'''Petar Kočić''', ([[srpski jezik|srp.]] '''Петар Кочић'''; [[Stričići]] pokraj [[Banja Luka|Banjaluke]], ([[1877.]] — [[Beograd]], [[1916.]]) je bio[[Bosna srpskii pjesnik,Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisacknjiževnik i političar. Rođen je u selu [[Stričići]]Srbi naBosne planinii [[ManjačaHercegovine|Manjačisrpskog]] kodpodrijetla. [[Banja Luka|Banja Luke]], Bosna i Hercegovina.
== Životopis ==
OsnovnuPetae školuKočić je pohađaorođen u selu [[ManastriStričići]] Gomjenicana planini [[Manjača|manastiruManjači]] Gomjenicapokraj [[Banja Luka|Banjaluke]], Bosna i Hercegovina. Osnovnu školu je pohađao u manastiru Gomjenica gdje mu je otac, zaredivši se kao udovac, bio [[iguman]]. Gimnaziju je počeo učiti u [[Sarajevo|Sarajevu]], ali je zbog srbovanja istjeran iz trećeg razreda, Prešao je u [[Beograd]] i tu završio gimnaziju. Filozofiju je učio u [[Beč]]u. Godine [[1904.]] je došao u [[Srbija|Srbiju]] i kratko vrijeme bio učitelj u [[Skoplje|Skoplju]]. Poslije dvije godine se preselio u Sarajevo, kao činovnik „Prosvete", ali je ubrzo otpušten zbog sudjelovanja u radničkom štrajku i protjeran u Banju Luku. Uoči aneksije Bosne i Hercegovine od [[Austro-ugarska|Austro-Ugarske]], Kočić pokreće list „Otadžbinu" u Banjoj Luci i stvara svoju političku grupu koja je propagirala borbu protiv Austrije i ostataka feudalnog ropstva. Kao nacionalni i socijalni revolucionar, Kočić je bio vrlo omiljen u narodnim masama i kod napredne omladine pa je izabran i za poslanika austro-ugarskog provincijskog Bosanskog sabora u Sarajevu. Vidjevši u njemu protivnika države, državni organi su ga često uhićivali i kazneno gonili. Uoči [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] na njemu su primjećeni znaci duševnog rastrojstva te je doveden u Beograd na liječenje. Umro je u beogradskoj duševnoj bolnici za vrijeme okupacije. U Bosni, tada provinciji Austro-Ugarske, na Kočića se gledalo kao na jednog od najsmjelijih poticatelja srpskog narodnog ponosa i propovjedača društvene pravde.
Kočić je napisao tri zbirke pripovjedaka, od kojih su i "S planine i ispod planine" i "Jauci sa Zmijanja" i dvije političko-socijalne satire: "Jazavac pred sudom" (kazališni komad) i "Sudanija" (dijalog). Po njegovom djelu "Jazavac pred sudom" [[1988.]] godine je snimljen istoimeni jugoslavenski film u režiji Arse Miloševića.
Po njegovom djelu "Jazavac pred sudom" [[1988.]] godine je snimljen istoimeni jugoslavenski film u režiji Arse Miloševića.
Odbor akademika [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpske akademije znanosti i umjetnosti]] ga je [[1993.]] godine uvrstio među [[Dodatak:Popis sto najznačajnijih Srba|sto najznačajnijih Srba]].
