Inačica od 18. rujna 2020. u 14:13 uredi Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.237 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 19. rujna 2020. u 03:09 uredi ukloni ovu izmjenu Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.237 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Milorad Vukojičić''' ([[1917.]] - [[1945.]]), zvani '''pop Maca''' ([[umanjenica]] od “macola”<ref>[http://www.e-novine.com/drustvo/68563-Sveti-Tesla-njegovo-stado.html ''Pravoslavna inicijativa: Naučnika proglasite za sveca. Sveti Tesla i njegovo stado''], e-novine.com, 25. srpnja 2012., pristupljeno 5. srpnja 2014.</ref>) ili '''pop Koljač''', je bio crnogorski [[Pop (religija)\|pop]] [[Srpska pravoslavna crkva\|SPC]], vođa [[četnici\|četničke]] [[crna trojka\|crne trojke]] u [[Drugi svjetski rat\|Drugom svjetskom ratu]]. Nakon rata je osuđen na smrt i pogubljen. Proglašen je za sveca Srpske pravoslavne crkve [[2005]]. godine. == Životopis == ~~Rođen~~Milorad Vukojičić rođen je [[1917.]] godine u Pljevljima. Nakon Bogoslovije u Sarajevu postao je [[Pop (religija)\|pop]] [[1940.]] godine. U Drugom svjetskom ratu je bio pripadnik četničkih snaga, koje su bile [[Suradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svjetskom ratu\|u službi snaga osovine]], prvo fašističke Italije, a potom nacističke Njemačke. Po svjedočenjima, pop Milorad ~~Vukojčić~~Vukojičić je bio egzekutor četničke [[crne trojke]] koja je klala i ubijala civile u Pljevljima, često žene i djecu, obitelji partizanskih boraca. Noću, između [[6. travnja\|6.]] i [[7. travnja]] [[1944.]] godine ~~Vukojčićeva~~Vukojičićeva "crna trojka" krenula je u pohod uhićenja žena partizana i simpatizera [[narodnooslobodilačka borba Jugoslavije\|pokreta otpora]]. Tada su uhićene Zora Karamatijević, Ljubica Stojkanović, Savka Matović, Milica Janketić i Mileva Žugić, priča sin jedne od žrtava.<ref name="inicijativa">[http://inicijativa.org/tiki/tiki-read_article.php?articleId=111 ''SPC kanonizovala popove koljače''], inicijativa.org, 24. kolovoza 2005., pristupljeno 2. siječnja 2020.</ref> Zajedno s ostalim ženama tada je ubijena i majka poznatog glumca [[Mihajlo Janketić\|Miše Janketića]], Milica.<ref name="slobodnaevropa.org">[http://www.slobodnaevropa.org/content/article/856243.html ''Politika ili vjera''], slobodnaevropa.org, 23. kolovoza 2005., pristupljeno 5. srpnja 2014.</ref> Ipak, navodi se da su najveći zločini počinjeni u ožujku i travnju [[1944.]] godine kada je ubijeno više osoba.<ref~~>http://www.~~ name="slobodnaevropa.org"/~~content/article/856243.html Politika ili vjera</ref~~> U to ~~vreme~~doba je u okupiranim Pljevljima bila ~~nemačka~~njemačka uprava. Optužen je za sudjelovanje u teškim zločinima nad stanovništvom u Pljevljima [[1943.]] i 1944. godine, te ga je 1945. osudio i strijeljao Vojni sud komande u [[Berane\|Beranama]].<ref>Damir Šarac, [https://slobodnadalmacija.hr/kultura/cudni-kriteriji-srpske-pravoslavne-crkve-stepinac-ne-moze-biti-svetac-a-koljaci-i-pedofili-mogu-431554 ''Čudni kriteriji Srpske pravoslavne crkve: Stepinac ne može biti svetac, a koljači i pedofili mogu''], slobodnadalmacija.hr, 24. listopada 2016., pristupljeno 19. rujna 2020.</ref> == Kanonizacija == [[Srpska pravoslavna crkva]] ga je proglasila za sveca 2005. godine u [[Manastir Žitomislić\|manastiru Žitomislić]] u Hercegovini, unatoč prosvjedima žitelja Pljevalja koji su tvrdili da je [[ratni zločin]]ac. Uz Vukojičića je istodobno za sveštenomučenika proglašen i [[Slobodan Šiljak]], koji je također po mnogim svjedočenjima okrvavio ruke krvlju nevinih. Glumac [[Mihajlo Janketić]], čija je majka zaklana, taj je čin nazvao "amoralnim" (izv. srp.: "''To što je učinila Srpska pravoslavna crkva je toliko amoralan čin da neću da učestvujem u čitavoj ovoj stvari čak ni kao protivnik''"<ref name="Slobodan Jovanović">Slobodan Jovanović, [http://www.maticacrnogorska.me/files/63/01%20slobodan%20jovanovic.pdf ''Stoljeće političkih zloupotreba religije''], str. 47., MATICA, br. 63, jesen 2015., maticacrnogorska.me, pristupljeno 18. rujna 2020.</ref>). Miodrag Stamenić iz Pljevalja prosvjedovao je zbog kanonizacije Milorada Vukojičića, za koga tvrdi da mu je u Drugom svjetskom ratu ubio članove obitelji: djeda Dika Stamenića, baku Jule i oca Ljuba, 1944. godine u Pljevljima.<ref name="Slobodan Jovanović"/> == Izvori ==▼ {{izvori\|2}}▼ == Vidi još == Line 18 ⟶ 17: * [[Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu]] * [[Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve]] ▲== Izvori == ▲{{izvori\|2}} [[Kategorija:Četnici]]

Milorad Vukojičić: razlika između inačica