Korupcija i zarobljavanje države u telekomunikacijskom sektoru u tranzicijskim državama: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Razmaci, sitn. |
|||
Redak 1:
''' Korupcija i zarobljavanje države u telekomunikacijskom sektoru u tranzicijskim državama '''
== Definicije ==
=== Korupcija ===
[[Korupcija]] je zloupotreba društvene i/ili gospodarske moći i/ili državne vlasti i/ili javnih ovlaštenja radi ostvarivanja privatnih interesa.
=== Politička korupcija ===
Politička korupcija je zloupotreba državne vlasti i/ili javnih ovlaštenja radi ostvarivanja privatnih interesa.
=== Visoka korupcija (engl. Grand Corruption) ===
Visoka korupcija je zloupotreba najviše razine državne vlasti i/ili javnih ovlaštenja na štetu većine, a u korist nekolicine. Uzrokuje tešku i široko rasprostranjenu štetu pojedincima i društvu u cjelini.<ref>WHAT IS GRAND CORRUPTION AND HOW WE CAN STOP IT https://www.transparency.org/en/news/what-is-grand-corruption-and-how-can-we-stop-it</ref>
=== Koruptivna kaznena djela ===
Koruptivne aktivnosti obično uključuju činjenje tipičnih koruptivnih kaznenih djela: davanje i primanje mita, pronevjeru, prevaru, prevaru u gospodarskom poslovanju, iznudu, trgovanje utjecajem, zloupotrebu položaja i ovlaštenja.
=== Zarobljavanje države (engl. State Capture) ===
Zarobljavanje države je oblik sistematske političke korupcije u kojoj privatni interesi značajno utječu na procese donošenja odluka od strane država (utjecanje na donošenje pravnih propisnika, pravila, politika), radi ostvarivanja vlastite koristi.<ref>State Capture https://en.wikipedia.org/wiki/State_capture#Defining_state_capture</ref> Prvi je puta izraz „zarobljavanje države“ upotrijebljen od strane Svjetske Banke oko 2000. godine, radi opisivanja stanja u nekim bivšim sovjetskim srednjoazijskim tranzicijskim zemljama. Odnosio se na slučajeve u kojima su male korumpirane skupine koristile svoj utjecaj na državne službenike i proces donošenja odluka od strane vlasti radi jačanja vlastitog gospodarskog položaja. Članovi tih skupina kasnije su postali poznati kao oligarsi.<
</ref>
Zarobljavanje države je protupravan ili (njima nepripadajući) utjecaj elita na uobličavanje državnih propisnika, politika i regulacija. U svojoj biti ono je očitovanje visoke korupcije (engl. Grand Corruption).<ref>Derenčinović, Davor; Roksandić Vidlička, Sunčana; Dragičević Prtenjača, Marta;
State Capture in the Interest of Telecommunication Companies? Responsibility of Transnational and Multinational Telecommunication Companies for Corruption Offenses in Transitional Countries // Wayne Law Review, 65 (2020), 2; 197-237; 210 (Daniel Kaufmann, Human Rights and Governance: The EmpiricalChallenge, in HUMAN RIGHTS AND DEVELOPMENT: TOWARDS MUTUAL REINFORCEMENT 373 (Phillip Alston & May Robinson eds., 2005)</ref>
== Društvene i gospodarske posljedice korupcije ==
Korupcija predstavlja prijetnju stabilnosti i sigurnosti društava, potkopava društvene institucije i demokratske vrijednosti i ugrožava održivi razvitak i vladavinu prava.<ref>Derenčinović, Davor; Roksandić Vidlička, Sunčana; Dragičević Prtenjača, Marta;
State Capture in the Interest of Telecommunication Companies? Responsibility of Transnational and Multinational Telecommunication Companies for Corruption Offenses in Transitional Countries // Wayne Law Review, 65 (2020), 2; 197-237; 197 (United Nations Convention against Corruption, Dec. 14, 2005, 2349 U.N.T.S. 41.)</ref>
