Wikipedija

Asanaginica: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m lektura (budući da -> jer)
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
[[Datoteka:Asanaginica_prvo_izdanje.jpg|mini|350px|desno|Prvo pismeno izdanje Asanaginice iz [[1774.]] u djelu [[Alberto Fortis|Alberta Fortisa]] Put po Dalmaciji.]]
 
'''''Asanaginica''''' (''Hasanaginica'') [[Hrvati|hrvatska]] je usmena [[balada]], koja je nastala između [[1646.]]. i [[1649|49.]]. u [[Imotski|Imotskoj krajini]] i prepričavala se s koljena na koljeno po Imotskom i okolini, postojeći tako u usmenom obliku, dok je nije zapisao [[1774.]]. godine [[Italija|talijanski]] [[putopis|putopisac]] i [[etnografija|etnograf]] [[Alberto Fortis]] nazivajući je "morlačka balada" (morlačka = ilirička).
 
Presudni Splitski rukopis koji je potvrdio hrvatsko podrijetlo Asanaginice otkrio je hrvatski povjesničar [[Dujam Srećko Karaman]].<ref>[[Duško Kečkemet]]: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040806/feljton01.asp Prvi sabirač naših narodnih pjesama -– Ikavsko-čakavski Split], Slobodna Dalmacija, 6. kolovoza 2004.</ref>
 
Analizom je utvrđeno da ju je spjevala kršćanka i majka. <ref>Prema analizama dr Mije Milasa, spjevala ju je kršćanka i majka. [http://slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/160054/Default.aspx Dr. Mijo Milas: Asanaginicu je spjevala kršćanka i majka], [[Slobodna Dalmacija]], piše: Siniša Kekez, 3. siječnja 2012.</ref>
Redak 17:
 
== Pozadina i stvarni likovi balade ==
Jezik balade prepun je [[turcizam]]a, što je i logično, uzme li se u obzir da i drama i balada počivaju na predlošku stvarnoga događaja koji se dogodio za vrijeme tzv. [[Kandijski rat|kandijskoga rata]] ([[1645.]].- – [[1669.]].), a kao "''dugotrajan i tegotan po svojim razaranjima, ostao je duboko upamćen u svijesti stanovništva [[dalmacija|Dalmacije]] zahvaćenog ratnim vihorima. Ratna zbivanja i njihovi protagonisti, poglavito vojni zapovjednici domaćega podrijetla, svoje su trajno mjesto pronašli u narodnoj epici junačkoga obilježja. <ref>http://www.zrs-kp.si/konferenca/govorica/avtorji/Lovorka_C.htm Lovorka Čoralić, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, HR</ref>
Povijesno se može ustvrditi da je pri kraju toga rata čovjek zvan Asan-aga Arapović, velmoža i vlasnik sela Zagvozda, Župe i Grabovca bio teško ranjen. On je muž nesretne žene koja se po njemu zvala Asanaginica. <ref>http://www.centar-fm.org/index.php/component/content/article/122 Dafne Vidanec, Hasanaginica od Fortisa do Ogrizovića</ref>
 
Balada je nastala u [[Imotska krajina|Imotskoj krajini]], na mjestu odakle se u daljini naziru sjeverni visovi planine [[Biokovo]] (1762 m). Radnja se zbiva u Vrdolu, današnjem [[Zagvozd]]u i [[Župa (selo)|Župi]] gdje je Asan-aga Arapović imao velika imanja. Temelji Asan-agine kule postoje i danas, kao i mjesto gdje je Asanagica sahranjena. Njen grob leži u blizini ruševina kule, kraj tri bunara odakle je zahvaćala vodu.
 
Ozljede koje se spominju u baladi, Asan-aga je zadobio u borbi s kršćanskim odmetnicima ([[1645.]] – [[1669.-69.]]). Dok je ležao ranjen, njegova žena Fatima Arapović (rođ. Pintorović) nije ga nijednom posjetila, "od stida" kako navodi pjesma. To je bilo u jednom jako patrijarhalnom vremenu gdje se smatralo da je ženino mjesto u kući s djecom. No, Asan-aga se naljutio i poslao ženi poruku da da ga ne čeka na dvoru te da se vrati svojoj majci u [[Klis]]. Ona ga ipak čeka i nada se da će se predomisliti, no on je, jer je došao, tjera s dvora.
 
To se događa najvjerojatnije između [[1645.]]. i [[1648.]]. Fatimin brat, beg Pintorović, mimo njene želje, ugovara brak sa "imotskim kadijom". To je bio jedan od bogatijih Imoćana te je beg Pintorović htio izvući osobnu korist iz toga braka.
 
Asanaginica je tada već psihički slomljena žena koja pati za svojom djecom. Zaustavila je svatove kraj dvora da vidi djecu i da se oprosti od njih. Asan-agina surovost tada se primjećuje kad doziva djecu: "sirotice svoje koje majka neće ni da pogleda."
Redak 37:
Teško je znati šta se od ovoga stvarno dogodilo, možda sve, a možda samo poneki fragmenti. Ipak, zna se da su sljedeće osobe stvarno postojale:
 
* [[Asan Arapović]] -– Asan-aga
* Asanaginica -– Fatima Arapović (''rođ. Pintorović''), Asan-agina žena
* beg Pintorović, brat Fatime Arapović
 
Redak 53:
 
=== ''Hasanaginica'', drama u HNK u Zagrebu ===
''Hasanaginica'', [[drama]] u stihovima [[Milan Ogrizović|Milana Ogrizovića]], ishodišni je tekst na temelju kojeg je [[glumac]] i [[redatelj]] [[Mustafa Nadarević]] napisao svoju verziju slavne balade, zapisane 1774. godine, o tužnoj sudbini žene turskog age. Smještena u bezvremenski okvir, Hasanaginica priča o čaršiji, Hasanaginu dvoru, ljubavi aginice i njezinu ponosu, a u priči se isprepliću dva vremena -– sadašnje i vrijeme Hasanage, povezujući ljudske sudbine kroz vrijeme.
 
''Hasanaginica'' u izvedbi Drame [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu]] (premijera predstave bila je [[21. travnja]] [[2006.]] godine) jedna je od najizvođenijih dramskih predstava u nekoliko proteklih sezona, izvedbama ne samo u [[Zagreb]]u, nego i na brojnim gostovanjima širom [[Hrvatska|Hrvatske]].
Redak 76:
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.asanaginica.hr O Asanaginici -– SlužbeniSlužbena web stranica]
*[http://www.modrojezero.org/docs/history/fortis_hasanaginica.html O Asanaginici {{eng oznaka}}]
*[https://web.archive.org/web/20070116152722/http://www.efs.edu.jonkoping.se/images/Image62.gif Ostatci Asan-agine kule] <!-- pronaći ili staviti sliku na commons-->
Redak 95:
|wikicitat =
}}
 
<!-- interwiki -->
 
[[Kategorija:Hrvatska epika]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Asanaginica"