Stojan Mitrović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Izbrisao sam lazi koje su napisane.
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
Kubura (razgovor | doprinosi)
m uklonjena promjena suradnika 93.87.234.52 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivi104
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 27:
}}
 
'''Stojan Mitrović''' odnosno '''Stojan Janković''' (? - kod [[Duvno|Duvna]], [[23. kolovoza]] [[1687.]])<ref name="HL">Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 236., 533.</ref> je bio srpskihrvatski uskok iz obitelji [[Mitrović]]a. Sin je sjevernodalmatinskog serdara i mletačkog kavalijera [[Janko Mitrović|Janka Mitrovića]], brat [[Ilija Mitrović|Ilije]] i [[Zaviša Mitrović|Zaviše]].<ref name="HBL"/>
Premda je poznatiji kao Stojan Janković, prezimenom nije Janković nego Mitrović. U devedeset posto mletačkih dokumenata piše mu prezime Mitrović, a ne Janković, što mu je po ocu.<ref name="Stagličić"/>
.<ref name="Stagličić"/>
 
Zapovijedao je srpskomhrvatsko-mletačkom vojskom. Bio je jedan od najvećih zaštitnika pravoslavacakatolika i fratara u [[Rama|Rami]]. Štitio ih je od zuluma osmanskih vlastiju i terora pravoslavaca i njihovih svećenika koji su uz zaštitu turskih vlasti vršili teror na katolicima Rame i okolice. Stoga je često organizirao vojne pohode u Bosnu.<ref name="Despot">[[Zvonimir Despot]]: [http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/povijest-hrvata-krmpota-medvide-i-zelengrada-990 Povijest Hrvata Krmpota, Medviđe i Zelengrada], Večernjakova blogosfera, 2. veljače 2012., pristupljeno 24. travnja 2015.</ref> Proslavio s ratovanjem u [[Kandijski rat|Kandijskom ratu]]. 1666. je godine pao u zarobljeništvo i odveden u Carigrad, odakle je uspio pobjeći nakon 14 mjesecâ.<ref name="HL"/>
 
U ratovima protiv Turaka osobito se istaknuo u borbama koji je vodio tzv. "[[Sveti savez]]" protiv Osmanlija. U borbama je više puta pobijedio osmanske postrojbe u kojima su poginuli i brojniji osmanski zapovjednici. Stojan Mitrović (Janković) je neke od njih sam usmrtio, među kojima su Ali–beg [[Durakbegović]], Redžep–aga Filipović, aga Velagić, aga Pajalitović i Ibrahim–aga Kovačević.<ref name="Udruga Ključana">[https://hr-hr.facebook.com/Udruga.kljucana/posts/569653299767893 Udruženje Ključana i prijatelja Ključa, 'Stjepan Tomašević' Ključ, Facebook] ''Povijesna građa Hajduci i uskoci (i narodno blago)'', 30. kolovoza 2013. (pristupljeno 24. travnja 2016.</ref>