Jaroslav Šidak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Wikipov, sitn. |
Oblik, nagrada, sitn. |
||
Redak 1:
'''Jaroslav Šidak''' ([[Beč]], [[4. siječnja]] [[1903.]] - [[Zagreb]], [[25. ožujka]] [[1986.]]), bio je [[Hrvatska povijest|hrvatski povjesničar]].
== Životopis ==
Jaroslav Šidak rođen je u Beču 1903. godine. Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio 1922. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 929., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Doktorirao je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] 1935. godine disertacijom »Problem [[Crkva bosanska|bosanske crkve]] u našoj historiografiji«. Bio je gimnazijski profesor u [[Senj]]u (1934. - 1940.) i Zagrebu gdje je predavao u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] od 1940. do 1942. te od 1944. do 1948. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 899., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Godine 1941. zapošljava se u [[Hrvatski izdavalački bibliografski zavod|Hrvatskom izdavalačkom bibliografskom zavodu]] i postaje članom uredništva [[Mate Ujević|Ujevićeve]] ''[[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatske enciklopedije]]''. God. 1943. postaje docentom, a 1945. profesororom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je predavao hrvatsku i svjetsku povijest novog vijeka te suradnik ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatske enciklopedije]]''. Prema svjedočanstvu [[Ivan Golub|Ivana Goluba]], odbio je »nizom članaka protiv [[Josip Jelačić|bana Jelačića]] u [[Vjesnik]]u pripravi[ti] rušenje banova spomenika.«<ref> Golub, Ivan, 1993.: Šidakov poučak, ''[[Croatica Christiana periodica]]'', god. 17, br. 31, str. 177. {{Hrčak|id=121375}} {{citat2|Sjetio sam se Jaroslava Šidaka kad je dolazio ban Jelačić na konju ponovno i nedavno na svoj trg u Zagrebu. Šidak mi je pripovijedao kako su od njega kao povjesničara tražili da nizom članaka protiv bana Jelačića u Vjesniku pripravi rušenje banova spomenika. Sidak nije prodao dušu.}}</ref>
Umro je u Zagrebu, 25. ožujka 1986. godine. Pokopan je na zagrbačkom groblju [[Mirogoj]]u.
== Znanstveni rad ==
U svojem znanstvenom radu obradio brojne teme iz hrvatske povijesti, posebice [[19. stoljeće|devetnaestoga stoljeća]]. Pedagoškim i znanstvenim djelovanjem odgojio je više naraštaja hrvatskih povjesničara i utjecao na razvoj poslijeratne hrvatske [[historiografija|historiografije]] - riječima Ivana Goluba: »Prof dr. Jaroslav Šidak je radio sa žarom i prosudbom do posljednjeg daha. Poticao je i promicao mlade znanstvenike. Njegovao je ljepotu sloga i tražio strogost zaključivanja.«<ref> Golub, Ivan, ''Šidakov poučak'', 173. {{Hrčak|id=121375}} </ref> Šidak je osnivač i prvi urednik ''[[Historijski zbornik|Historijskog zbornika]]'', od 1948. do 1984. godine, te pisac brojnih članaka u enciklopedijama [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda]]. U mladosti (1923. - 1930.) je uređivao i mjesečnik ''Jugoslavenski muzičar'' (kasnije ''Muzičar''). Uredio je i »Spomenicu u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu« (Zagreb, 1969. - 1970.). Bio je urednik struke Hrvatske povijesti u ''Enciklopediji Jugoslavije''.
Line 25 ⟶ 29:
* ''Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848-49.'', Zagreb, 1979.
* ''Kroz pet stoljeća hrvatske povijesti'', Zagreb, 1981.
== Nagrade ==
* [[1976.]]: Državna nagrada za znanstvenoistraživački rad: nagrada za životno djelo.<ref>[https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/drzavne-nagrade/drzavne-nagrade-za-znanost/dobitnici-drzavne-nagrade-za-znanstvenoistrazivacki-rad/drzavne-nagrade-za-znanstvenoistrazivacki-rad-za-1976-godinu/646 Državne nagrade za znanstvenoistraživački rad za 1976. godinu], mzo.gov.hr, pristupljeno 12. rujna 2020.</ref>
== Izvori ==
| |||