Ajsori: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Tomec (razgovor | doprinosi)
Ima tu svačeg za provjeriti, pogotvo nepravilno pisanje brojki (Npr. 100,000 umjesto 100.000 te za polovicu 0.5 umjesto 0,5). Zanimljivo je kako Hrv. enc. nigdje ne spominje narod kao Asjore, već ih spominje kao Sir(ij)ce. Da stavim predložak točnost?
Redak 1:
{{pravopis}}
[[Datoteka:Flag of the Assyrians.svg|mini|250px|Neslužbena etnička zastava kojom se služi većina Asiraca. Autor je [[Asirski kongres]]. ]]
 
'''Ajsori''' (Sirjaci, Asirci; sirjačkisirski <big> ܐܫܘܪܝܐ </big> , ''Sūrayĕ / Sūryōyĕ / Atūrayĕ'') Sirjaci<ref>Za uporabu izraza "Sirjak", pročitaj:
*John A. Shoup, Ethnic Groups of Africa and the Middle East: An Encyclopedia, str. 30
*Nicholas Aljeloo, Who Are The Assyrians?
*UNPO Assyria
*Steven L. Danver, Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues, str. 517
*James Minahan, Encyclopedia of the Stateless Nations: A-CA–C, str. 205-206205–206.</ref>, vidi [[nazivi za sirjačkesirske kršćane]]), [[Semiti|semitski]] narod, prirođen u Zapadnoj Aziji<ref>Za Asirce prirođene Bliskom Istoku, pročitaj
*Mordechai Nisan, Minorities in the Middle East: A History of Struggle and Self-Expression, str. 180.
*James Minahan, Encyclopedia of the Stateless Nations: A-CA–C, str. 206.
*Carl Skutsch, Encyclopedia of the World's Minorities, str. 149.
*Steven L. Danver, Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues, str. 517.
*UNPO Assyria
*Richard T. Schaefer, Encyclopedia of Race, Ethnicity, and Society, str. 107.</ref><ref name="Minahan" >James Minahan, Encyclopedia of the Stateless Nations: A-CA–C, str. 205-209205–209.</ref>, navodno [[Akadija|akadskog]] podrijetla, naseljen u [[Irak]]u, [[Sirija|Siriji]], [[Libanon]]u, [[Armenija|Armeniji]], [[Gruzija|Gruziji]], Iranu kao i po prekomorskim i europskim zemljama gdje su mnogi iselili. Većina Ajsora (Sirjaka) danas kao glavnim jezikom ili drugim jezikom govori [[Asirski novoaramejski|novoaramejskim asirskim]] koji ima mnogo dijalekata; međutim se i oni koji govore arapski jasno razlikuju od većine stanovništva u svojim regijama (arapskog, turskog, kurdskog) činjenicom da su kršćani.
 
Govore [[neoaramejski jezici|neoaramejskim jezicima]]: [[asirski novoaramejski|asirskim novoaramejskim]], [[kaldejski neoaramejski|kaldejskim novoaramejskim]] i [[turoyo jezik|turoyom]]. Po vjeri su većinom kršćani, prije svega [[sirjačkosirsko kršćanstvo|sirjačkisirski]] a u manjini i [[protestanti]].
 
Neki od njih se izjašnjavaju kao '''[[nazivi za sirjačkesirske kršćane|Aramejci]]''',<ref>Za uporabu riječi Aramejac, pročitaj:
*Donabed & Mako, Identity of Syrian Orthodox Christians, str. 72.
*Nicholas Aljeloo, Who Are The Assyrians?
Line 24 ⟶ 25:
* Mordechai Nisan, Minorities in the Middle East: A History of Struggle and Self-Expression, str. 180 [https://books.google.com/books/about/Minorities_in_the_Middle_East.html?id=keD9z1XWuNwC]
* UNPO Assyria [http://www.unpo.org/article/7859]
* Steven L. Danver, Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues, str. 517 [https://books.google.com/books?id=vf4TBwAAQBAJ&pg=PA517&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false]</ref> Govornici su suvremenog [[aramejski jezik|aramejskog]] jezika kao i primarnih jezika zemalja boravka,<ref>Carl Skutsch, Encyclopedia of the World's Minorities, str. 149</ref> Asirci su [[sirjačkosirsko kršćanstvo|sirjačkisirski kršćani]] koji tvrde za se da [[asirski kontinuitet|potječu od Asirije]], jedne od najstarijih civilizacija na svijetu, koja datira do 2500. pr. Kr. u drevnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]].<ref>{{cite book|author=A. Leo Oppenheim|title=Ancient Mesopotamia |url=https://oi.uchicago.edu/sites/oi.uchicago.edu/files/uploads/shared/docs/ancient_mesopotamia.pdf|year=1964|publisher=The University of Chicago Press}}</ref>
 
