Glina (grad)

grad i naselje u Hrvatskoj, Sisačko-moslavačka županija

Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj. Poznata je i kao "Grad hrvatske himne", zbog činjenice da je Josip Runjanin u Glini skladao himnu. Grad uspješno diljem Hrvatske i Europe promoviraju mažoretkinje "Glinske Banice".

Glina

Država Hrvatska
ŽupanijaSisačko-moslavačka

GradonačelnikIvan Janković (Nez.)

Površina[1]544,2 km2
Površina središta9,3 km2
Visina112 mnm
Koordinate45°20′16″N 16°05′26″E / 45.3377049498298°N 16.0905289649963°E / 45.3377049498298; 16.0905289649963

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno7 116
– gustoća13 st./km2
Urbano4 028
– gustoća765 st./km2

Svetac zaštitnikSveti Ivan Nepomuk
Dan mjesta6.kolovoza

Poštanski broj44400
Pozivni broj044
AutooznakaSK
Stranicawww.grad-glina.hr

Zemljovid

Glina na zemljovidu Hrvatske
Glina
Glina

Glina na zemljovidu Hrvatske

Karta

Gradska naselja uredi

Grad se sastoji od 69 naselja: Balinac, Baturi, Bijele Vode, Bišćanovo, Bojna, Borovita, Brestik, Brezovo Polje, Brnjeuška, Brubno, Buzeta, Dabrina, Desni Degoj, Dolnjaki, Donja Bučica, Donja Trstenica, Donje Jame, Donje Selište, Donje Taborište, Donji Klasnić, Donji Selkovac, Donji Viduševac, Dragotina, Drenovac Banski, Dvorišće, Glina, Gornja Bučica, Gornje Jame,Gornje Selište, Gornje Taborište, Gornji Klasnić, Gornji Selkovac, Gornji Viduševac, Gračanica Šišinečka, Hađer, Hajtić, Ilovačak, Joševica, Kihalac, Kozaperovica, Maja, Majske Poljane, Majski Trtnik, Mala Solina, Mali Gradac, Mali Obljaj, Marinbrod, Martinovići, Momčilovića Kosa, Novo Selo Glinsko, Prekopa, Prijeka, Ravno Rašće, Roviška, Skela, Slatina Pokupska, Stankovac, Svračica, Šaševa, Šatornja, Šibine, Trnovac Glinski, Trtnik Glinski, Turčenica, Velika Solina, Veliki Gradac, Veliki Obljaj, Vlahović i Zaloj.

Zemljopis uredi

Grad Glina smješten je u srednjem toku istoimene rječice Gline između Zrinske gore i Pokuplja.

Upravni prostor Grada Gline seže od rijeke Kupe na sjeveru do Bosne i Hercegovine na jugu obuhvaćajući zapadno Zrinsko predgorje, ravnicu rijeke Gline i južni dio srednje Pokupske ravnice.

Glavnina stanovništva živi u gradu Glini i okolici a ostatak u plodnim ravnicama Pokuplja i Gline, dok je vrlo malo naseljeno Zrinsko pobrđe.

Stanovništvo uredi

Popis 2021.

Ukupan broj stanovnika Grada Gline s pripadajućim naseljima je 7116.

Popis 2011. uredi

Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.

  • ukupno: 9.283
    • Hrvati: 6.468 - 69,68%
    • Srbi : 2.549 - 27,46%
    • Ostali: 266 - 2,86%

Popis 1991. uredi

  • ukupno: 23.040
    • Srbi - 13.975 (60,65%)
    • Hrvati - 8.041 (34,90%)
    • Jugoslaveni - 473 (2,05%)
    • ostali i nepoznato - 551 (2,39%)

