Inačica od 11. srpnja 2020. u 03:54 uredi Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits →‎Austro-Ugarska ← Starija izmjena		Inačica od 31. srpnja 2020. u 01:07 uredi ukloni ovu izmjenu Ceha (razgovor \| doprinosi) 5.106 edits dodao povijesti Novija izmjena →
Redak 152: === Srednji vijek === Po [[Dolazak Hrvata\|doseljenju Hrvata]], područje je dio [[Hrvatsko Kraljevstvo\|kraljevine Hrvatske]], kao dio [[Dolnji_kraji#Plivska_%C5%BEupa\|župe Plive]]. Kasnije se spominje kao dio [[Dolnji kraji\|Donjih Kraja]], a od sredine 13. stoljeća i osnivanja [[Banovina Slavonija\|banovine Slavonije]], se dovodi u vezu s [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku\|hrvatskom banovinom u Bosni]].<br> Bugojno se formiralo u srednjem vijeku. Niklo je na lijevoj obali Vrbasa, od davnina poznatoj kao žitorodnoj. Ulogu žitnice izgubilo je tek poslije drugoga svjetskog rata.<ref name=nazivi>(srp.) [https://www.bugojno-danas.info/nazivi-za-bugojno-kroz-vrijeme-zitograd-pucograd-kokangrad/ Bugojno Danas] [[Viktor Dundović]]: ''Nazivi za Bugojno kroz vrijeme: Žitograd, Pucograd, Kokangrad…'' 11. ožujka 2017. (pristupljeno 9. travnja 2020.)</ref> Teritorij grada Bugojna nalazio se u starohrvatskoj državi u Uskopaljskoj župi. Pogranični grad hrvatsko-ugarske države s dukljanskom državom 1102. godine. Oko 1300. bugojanski kraj je na razmeđu [[Donji kraji\|Donjih kraja]] i Bosne pod hrvatskim banom Pavlom Šubićem. Nakon [[Zadarski mir\|Zadarskog mira]] 1358., bugojanski kraj pripada [[Bosanska biskupija\|Bosanskoj biskupiji]], i Kaločkoj nadbiskupiji u Hrvatskm kraljevstvu i dijelu Hrvatsko-Ugarske države. 1375. unutar bugojanski kraj pripada kustodiji bosanskoj unutar Bosanske vikarije. 1412. kraj je granično područje posjeda Hrvoja Vukčića Hrvatinića i posjeda pod izravnom vlašću bosanskog bana i kralja. Još u vremenima srednjovjekovne istočnohrvatske države u Bosni, ovdje su djelovali [[bosanski franjevci\|franjevci]]. Puno toga ukazuje na postojanje [[Franjevački samostan u Veseloj Straži\|franjevačkog samostana]] u Veseloj Straži (danas Vesela kod Bugojna) u 15. stoljeću.<ref name="bosna srebrena">[https://web.archive.org/web/20160915015124/http://bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-fojnica/bugojno.html Franjevačka provincija sv. Križa Bosna Srebrena] ''Bugojno – župa sv. Ante Padovanskoga '' (arhivirano 15. rujna 2016., pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref> Kod lokacije Seone je 18 stećaka.<ref name="lupiga"/> Line 760 ⟶ 762: [[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bugojno\| ]] [[Kategorija:Turska Hrvatska]]

Bugojno: razlika između inačica