Inačica od 15. veljače 2017. u 18:48 uredi MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.881 edit m uklonjena kategorija Bugojno; dodana kategorija Životopisi, Bugojno uz pomoć dodatka HotCat ← Starija izmjena		Inačica od 5. lipnja 2020. u 17:32 uredi ukloni ovu izmjenu Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.078 edits mNema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 1: '''Ivan Mršo''' ([[9. travnja]] [[1929.]] — [[30. studenoga]] [[2000.]])<ref>[http://www.garevac.net/tekst/1431/ Garevac.net] ''Pokojni dijecezanski svećenici Vrhbosanske nadbiskupije (od 29.4.1893. do 5.9.2015.)'', 5. rujna 2015. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)</ref>(negdje kao Ivan Mrša) je bio [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini\|rimokatolički]] svećenik iz [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine\|Bosne i Hercegovine]]. Rodom je iz [[Bugojno\|Bugojna]]. [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata\|Komunističke vlasti]] uhitile su ga i osudile ga. Osudile su ga na [[Montirani politički sudski procesi\|montiranom procesu]] svećenicima i bogoslovima iz đakovačke Bogoslovije u Osijeku 1959.-1960.. Tad su bili osuđeni Anto Bajić, Hrvoje Gašo, Ivan Kopić, [[Ćiril Kos]], Ivan Mršo, Zvonko Petrović, Boško Radielović i [[Petar Šokčević]].<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=169700 IKA] ''"Zapisi iz olovnih vremena" - Knjiga sjećanja umirovljenog svećenika Srijemske biskupije Petra Šokčevića'', 4. svibnja 2015. - 15:02 - IKA V - 169700/5 (pristupljeno 31. svibnja 2016.)</ref> Mršo je osuđen na tamnovanje.<ref>[http://www.garevac.net/tekst/283/ Garevac.net] ''Gdje su oni stali, mi nastavljamo, osvrt na na knjigu o pokojnim svećenicima Vrhbosanske nadbiskupije od 1882. do 30.04.2007.'', 17. studenoga 2008. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)</ref> Ni nakon osude nije imao mira. [[SDB]] ga je ~~pratila~~ još početkom 1980. pratila kao dio skupine od 45 katoličkih svećenika u BiH koje je držala pod "operativnim tretmanom", od čega su njih 16 sumnjičili da su "povezani s ustaškom emigracijom". SDB je tvrdio da ~~posebno~~ se posebno mora promatrati ~~kontakti~~kontakte koje s emigracijom imaju katolički svećenici Krunoslav Draganović, fra Petar Krasić (župnik u Kočerinu), don Ivan Mršo (župnik na Palama), fra Mijo Đeno na dužnosti u okolini Jajca, fra Ferdo Vlašić (urednik [[Naša ognjišta\|Naših ognjišta]]), don Franjo Krešić (župnik u Mrkonjić Gradu), don Tomislav Matković (župnik u Bosanskoj Gradišci) i don Dominik Stojanović, župnik u Otinovcu na Kupresu., str. 133</ref>[http://hrcak.srce.hr/file/133407 Croatica Christiana Periodica, Vol.36 No.69 Lipanj 2012.] Ivan Lučić: ''Progon katoličke crkve u Bosni i Hercegovini u vrijeme komunističke vlasti (1945.–1990.)''</ref> Bio je [[župnik]] na [[Pale\|Palama]] i u [[Goražde\|Goraždu]]. Ovaj [[Vrhbosanska nadbiskupija\|vrhbosanski]] [[kanonik]] zbog svog je zalaganja i djelovanja u području istočne Bosne i Podrinja došao na glas kao "apostol Istočne Bosne". Njegovim je radom održavan vjerski život katolika u tim područjima, spašavane katoličke crkve od propadanja, održavane (pr. [[Crkva sv. Josipa Radnika na Palama]]), obnavljane (pr. [[Crkva sv. Benedikta u Čajniču]]<ref name="crkvanakamenu">[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=30103 KTABKBIH] Toni Šarac: ''[http://cnak.cbismo.hr/ Crkva na kamenu] br.8-9. Sveti Benedikt u Čajniču'', Mostar, 18. kolovoz 2011., (pristupljeno 4. svibnja 2016.)</ref>) i građene nove.<ref name="stota obljetnica">[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=29624 KTA BK BIH] ''Proslavljena stota obljetnica crkve na Palama'', 5. srpnja 2011. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)</ref> Veliki je trag ostavio u [[Foča\|Foči]].<ref>[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=44261 KTA BK BiH] kta/kum: ''Trostruko duhovno-kulturno slavlje u Foči'', 21. svibnja 2014. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)</ref>

Ivan Mrša: razlika između inačica