Nacionalni sastav grada Gline (naseljenog mjesta) uredi

godina popisa ukupno Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
1991. 6.933 4.831 (69,68%) 1.448 (20,88%) 362 (5,22%) 292 (4,21%)
1981. 5.790 3.531 (60,98%) 1.262 (21,79%) 870 (15,02%) 127 (2,19%)
1971. 4.558 2.873 (63,03%) 1.394 (30,58%) 193 (4,23%) 98 (2,15%)
Grad Glina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
29254
31012
29896
35470
37771
39261
36751
39746
31732
32137
30729
28336
25079
23040
9868
9283
7116
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Glina. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Glina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2951
2390
2382
2809
2677
3117
2894
3417
2138
2618
3173
4558
5790
6933
3116
4680
4028
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1981. povećano pripajanjem naselja Crni Lug Glinski, Donje Selište 1 i Jukinac, koja su prestala postojati, te nenaseljenih dijelova područja naselja Donji Viduševac i Gornji Viduševac. Za navedena bivša naselja sadrži podatke do 1971. Također sadrži podatke i za bivše naselje Selište. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Povijest uredi

Pojam Glina koji se veže za prostor sadašnje Gline se prvi put se spominje 1. lipnja 1284. godine u ispravi zagrebačkog Kaptola koji je ujedno i prvi pisani dokument o Glini. Grad Glinu nakon oslobođenja od Turaka, uglavnom u 18. stoljeću, ponovno su izgradile hrvatske banske vlasti i hrvatski naseljenici iz Gorskog kotara. U Glini je službovao kasniji hrvatski ban Josip Jelačić, a vjeruje se da je u njoj uglazbljena i kasnija hrvatska himna "Lijepa naša domovina". U Glini, u prostoru nekadašnje mjesne tvrđe, 4. rujna 1737. godine zasjedao je Hrvatski sabor.

Velikosrpska agresija 1991. – 1995. uredi

Tijekom velikosrpske agresije, velikosrpstvom indoktrinirani dio srpskog većinskog stanovništvo općine Glina (oko 1500 osoba) pobunio se protiv Republike Hrvatske pa je 28. rujna 1990. izvršio neoružani napad na policijsku postaju MUP-a RH u Glini te opljačkao veću količinu oružja i streljiva iz postajnoga skladišta. Na području Gline su se, početkom ljeta 1991. dogodili prvi veći oružani okršaji za vrijeme eskalacije velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku, a sve u povodu njezinog osamostaljenja od SFR Jugoslavije. Dne 26. lipnja uslijedio je prvi oružani napad na mjesnu policijsku postaju MUP-a RH. Mjesec dana poslije toga, 26. srpnja srpski pobunjenici i neki pripadnici oklopne postrojbe JNA koja je još od 26. lipnja bila stacionirana u Glini drugi put oružano napali su glinsku policijsku postaju MUP-a RH i civilni predjel Jukinac - sjeveroistočno predgrađe Gline koje se nalazi uz cestu prema Petrinji a koje je dotad bilo slobodno jer ga je štitila hrvatska policija (postrojba iz Bjelovara) a čiji su stanovnici bili lojalni i mirni građani, uglavnom Hrvati. Postrojbe MUP-a RH i ZNG-a, koje su se morale povući pred agresorima, omogućile su većini Hrvata iz Gline (uključujući i Jukinac) da se sklone u Donjem i Gornjem Viduševcu, selima sjeverno od Gline koja su tada bila slobodna. Nakon toga su Glinu u potpunosti nadzirali JNA i pobunjenici - većinom četnici. Onda su postrojbe JNA uništili više od 40 hrvatskih kuća u Jukincu.[3] Preostale glinske Hrvate i Hrvate iz najbliže glinske okolice (majski kraj i selo Joševica u majskom kraju, selo Skela), kao i druge nesrbe, agresori (velikosrbi) većinom su prognali, a mnoge su odveli u svoje logore gdje su mučeni.