Korupcija je usko povezana s drugim oblicima kriminaliteta, uključujući i međunarodni organizirani kriminal.<ref>Derenčinović, Davor; Roksandić Vidlička, Sunčana; Dragičević Prtenjača, Marta; State Capture in the Interest of Telecommunication Companies? Responsibility of Transnational and Multinational Telecommunication Companies for Corruption Offenses in Transitional Countries // Wayne Law Review, 65 (2020), 2; 197-237; 197 (United Nations Convention against Transnational Organized Crime, Sept. 29, 2003, 2225 U.N.T.S. 209.)</ref>
Korupcija nagriza povjerenje u vlast, potkopava društveni ugovor, prepreka je ulaganju, s negativnim učinkom na zaposlenost i gospodarski rast.<ref>Combating Corruption, THE WORLD BANK (Oct. 4, 2018) https://www.worldbank.org/en/topic/governance/brief/anti-corruption</ref>
Korupcija je i uzrok i posljedica oružanih sukoba. Društvena nestabilnost povezana s oružanim sukobima osobito pogoduje rastu koruptivnih aktivnosti. Korupcija je također usko vezana s aktivnostima koje prate oružane sukobe kao što su: krijumčarenje oružja, droge, ljudi i terorističke aktivnosti.<br>
Prema procjenama Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum) iz 2018. godine, globalni trošak korupcije iznosi najmanje 2600 milijarda US$ odnosno 5 % globalnog GDP.<ref>Global Cost of Corruption at Least 5 Per Cent of World Gross Domestic Product, Secretary-General Tells Security Council, Citing World Economic Forum Data https://www.un.org/press/en/2018/sc13493.doc.htm</ref>
== Područja korupcije ==
Line 38 ⟶ 33:
== Korporativni kriminal (kriminal „bijelih ovratnika“) ==
„Korporativni kriminal je protupravna ili društveno štetna društvena aktivnost koja je zajednički rezultat međudjelovanja između poslovne korporacije i državne organizacije uključenih u zajednički pothvat. Uobičajeno korporativna kaznena djela uključuju aktivno sudjelovanje dvije ili više organizacija, od kojih je barem jedna državna i barem jedna privatna.“<ref>Derenčinović, Davor; Roksandić Vidlička, Sunčana; Dragičević Prtenjača, Marta; State Capture in the Interest of Telecommunication Companies? Responsibility of Transnational and Multinational Telecommunication Companies for Corruption Offenses in Transitional Countries // Wayne Law Review, 65 (2020), 2; 197-237; 205</ref> Radi se o odnosu između poslovnih i državnih organizacija koji rezultira štetnim učincima za društvo i gospodarstvo neke zemlje. Korporativna kaznena djela mogu se počiniti aktivnim postupanjem ili nečinjenjem, propuštanjem postupanja.<ref>Derenčinović, Davor; Roksandić Vidlička, Sunčana; Dragičević Prtenjača, Marta; State Capture in the Interest of Telecommunication Companies? Responsibility of Transnational and Multinational Telecommunication Companies for Corruption Offenses in Transitional Countries // Wayne Law Review, 65 (2020), 2; 197-237; 205 (Wim Huisman, Corporations and International Crimes, in SUPRANATIONAL CRIMINOLOGY: TOWARDS A CRIMINOLOGY OF INTERNATIONALCRIMES 181, 183 (Alette Smeulers & Roelof Haveman eds., 2008)</ref>
== Vrste korporativnih kaznenih djela ==
Korporativna kaznena djela mogu se podijeliti u dva oblika:
* od državne vlasti inicirana ili od državne vlasti omogućena.
* Od državne vlasti inicirana korporativna kaznena djela se počine kada se korporacije angažirane od strane državne vlasti upuste u kriminal na poticaj te vlasti.