== Ime ==
Line 37 ⟶ 38:
== Ajsorski genocid ==
{{glavni|Asirski genocid}}
Nad Ajsorima je 1915. - 1916. godine proveden tzv. [[Asirski genocid]] (zvan ''Sayfo'' i ''Seyfo'', sirjačkisirski <big> ܩܛܠܥܡܐ ܣܘܪܝܝܐ‎ </big> ili <big> ܣܝܦܐ </big>), kojega su provodili [[mladoturci]] paralelno s [[Armenski genocid|Armenskim genocidom]] i [[Grčki genocid|Grčkim]]; dapače su Ajsori i Armenci živjeli na istom zemljopisnom prostoru. Tako je u turskoj pokrajini [[Diyarbakir]]u smanjen broj Asiraca sa 100 tisuća prije I. svjetskog rata na 28 tisuća 1918. godine (istovremeno je broj Armenaca u toj pokrajini smanjen sa 72 tisuće na 3 tisuće).<ref>Gaunt, David. ''Massacres, Resistance, Protectors: Muslim-Christian Relations in Eastern Anatolia during World War I''. Piscataway, N.J.: Gorgias Press, 2006, str. 433.</ref> Među kasnijim progonima u 20. stoljeću, poznat je [[simelski masakr]] (ܦܪܡܬܐ ܕܣܡܠܐ;''Premta d-Simele'') u kolovozu [[1933.]], u gradiću u sjevernom Iraku, u kojem je poklano preko 3000 Ajsora <ref>[http://www.iraqdemocracyproject.org/pdf/CulturalGenocideofAssyriansinIraq.pdf Iraqi Assyrians a Case Study for Government Intervention]</ref>, a onda su slično prošla i 63 ajsorska sela u provincijama [[Dohuk]]u i [[Mosul]]u, u kojima danas poglavito žive Kurdi. Masakre nad Ajsorima bilježi se i ranije, tako 1900. godine od strane [[Osmanlije|Osmanlijskih Turaka]] i [[Kurdi|Kurda]].
 
== Vjera ==
Ajsori su [[kršćani]], a uz [[Uskrs]] i [[Božić]] slavi se ajsorska Nova godina koju nazivaju [[Akitu]]. Oko tri četvrtine Ajsora pripadaju [[Kaldejska katolička crkva|Kaldejskoj katoličkoj Crkvi]] i [[Sirijska Katolička Crkva|Sirijskoj Katoličkoj Crkvi]] koje su obje u punom crkvenom zajedništvu sa [[Sveta Stolica|Svetom Stolicom]]; preostali uglavnom pripadaju [[Sirijska Pravoslavna Crkva|Sirijskoj Pravoslavnoj Crkvi]].
Manjina Ajsora su protestanti, a većina su kršćani koji su pripadnici [[IstočnosirjačkiIstočnosirski obred|istočnog]] i [[zapadnosirjačkizapadnosirski obred|zapadnog]] sirjačkogsirskog liturgijskog obreda.<ref>Za Asirce kao kršćane, pročitaj
* Joel J. Elias, The Genetics of Modern Assyrians and their Relationship to Other People of the Middle East [http://www.zindamagazine.com/html/archives/2000/zn112700.htm#TheLighthouse]
* Steven L. Danver, Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues, str. 517
* UNPO Assyria
* James Minahan, Encyclopedia of the Stateless Nations: A-CA–C, str. 209</ref> Crkve koje tvore Istočni sirjačkisirski obred su Asirska Crkva Istoka, Stara Crkva Istoka i Kaldejska Katolička Crkva. Crkve zapadnosirjačkogzapadnosirskog obreda su SirjačkaSirska Pravoslavna Crkva i SirjačkaSirska Katolička Crkva. Obije liturgije služe se [[sirjačkisirski jezik|klasičnim sirjačkimsirskim]] kao liturgijskim jezikom.
Asircima su kršćanstvo donijeli u 1. stoljeću po Kristu apostoli [[apostol Toma|Toma]] i [[apostol Tadej|Tadej]].<ref>[[Irak – zemlja svetaca i mučenika]]</ref>
 
Line 55 ⟶ 56:
*: Irak 300,000 – 600,000<ref>{{cite web |last1=Isaac |first1=Mardean |title=The desperate plight of Iraq's Assyrians and other minorities {{!}} Mardean Isaac |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2011/dec/24/iraq-minorities-assyrians |website=the Guardian |language=en |date=24 December 2011}}</ref><ref name="aina 2">{{cite web |last1=Congressman Frank R. Wolf |title=Distinguished Senior Fellow, 21st Century Wilberforce Initiative |url=http://www.aina.org/reports/frankwolfiraqreport.pdf |website=www.aina.org}}</ref><ref name="aina 1">{{cite web |title=Understanding recent movements of Christians from Syria and Iraq to other countries across the Middle East and Europe |url=http://www.aina.org/reports/utrmcfsi.pdf |website=www.aina.org}}</ref><ref name="Kurian"/><ref name="cnewa"/><ref name="CNEWA website"/><ref name="baumer"/>
*: Sirija 300,000 – 400,000 <ref name="al-monitor.com">{{cite web|url=http://www.al-monitor.com/pulse/security/2014/04/syria-assyrians-threat-crisis.html|title=Syria's Assyrians threatened by extremists – Al-Monitor: the Pulse of the Middle East|work=Al-Monitor|accessdate=18 February 2015}}</ref><ref name="aina 1"/><ref>{{cite web |title=Assyrians: Frequently Asked Questions |url=http://www.aina.org/faq.html |website=www.aina.org}}</ref><ref name="Kurian"/><ref name="cnewa"/><ref name="CNEWA website"/>
*: Turska 25,000 – 50,000<ref name="atourpop">{{cite web|url=http://www.aina.org/articles/dtcitaic.htm|title=Ishtar: Documenting The Crisis In The Assyrian Iranian Community|work=aina.org}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.refworld.org/docid/49749c9837.html|title=Refworld - World Directory of Minorities and Indigenous Peoples - Turkey : Assyrians|author=United Nations High Commissioner for Refugees|work=Refworld}}</ref><ref name="aina 2"/><ref name="CNEWA website"/><ref name="Kurian"/>
* Iran 20,000–50,000<ref name="atourpop" /><ref name="United Nations High Commissioner for Refugees">{{cite web|author=United Nations High Commissioner for Refugees |url=http://www.refworld.org/docid/4cb826c3c.html |title=Iran: Last of the Assyrians |publisher=Refworld |date=2010-10-13 |accessdate=2013-09-18}}</ref>
U iseljeništvu: