi zagrebačkog [[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]]a koji je ujedno i prvi pisani dokument o Glini. Grad Glinu nakon oslobođenja od Turaka, uglavnom u 18. stoljeću, ponovno su izgradile hrvatske banske vlasti i hrvatski naseljenici iz Gorskog Kotara. U Glini je službovao kasniji hrvatski ban [[Josip Jelačić]], a vjeruje se da je u njoj uglazbljena i kasnija hrvatska himna "[[Lijepa naša domovina]]". U Glini, u prostoru nekadašnje mjesne tvrđe, [[4. rujna]] [[1737]]. godine zasjedao je [[Hrvatski sabor]].

 

Tijekom domovinskog rata indoktrinirani dio srpskog većinskog stanovništvo općine Glina (oko 1500 osoba) pobunio se protiv Republike Hrvatske pa je 28. rujna 1990. izvršio neoružani napad na policijsku postaju MUP-a RH u Glini te opljačkao veću količinu oružja i streljiva iz postajnoga skladišta. Na području Gline su se, početkom ljeta 1991. dogodili prvi veći oružani okršaji za vrijeme eskalacije rata na Republiku Hrvatsku, a sve u povodu njezinog osamostaljenja od SFR Jugoslavije. 26. lipnja uslijedio je prvi oružani napad na mjesnu policijsku postaju MUP-a RH. Mjesec dana poslije toga, [[26. srpnja]] srpski pobunjenici i neki pripadnici oklopne postrojbe JNA koja je još od 26. lipnja bila stacionirana u Glini drugi put oružano [[Napad na policijsku postaju u Glini|napali su]] glinsku policijsku postaju MUP-a RH i civilni predjel [[Jukinac]] - sjeveroistočno predgrađe Gline koje se nalazi uz cestu prema Petrinji a koje je dotad bilo slobodno jer ga je štitila hrvatska policija (postrojba iz Bjelovara) a čiji su stanovnici bili lojalni i mirni građani, uglavnom Hrvati. Postrojbe MUP-a RH i ZNG-a, koje su se morale povući pred agresorima, omogućile su većini Hrvata iz Gline (uključujući i Jukinac) da se sklone u Donjem i Gornjem Viduševcu, selima sjeverno od Gline koja su tada bila slobodna. Nakon toga su Glinu u potpunosti nadzirali JNA i pobunjenici. Onda su postrojbe JNA uništili više od 40 hrvatskih kuća u Jukincu.<ref>[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/kronologija-ban.htm HIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150226083037/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/kronologija-ban.htm |date=26. veljače 2015. }} Kronologija Domovinskog rata u Banovini</ref>. Preostale glinske Hrvate i Hrvate iz najbližoe glinske okolice (majski kraj i selo Joševica u majskom kraju, selo Skela), kao i druge nesrbe, Srbi većinom su prognali, a mnoge su odveli svoje u logore gdje su mučeni.