* Od državne vlasti omogućena korporativna kaznena djela mogu se definirati kao posljedica neuspjeha državnih regulatornih tijela da obuzdaju delinkventne poslovne aktivnosti korporacija, bilo zbog izravne protupravne suradnje između državnih organizacija i tijela i korporacija, bilo zbog toga što je njihovo djelovanje usmjereno istoj obostrano dijeljenoj svrsi.<ref>Derenčinović, Davor; Roksandić Vidlička, Sunčana; Dragičević Prtenjača, Marta; State Capture in the Interest of Telecommunication Companies? Responsibility of Transnational and Multinational Telecommunication Companies for Corruption Offenses in Transitional Countries // Wayne Law Review, 65 (2020), 2; 197-237; 206 (Wim Huisman, Corporations and International Crimes, in SUPRANATIONAL CRIMINOLOGY: TOWARDS A CRIMINOLOGY OF INTERNATIONALCRIMES 181, 183 (Alette Smeulers & Roelof Haveman eds., 2008)</ref>
Treba naglasiti da su korporacije, osobito velike međunarodne korporacije, koje raspolažu ogromnim financijskim sredstvima, glavni inicijatori i počinitelji korporativnih kaznenih djela.<ref>Derenčinović, Davor; Roksandić Vidlička, Sunčana; Dragičević Prtenjača, Marta; State Capture in the Interest of Telecommunication Companies? Responsibility of Transnational and Multinational Telecommunication Companies for Corruption Offenses in Transitional Countries // Wayne Law Review, 65 (2020), 2; 197-237; 206 (SUNČANA ROKSANDIĆ VIDLIČKA, PROSECUTING SERIOUS ECONOMIC CRIMES AS INTERNATIONAL CRIMES 53–55 (2017); 76)</ref> Od države omogućeni korporativni kriminal mnogo je opasniji, osobito u slučajevima političke korupcije. Kod političke korupcije, kada se državni službenici, imenovani ili izabrani državni dužnosnici upuštaju u počinjenje korporativnih kaznenih djela, njihov je cilj gotovo isključivo, a uvijek primarno osobna korist, premda se ponekad može dogoditi postizanje neke koristi za državu, kada je kriminalna aktivnost uzajamno kompatibilna s obje koristi.<ref>Derenčinović, Davor; Roksandić Vidlička, Sunčana; Dragičević Prtenjača, Marta; State Capture in the Interest of Telecommunication Companies? Responsibility of Transnational and Multinational Telecommunication Companies for Corruption Offenses in Transitional Countries // Wayne Law Review, 65 (2020), 2; 197-237; 206 ((SUNČANA ROKSANDIĆ VIDLIČKA, PROSECUTING SERIOUS ECONOMIC CRIMES AS INTERNATIONAL CRIMES 53–55 (2017); 76 (David O. Friedrichs, State Crime or Governmental Crime: Making Sense of the Conceptual Confusion, in CONTROLLING STATE CRIME 57 (Jeffrey Ross ed., 2000))</ref>
== Zloupotreba ekonomske moći ==
Zloupotreba ekonomske moći je kazneno djelo ako ima negativan učinak na osobnu slobodu velikog broja pojedinaca i ako uništava društveni sustav koji služi svrsi zaštite osobnih sloboda.<ref>Derenčinović, Davor; Roksandić Vidlička, Sunčana; Dragičević Prtenjača, Marta; State Capture in the Interest of Telecommunication Companies? Responsibility of Transnational and Multinational Telecommunication Companies for Corruption Offenses in Transitional Countries // Wayne Law Review, 65 (2020), 2; 197-237; 207 ((SUNČANA ROKSANDIĆ VIDLIČKA, PROSECUTING SERIOUS ECONOMIC CRIMES AS INTERNATIONAL CRIMES 53–55 (2017); 76 WOLFGANG NAUCKE, DER BEGRIFF DER POLITISCHEN WIRTSCHAFTSSTRAFTAT 61–62, 80, 101 (Eine Annäherung 2012))</ref>
== Gospodarski i financijski kriminal ==
Financijski kriminal ne samo što akumulira kapital iz protupravnih izvora, nego i remeti ekonomski poredak, sprečava razvitak, doprinosi degradaciji društvenih normi, povećava ekonomsku nejednakost, uzrokuje kaos i nered u društvu.<ref>Derenčinović, Davor; Roksandić Vidlička, Sunčana; Dragičević Prtenjača, Marta; State Capture in the Interest of Telecommunication Companies? Responsibility of Transnational and Multinational Telecommunication Companies for Corruption Offenses in Transitional Countries // Wayne Law Review, 65 (2020), 2; 197-237; 208 (Dharma Raj Bhusal, Economic Crime Law and Legal Practice in the context of Nepal (Jan. 7, 2009) (unpublished J.D. dissertation, Chemnitz University of Technology, Germany), https://monarch.qucosa.de/api/qucosa%3A19197/attachment/ATT-0/ [http://web.archive.org/web/20191123165122/https://monarch.qucosa.de/api/qucosa:19197/attachment/ATT-0/])</ref>
Gospodarski kriminal može biti počinjen ne samo protiv države i javnog interesa, nego često i protiv interesa drugih privatnih poslovnih subjekata i protiv interesa pojedinaca.
