Dragutin Feletar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
wikizacija |
|||
Redak 1:
[[Datoteka:Dragutin Feletar.jpg|mini|Prof.dr.sc. Dragutin Feletar (2014.)]]
[[Datoteka:Hrvatski kajkavski kolendar za 2019. - Dragutin Feletar.jpg|mini|Akademik Feletar na predstavljanju "Hrvatskog kajkavskog kolendara" za 2019.g.]]
'''Dragutin Feletar''' ([[Veliki Otok (Legrad)|Veliki Otok]], općina [[Legrad]], [[10. srpnja]] [[1941.]] ), [[Hrvatska|hrvatski]] [[geograf]] i [[publicist]], akademik HAZU.<ref name=HAZU>[http://info.hazu.hr/upload/File/Mediji14/BIOGRAFIJE-NOVIH-CLANOVA-HAZU.pdf HAZU] ''Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti'' str. 6 (pristupljeno 5. travnja 2020.)</ref>
== Životopis ==
Redak 8:
Na istom odsjeku gore navedenog fakulteta 1973. magistrira temom Podravina – geografsko-povijesna studija. Disertaciju Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine obranio je 1982. pod mentorskim vodstvom dr. sc. Veljka Roglića. Početkom 1983. zapošljava se kao asistent na Geografskom odsjeku Prirodoslovno--matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje ostaje do umirovljenja 2007. godine postigavši sve sveučilišne stupnjeve. Bio je dekan navedenog fakulteta, član Senata i Rektorskog kolegija Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Saveza geografskih društava Hrvatske i urednik časopisa Geografski glasnik. Na Geografskom odsjeku razvio je kolegije: Industrijska geografija, Geografske osnove statistike, Uvod u geografiju, Geografija Afrike i Industrija u prostornom planiranju. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u Budimpešti, Pečuhu, Lođu, Ostravi, Göttingenu i Münchenu. Bio je aktivni sudionik na brojnim znanstvenim skupovima u inozemstvu. Dr. sc. Dragutin Feletar danas je jedan od vodećih hrvatskih geografa s brojnim radovima i stručnom literaturom. Osim geografije i demografije, njegov je znanstveni interes ekonomska i kulturna povijest. Objavljeno mu je 66 znanstvenih radova u međunarodno priznatim časopisima. Autor je ili suautor brojnih knjiga, od kojih su neke kapitalne za hrvatski zemljopis i povijest. Dosad je objavio 23 znanstvene knjige, 46 stručnih knjiga i 22 udžbenika iz zemljopisa za osnovne i srednje škole. Među rezultate Feletarova znanstvenog rada spadaju: prinosi hrvatskoj ekonomskoj i industrijskoj geografiji; prinosi hrvatskoj historijskoj geografiji i povijesti poduzetništva; prinosi zavičajnoj (regionalnoj) historijskoj geografiji i ekogeografiji; prinosi hrvatskoj kulturnoj povijesti i popularizaciji znanosti i dr.Feletarova knjiga Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine (1984.) metodološka je osnovica za primjenu industrijske geografije i razvoj povijesti poduzetništva, dok je dio znanstvene produkcije iz industrijske i ekonomske geografije sažeo u posebnom djelu pod naslovom Studije i radovi o Podravini (1982.).Radi utjecaja i međuodnosa razvoja strukture stanovništva i ekonomskih procesa u zemljopisnom prostoru, dr. sc. Dragutin Feletar razvio je i metode dijela demogeografije, posebno na području međuodnosa prirodno-zemljopisnih i demogeografskih procesa, kojima se osobito koristio u primjeni na primjeru zavičajne (regionalne) geografije i ekonomske povijesti.<ref name=HAZU/>
Pokrenuo je i uređivao niz časopisa od kojih je široj javnosti najpoznatiji časopis «[[Meridijani (časopis)|Meridijani]]», čiji je izdavač zajedno s kćeri [[Petra Somek|Petrom]]. Objavio je tri zbirke pjesama i knjigu putopisa. Osim knjige "[[Podravina]]" ([[1973.]] i [[1988.]]) i djela o nizu poduzeća, autor je više knjiga vezanih uz pojedina naselja u Podravini i Međimurju, npr. "[[Legrad]]" ([[1971.]]), , "Povijest Kuzminca" ([[1992.]]), "Povijest Kunovca" (1993.), "[[Prelog]] - izabrane teme" ([[1995.]]), "[[Virovitica]] - izabrane teme" ([[1996.]]), "[[Koprivnica]] - izabrane teme" ([[1997.]])", "Povijest [[Torčec]]a" ([[2000.]]), "Općina [[Novigrad Podravski]]" ([[2001.]]), "Općina [[Donja Dubrava]]" ([[2008.]]), "[[Virovitica]] - tradicija i suvremenost" ([[2008.]]) itd.
Godine [[2006.]] izabran je za člana suradnika [[HAZU]]-a. Od [[2016.]] godine redoviti je član HAZU.<ref>Denis Derk, [http://www.vecernji.hr/hazu-dobila-11-novih-redovnih-clanova-1083956 ''HAZU dobio 11 novih redovnih članova''], ''[[Večernji list]]'', 12. svibnja 2016., pristupljeno 13. svibnja 2016.</ref> Od 2006. do [[2011.]] godine obnašao je dužnost velikoga meštra [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja"]], gdje nosi i naziv zmaj velikootočki.
| |||