Radikalizirani glinski Srbi s područja općine Glina nakon svoga "referenduma" u svibnju 1991.Glinu su smatrali dijelom Republike Srbije, a nazočnost Hrvata i djelovanje hrvatskih vlasti (isticanje "šahovnice") na području općine Glina smatrali su opasnošću i aktom agresije. Takvo poimanje glinskog općinskog prostora bilo im je pokriće za osvajanje ("oslobađanje) glinskoga teritorija sve do rijeke Kupe, koje je također bilo popraćeno mnogim zločinima nad tamošnjim stanovnicima, gotovo odreda Hrvatima (Glinsko Novo Selo, stankovački kraj, bučički kraj). Okupacijom, a u osnovi etničkim čišćenjem glinskoga općinskog prostora sve do rijeke Kupe, u listopadu 1991., prostor općine Glina i faktički je postao odmetnuti hrvatski teritorij. U sastavu potkraj 1991. proglašene tzv.Republike Srpske Krajine (a katkad i srpskio-jugoslavenskih integracija) općina Glina ostala je sve do kolovoza 1995, kad ju je oslobodila Hrvatska vojska,

Ukupno je 396 civila i hrvatskih branitelja na području Gline izgubilo život tijekom Domovinskog rata.

Općina Glina oslobođena je za vrijeme Operacije Oluja. Hrvatska vojska, napredujući od rijeke Kupe, u grad Glinu ušla je 6. kolovoza 1995. uvečer.

Potres 2020. uredi

Potres kod Petrinje 2020. magnitude 6,4 MW i 6,2 ML pogodio je u utorak, 29. prosinca 2020. godine Sisačko-moslavačku županiju s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje. U Glini nije bilo poginulih, ne računajući šire područje (Majske Poljane), ali niti jedna zgrada nije ostala neoštećena.

Gospodarstvo uredi

  • Vivera d.o.o.Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. ožujka 2016. (Wayback Machine) (članica HiPP grupe). Baza: proizvodnja dječje hrane (sirovina uglavnom biološkog podrijetla)
  • pilana Šantek (proizvodnja hrastovih elemenata)
  • Radio Banovina - jedna od najslušanijih radijskih postaja u središnjoj Hrvatskoj svoj program priprema i realizira iz svog studija u Glini. Temeljni odašiljač s frekvencijom 96,8 MHz nalazi se na Petrovoj Gori, dok je pretvarač frekvencije na 99,1 MHz smješten u mjestu B. Vode rubno područje Grada Gline u smjeru Zrinske Gore.
  • BE-TO Glina d.o.o. dio je Drvnog centra Glina, u sastavu "ŠERIF EXPORT-IMPORT" d.o.o. za proizvodnju struje i toplinske energije na biomasu iz glinskih drvnih pogona, riječ je o pogonu koji ima i važan ekološki značaj, a koji bi toplinskom energijom opskrbljivao i Kaznionicu u Glini.

Poznate osobe uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

  • Spomenik Hrvatskim braniteljima Gline (na zapadnom izlazu iz grada).
  • Katolička crkva Svetog Ivana Nepomuka (u samom središtu grada Gline).
  • Pravoslavna crkva (u predgrađu grada Gline)
  • Katolička crkva (u Gornjem Viduševcu)
  • Katolička crkva u (Maloj Solini)
  • Katolička crkva u (Gornjoj Bučici)
  • Katolička crkva u (Maji)
  • Spomenik dr. Franje Tuđmana

Obrazovanje uredi

Glina ima osnovnu i srednju školu. Smjerovi u srednjoj školi su: opća gimnazija, ekonomist, drvodjelni dizajner, autoelektričar, elektroinstalater, elektromehaničar.

Kultura uredi

Od mnogobrojnih kulturnih udruga ističu se KUD Viduševac i KUD Glina.

Mediji uredi

Šport uredi

Izvori uredi

  • Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880. – 1991. godine.

Bilješke uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. HICArhivirana inačica izvorne stranice od 26. veljače 2015. (Wayback Machine) Kronologija Domovinskog rata u Banovini

Vanjske poveznice uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Glina