„Kaznena djela protiv ekonomskog poretka izobličuju i čak uništavaju uobičajene mehanizme gospodarstva i tržišta“.<ref>Derenčinović, Davor; Roksandić Vidlička, Sunčana; Dragičević Prtenjača, Marta; State Capture in the Interest of Telecommunication Companies? Responsibility of Transnational and Multinational Telecommunication Companies for Corruption Offenses in Transitional Countries // Wayne Law Review, 65 (2020), 2; 197-237; 209 (SUNČANA ROKSANDIĆ VIDLIČKA, PROSECUTING SERIOUS ECONOMIC CRIMES AS INTERNATIONAL CRIMES 53–55 (2017); 52 - 53)</ref>
== Klauzule o stabilnosti ==
Klauzule o stabilnosti su odredbe ugovora o investiranju u tranzicijskim zemljama, koje reguliraju rizik zakonodavnih – regulatornih promjena za investitore, radi osiguranja zaštite interesa investitora.<ref>Derenčinović, Davor; Roksandić Vidlička, Sunčana; Dragičević Prtenjača, Marta; State Capture in the Interest of Telecommunication Companies? Responsibility of Transnational and Multinational Telecommunication Companies for Corruption Offenses in Transitional Countries // Wayne Law Review, 65 (2020), 2; 197-237; 211
(Katja Gehne & Romulo Brillo, Stabilization Clauses in International Investment Law: Beyond Balancing and Fair and Equitable Treatment, 143 HEFT1 (2017))</ref>
One su sredstva alociranja rizika usmjerena na povećanje predvidivosti regulatornog okruženja u kojem će investitor djelovati i osobito na ublažavanje rizika za investitora od budućih fiskalnih pravila.<ref>Derenčinović, Davor; Roksandić Vidlička, Sunčana; Dragičević Prtenjača, Marta; State Capture in the Interest of Telecommunication Companies? Responsibility of Transnational and Multinational Telecommunication Companies for Corruption Offenses in Transitional Countries // Wayne Law Review, 65 (2020), 2; 197-237; 211
(Annalise Nelson, Investments in the Deep Freeze? Stabilization Clauses in Investment Contracts, KLUWER ARB. BLOG (Nov. 9, 2011), http://arbitrationblog.kluwerarbitration.com/2011/11/09/investments-in-thedeep-freeze-stabilization-clauses-in-investment-contracts/ [http://web.archive.org/web/20191123171908/http://arbitrationblog.kluwerarbitration.com/2011/11/09/investments-in-the-deep-freeze-stabilization-clauses-ininvestment-contracts/])
</ref>
Klauzule o stabilnosti efektuiraju i diskriminaciju domaćih investitora, jer za njih važe pravna pravila od čijih promjena one štite inozemnog investitora.
