Josip Predavec: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 74:
Josip Predavec rodio se u Rugvici [[1884.]] godine.<ref name="Kolar-Dimitrijević">[[Mira Kolar-Dimitrijević]], [http://hrcak.srce.hr/file/76442 ''Stjepan Radić i gospodarstvo''], ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', sv. 32-33, br. 1, 2000., str. 251.-255., pristupljeno 22. listopada 2011.</ref> Rodio se u obitelji siromašnih seljaka Janka Predavca i Jage r. Vlahović.<ref>[[Ivan Brajdić]], ''Josip Predavec: povjesničar i prosvjetitelj hrvatskog seljaštva'', Seljačka sloga, Zagreb, 1995., str. 7.</ref> Školovao se iz zaklade za školovanje nadarenih koju je osnovao veleposjednik Eduard Jelačić.<ref>[http://www.rugvica.hr/opcenit-o-opcini Općenito o općini], rugvica.hr, pristupljeno 22. listopada 2011.</ref> Završivši klasičnu gimnaziju u Zagrebu odlazi u [[Češka|češki]] grad Tabor gdje završava Gospodarsku akademiju.<ref name="Kolar-Dimitrijević"/> Poslije završetka školovanja Predavec je proveo više od pola godine na gospodarskim putovanjima po [[Kranjska|Kranjskoj]], [[Štajerska|Štajerskoj]], Češkoj i [[Moravska|Moravskoj]] te nakon toga odlazi u [[Danska|Dansku]] na više tjedana.<ref>Ivan Brajdić, ''Josip Predavec: povjesničar i prosvjetitelj hrvatskog seljaštva'', Seljačka sloga, Zagreb, 1995., str. 10.</ref> Vrijeme do [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] provodi u gospodarskome i političkome radu te osniva zadružne tečajeve i planira organizaciju stočarstva i mljekarstva u Gorskome kotaru. Za vrijeme Prvoga svjetskog rata, kao domobranski časnik, bio je prvo na bojištu u Srbiji, a zatim u Galiciji, a kada je po drugi puta ranjen dodijeljen je kao gospodarski stručnjak u Srbiju.<ref>Ivan Brajdić, ''Josip Predavec: povjesničar i prosvjetitelj hrvatskog seljaštva'', Seljačka sloga, Zagreb, 1995., str. 11.</ref> Tijekom svoga boravka i djelovanja u Srbiji nastojao je očuvati Knjižnicu srbskog poljoprivrednog društva, držao je gospodarske tečajeve za seoske mladiće iz smederevskoga okruga, obnavljao rasadnike i upravljao školskim dobrima.<ref>Ivan Brajdić, ''Josip Predavec: povjesničar i prosvjetitelj hrvatskog seljaštva'', Seljačka sloga, Zagreb, 1995., str. 12.</ref> Nakon rata vratio se u rodni kraj, zapravo u Dugo Selo gdje je prije rata kupio kuću te se više posvećuje politici, angažirajući se agilnije u tadašnjoj Hrvatskoj pučkoj seljačkoj stranci.
 
Ubijen je [[14. srpnja]] [[1933.]] godine ispred svoje kuće u Dugom Selu, a ubio ga je projugoslavenski nacionalist i terorist Tomo Koščec{{fusg|1}} iz Dugog Sela pod vrlo sumnjivim okolnostima i an otvoren sumnju na beogradski režim.<ref name="H.M.">[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6308-13-4}}, str. 324.</ref>
 
Pokopan je u Arkadama na [[Mirogoj]]u zajedno s [[Stjepan Radić|Stjepanom Radićem]], [[Pavle Radić|Pavlom Radićem]] i [[Đuro Basariček|Đurom Basaričkom]].<ref name="hss-17">[http://www.hss.hr/files/Povijest_HSS.pdf ''Povijest HSS-a''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130407180451/http://www.hss.hr/files/Povijest_HSS.pdf |date=7. travnja 2013.}}, str. 17., pristupljeno 25. ožujka 2020.</ref>