Polifilija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Clade-grade_II.png|mini|300x300px| U ovom [[Filogenetsko stablo|filogenetskom stablu]] plave i crvene skupine (koje su obje ''monofiletske'') ne dijele neposrednog zajedničkog pretka. Ako obje dijele karakteristike koje se čine sličnima, plava i crvena skupina tvore ''polifilnupolifiletsku skupinu''.]]
 
[[Datoteka:Monophyly,_paraphyly,_polyphyly.png|mini|300x300px| Kladogram [[Primati|primata]], prikazuje [[ Monofilija|monofiliju]] (viši primati, žuto), [[ Parafilija |parafiliju]] (prosimijanci, cijan, uključujući crveno područje) i polifiliju (noćno aktivni primati, [[Loris|lorisi]] i [[Tarsier |tarsieri]], crvene boje).]]
[[Datoteka:Clade-grade_II.png|mini|300x300px| U ovom [[Filogenetsko stablo|filogenetskom stablu]] plave i crvene skupine (koje su obje ''monofiletske'') ne dijele neposrednog zajedničkog pretka. Ako obje dijele karakteristike koje se čine sličnima, plava i crvena skupina tvore ''polifilnu skupinu''.]]
[[Datoteka:Monophyly,_paraphyly,_polyphyly.png|mini|300x300px| Kladogram [[Primati|primata]], prikazuje [[ Monofilija|monofiliju]] (viši primati, žuto), [[ Parafilija |parafiliju]] (prosimijanci, cijan, uključujući crveno područje) i polifiliju (noćno aktivni primati, [[Loris|lorisi]] i [[Tarsier |tarsieri]], crvene boje).]]
[[Datoteka:Phylogenetic-Groups.svg|mini|300x300px| Filogenetske skupine: Monofiletski takson (žuto, klada [[Sauropsida]] koja grupira "gmazovi i ptice") sadrži zajedničkog pretka i sve njegove potomke. Parafiletski takson (cijan, "gmazovi") sadrži svog najnovijeg zajedničkog pretka, ali ne sadrži sve potomke tog pretka. Polifilski takson (crvenom bojom, skupina [[Hemotermija]] koja sadrži toplokrvne tetrapode) ne sadrži najnovijeg zajedničkog pretka svih svojih članova.]]
'''Polifiletska''' skupina je skup organizama ili drugih evoluirajućih elemenata koji su grupirani, ali ne dijele neposrednog zajedničkog pretka. Izraz se često primjenjuje na skupine koje dijele obilježja koja su slična, ali nisu naslijeđena od zajedničkih predaka; ove su karakteristike poznate kao homoplazije, a razvoj i fenomen homoplazija poznati su kao [[konvergentna evolucija]]. Raspored članova polifiletske skupine naziva se '''polifilija.'''
 
Alternativno, polifiletika se jednostavno koristi za opisivanje skupine čiji članovi dolaze iz više izvora predaka, bez obzira na sličnost karakteristika. Na primjer, biološka karakteristika toplokrvnosti razvijala se odvojeno kod predaka sisavaca i predaka ptica. Ostale polifilnepolifiletske skupine su na primjer [[alge]], [[C4 fotosinteza |C4 fotosintetske biljke]] <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|author=Sage|first=Rowan F.|title=The evolution of C4 photosynthesis|date=2004-02-01|journal=[[New Phytologist]]|volume=161|issue=2|pages=341–370|language=en}}</ref> i [[Xenarthra|edentati]].
 
Mnogi biolozi imaju za cilj izbjegavanje homoplazija u grupiranju [[takson]]a, pa je zato često cilj eliminirati skupine za koje se utvrdi da su polifilnepolifiletske. To je često poticaj za velike revizije klasifikacijskih shema.
 
Istraživači koji se više bave [[Ekologija|ekologijom]], nego [[Sistematika|sistematikom]], mogu uzeti legitimne skupine kao legitiman predmet; na primjer, sličnosti u aktivnosti unutar skupine gljivica ''[[Alternaria]]'' mogu istraživače navesti da smatraju skupinu valjanim [[Rod (taksonomija)|rodom]], istovremeno priznajući njezinu polifiliju. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Aschehoug|first=Erik T.|title=Fungal endophytes directly increase the competitive effects of an invasive forb|url=http://plantecology.dbs.umt.edu/plantecology/People/documents/Aschehougetal.2012ENDOPHYTEINVASIONCOMPETITION.pdf|year=2012|journal=Ecology|volume=93|issue=1|pages=3–8|accessdate=July 8, 2013}}</ref> U nedavnim istraživanjima koncepti [[Monofilija|monofilije]], [[Parafilija|parafilije]] i polifilije korišteni su u utvrđivanju ključnih gena za [[DNA kodiranje|kodiranje]] različitih skupina vrsta.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Parhi J., Tripathy P.S., Priyadarshi, H.|first=Mandal S.C., Pandey P.K.|title=Diagnosis of mitogenome for robust phylogeny: A case of Cypriniformes fish group|year=2019|journal=Gene|volume=713|pages=143967}}</ref>
Line 19 ⟶ 18:
 
== Izbjegavanje parafilije ==
U mnogim se školama [[Taksonomija|taksonomije]] ne preporučuje postojanje polifilnihpolifiletskih skupina u klasifikaciji. Ove škole mišljenja smatraju [[ Monofiletskamonofilija|monofiletske]] skupine (odnosno [[Klada|klade]] ) najvažnijim načinom grupiranja [[Organizam|organizamaorganizam]]a.
 
Jedan od razloga za ovo gledište je da je neke klade jednostavno definirati u čisto [[Filogeneza|filogenetskom]] smislu bez pozivanja na prethodno uvedene klade: [[ Filogenetskafilogenetska nomenklatura|: definicija klade na temelju čvora]], na primjer, mogla bi biti "Svi potomci posljednjeg zajedničkog pretka vrsta X i Y". S druge strane, polifiletske skupine često se mogu razgraničiti u smislu klade, na primjer "leteći kralježnjaci sastoje se od klada šišmiša, ptica i pterosaura". Budući da se polifiletske skupine često mogu definirati kao zbroj klada, obično se smatraju manje temeljnima od monofiletskih (pojedinačnih, cjelovitih).
 
Jači je razlog taj što grupiranje vrsta monofiletički olakšava predviđanje daleko više nego polifiletsko grupiranje. Primjerice, klasifikacija novootkrivene trave u monofiletsku obitelj [[Trave|Poaceae]], prave trave, odmah rezultira brojnim predviđanjima o njezinoj strukturi i razvojnim i reproduktivnim karakteristikama, naslijeđenim od zajedničkog pretka ove obitelji. Nasuprot tome, Linneovo svrstavanje biljki s dva [[Prašnik|prašnikaprašnik]]a u polifiletski razred [[Diandria]], iako praktično za identifikaciju, beskoristno je za predviđanje, jer prisutnost točno dva prašnika se [[Konvergentna evolucija|razvilo konvergentno]] u mnogim skupinama. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Stace|first=Clive A.|authorlink=Clive A. Stace|title=Classification by molecules: What's in it for field botanists?|url=http://www.archive.bsbi.org.uk/Wats28p103.pdf|year=2010|journal=Watsonia|volume=28|pages=103–122|accessdate=July 31, 2013}}</ref> Predvidljivost uspjeha je presudni kriterij po kojem se teorije vrednuju u svim eksperimentalnim znanostima.
 
== Izvori ==