Hatuša: razlika između inačica

|ime mjesta = Hetitska prijestolnica HattušaHatuša

'''HattušaHatuša''' ili '''Hatušaš'''<ref>[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24570 Hatuša], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 5. srpnja 2020.</ref> (^URU''Ḫa-at-tu-ša'' {{unicode|𒌷𒄩𒀜𒌅𒊭}}, tj. ''Ḫattuša''; [[turski]]: ''Hattuşaş'') bila je glavni grad [[Hetiti|Hetitskog Carstva]]. Smještena je u blizini današnjeg sela [[Boğazkale]] (nekoć poznatog kao Boğazköy), u [[Turska|turskoj]] pokrajini [[Çorum (pokrajina)|Çorum]], odnosno na zavoju rijeke [[Kizil (rijeka)|Kızıl]] (''Marashantiya'' u hetitskim izvorima i [[Halys]] u [[Antika|antici]]) u centralnojsredišnjoj [[Anatolija|Anatoliji]], oko 145&nbsp;km sjeveroistočno od [[Ankara|Ankare]].

Arheološki lokalitet [[Hetiti|Hetitskehetitske]] prijestolnice HattušeHatuše je dodan na popis [[svjetska baština|svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a godine [[1986.]] zbog svoje urbane organizacije i sačuvane arhitekture (zidine s Lavljim i Kraljevskim vratima s ukrasima, hramovi, kraljevske rezidencije, utvrde), koji je zajedno s isklesnim stijenama svetišta Jazilikaja (''Yazılıkaya''), snažno utjecao na razvoj arhitekture i umjetnosti u [[Anatolija|Anatoliji]] i sjevernoj [[Sirija|Siriji]] u 2. tisućljeću prije Krista.

[[Datoteka:Hattusa2008.jpg|mini|242px|<center>''Yerkapi'' s druge strane, izvan HattušeHatuše]]

[[Datoteka:Hattusa reconstructed wall.JPG|mini|242px|<center>Dijelom obovljene zidine HattušeHatuše]]

Ovaj lokalitet je bio naseljen pred-hetitskim pučanstvom oko 3. tisućljeća pr. Kr. koje je nagovorilo [[Asirija|asirske]] trgovce da se dosele i razviju trgovinu. Oko 1720. pr. Kr. godine uništio ga je hetitski vladar [[Anitta]]. Od tada, pa sve do 10. stoljeća pr. Kr., HattušaHatuša je bila prijestolnicom carstva koje se prostiralo Anatolijom i sjevernom Sirijom. Hetitski kraljevi su uzimali su naziv ''Hatušili'', tj. "iz HattušeHatuše", i poznato je 27 kraljeva s ovim nazivom<ref>[http://www.hattuscha.de/English/cityhistory1.htm Povijest HattušeHatuše] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120527064520/http://www.hattuscha.de/English/cityhistory1.htm |date=27. svibnja 2012. }} Posjećeno 16. veljače 2011. {{eng oznaka}}</ref>.

Arheološki lokalitet je pronađen je [[1834.]] godine<ref>[http://www.hattuscha.de/English/discovery.htm Otkriće HattušeHatuše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141119011808/http://hattuscha.de/English/discovery.htm |date=19. studenoga 2014. }} Posjećeno 16. veljače 2011. {{eng oznaka}}</ref>, ali nije sustavno istraživan do [[1904.]] godine kada je pronađena i jedna od kopija najstarijeg mirovnog sporazuma između [[Hatušili III.|Hatušilija III.]] i [[egipat]]skog [[faraon]]a [[Ramzes II.|Ramzesa II.]] koji je pomogao identificirati grad<ref>[http://www.reshafim.org.il/ad/egypt/ramses-hattusili-treaty.htm Transkript Sporazuma iz Kadeša (Hetitska verzija)] Posjećeno 16. veljače 2011. {{eng oznaka}}</ref>. Od tada su njemački i turski arheolozi jako napredovali u spoznajama o gradu. Zapravo, istraživanje Hattuše koje je izveo [[Njemački arheološki institut]] (Deutsches Archäologisches Institut) može poslužiti kao primjer kako se trebaju planiretiplanirati i sprovoditi dugogodišnja arheološka istraživanja.

Od [[2005.]] godine u HattušiHatuši su obnovljene zidine od opeke duljine 65 metara, visine od 7 do 8 metara s dva tornja visine do 13 metara.<ref>[http://www.dainst.org/index.php?id=4437&sessionLanguage=en Obnovljene zidine HattušeHatuše] na stranicama Njemačkog arheološkog instituta {{de}} Posjećeno 16. veljače 2011.</ref>.

Na vrhuncu moći grad se prostirao na cijeloj visoravni promjera 2.,1 x 1.,3&nbsp;km, a u 13. stoljeću pr. Kr. grad je okružen sustavom dvostrukih [[zid]]ina duljine od oko 8&nbsp;km. Na istočnom kraju su dodatno utvrđeni utvrdom Kajali Boğäz, 1.,5&nbsp;km od Kraljevskih vrata.

Najbolje sačuvane dvostruke zidine se protežu se od Lavljih vrata na zapadu do Kraljevskih vrata na istoku, koja su jedina sačuvana gradska vrata od izvornih pet. Unutar zidina najveličanstveniji ostaci [[utvrda]], s podzemnim prolazima, nalaze se na južnom i istočnom dijelu, dodok se na sjeverozapadu (gdje je danas selo Bogâzkale) nalazio Donji grad sa stambenim kompleksima. Grad je imao stambenu četvrt, palaču i četiri [[hram]]a. Najznamenitija građevina je Veliki hram posvećen bogu oluja i božici sunca, [[Arinna|Arinni]], koji je okružen trgovinama. Tisuće pločica s [[klinasto pismo|klinastim pismom]] su pronađene na ovom mjestu.

* Peter Neve: ''Hattusa -– Stadt der Götter und Tempel. Neue Ausgrabungen in der Hauptstadt der Hethiter.'' Ph. von Zabern, Mainz 1996. (2. erw. Aufl.) {{ISBN|3-8053-1478-7}}

* W. Dörfler u.a.: ''Untersuchungen zur Kulturgeschichte und Agrarökonomie im Einzugsbereich hethitischer Städte.'' MDOG Berlin 132, 2000, 367-381367–381. ISSN 0342-118X

* [http://www.dainst.org/index.php?id=643&sessionLanguage=en HattušaHatuša] na stranicama Njemačkog arheološkog insituta {{jezikk|eng.}}