Vrste klauzula o stabilnosti<ref>Derenčinović, Davor; Roksandić Vidlička, Sunčana; Dragičević Prtenjača, Marta; State Capture in the Interest of Telecommunication Companies? Responsibility of Transnational and Multinational Telecommunication Companies for Corruption Offenses in Transitional Countries // Wayne Law Review, 65 (2020), 2; 197-237; 211 – 213 ((Annalise Nelson, Investments in the Deep Freeze? Stabilization Clauses in Investment Contracts, KLUWER ARB. BLOG (Nov. 9, 2011), http://arbitrationblog.kluwerarbitration.com/2011/11/09/investments-in-thedeep-freeze-stabilization-clauses-in-investment-contracts/ [http://web.archive.org/web/20191123171908/http://arbitrationblog.kluwerarbitration.com/2011/11/09/investments-in-the-deep-freeze-stabilization-clauses-ininvestment-contracts/] /
Jernej Letnar Černič, Corporate Human Rights Obligations under Stabilization Clauses, 11 GERMAN L.J. 210, 213 (2010); see also Andrea Shemberg, Stabilization Clauses and Human Rights, INT’L FIN. CORP. (May 27, 2009), https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/0883d81a-e00a-4551-b2b9-46641e5a9bba/Stabilization+Paper.pdf?MOD=AJPERES&CACHEID=ROOTWORKSPACE-0883d81a-e00a-4551-b2b9-46641e5a9bba-jqeww2e [http://web.archive.org/web/20191123172515/https://www.ifc.org/wps/wcm/con nect/0883d81a-e00a-4551-b2b9-46641e5a9bba/Stabilization+Paper.pdf?MOD=AJPERES&CACHEID=ROOTWORKSPACE-0883d81a-e00a-4551-b2b9-46641e5a9bba-jqeww2e])</ref>
<br>
1. Klauzula o zamrzavanju<br>Zamrzavanje fiskalnog i nefiskalnog zakonodavstva u odnosu na investiciju za vrijeme njezinog trajanja.<br>
Line 149 ⟶ 84:
=== Srednja Azija – Uzbekistan ===
Do 2004. godine brzorastuća švedska telekomunikacijska kompanija TeliaSonera, korporacija nastala spajanjem švedskog telekoma Telia i finskog Sonera, postala je vodeći pružatelj telekomunikacijskih usluga na tržištu skandinavskih zemalja. Tražeći nove prilike za investiranje počela je ispitivati mogućnosti na području bivših zemalja Sovjetskog Saveza.
Line 177 ⟶ 112:
https://www.bbc.com/news/world-asia-47468741
</ref>
=== Jugoistočna Europa - Crna Gora i Makedonija ===
<ref>Derenčinović, Davor; Roksandić Vidlička, Sunčana; Dragičević Prtenjača, Marta;
State Capture in the Interest of Telecommunication Companies? Responsibility of Transnational and Multinational Telecommunication Companies for Corruption Offenses in Transitional Countries // Wayne Law Review, 65 (2020), 2; 197-237; 218 224</ref>
U prosincu 2011. U.S. Securities and Exchange Commission (SEC) optužila je je Magyar Telekom i njegovog vlasnika Deutsche Telekom da su podmitili državne dužnosnike u Crnoj Gori i Makedoniji radi stjecanja vlasništva i isključivanja konkurencije u telekomunikacijskoj industriji.
Line 200 ⟶ 133:
U koruptivne aktivnosti u telekomunikacijskom sektoru u Makedoniji i Crnoj Gori nisu bili uključeni samo državni dužnosnici, nego i posrednici i članovi obitelji državnih dužnosnika. Do danas nitko od makedonskih i crnogorskih državnih službenika nije osuđen zbog koruptivnih aktivnosti u telekomunikacijskom sektoru, a njemački su tužitelji prekinuli istragu i odbacili optužbe protiv CEO Deutsche Telekoma g. Obermanna.
2010. godine kompanija Deutsche Telekom AG je odlučila delistirati se s njujorške burze vrijednosnih papira - New York Stock Exchange (NYSE) i izbrisati se iz registra Securities and Exchange Commission (SEC) i time prekinuti svoju obvezu izvješćivanja SEC o svojim svojem stanju i aktivnostima. Kao razlog za takvu odluku kompanija je navela smanjivanje složenosti financijskog izvješćivanja i smanjivanje administrativnih troškova.<ref> https://www.telekom.com/en/media/media-information/archive/deutsche-telekom-intends-to-delist-from-the-nyse-354048</ref>
== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Kazneno pravo]]
|