Inačica od 21. rujna 2020. u 12:20 uredi Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits m uklonjena promjena suradnika 177.98.36.165 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Bonč Oznaka: brzo uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 28. rujna 2020. u 16:05 uredi ukloni ovu izmjenu KVZgb (razgovor \| doprinosi) 71 edit m Gramatika, pravopis, tipfeleri Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 32: ==Životopis== ===Mladost i obrazovanje=== Rodio se u selu [[Sokolovići (Rudo, BiH)\|Sokolovići]]<ref name=Kocan>Kočan, Ismet (21 December 2005). [http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=16&status=jedna&datum=2006-02-03&feljton=4972 Mit i stvarnost - Mehmed-paša Sokolović], Večernje Novosti Online.</ref> pored Višegrada kao dijete [[pravoslavlje\|pravoslavnih]]<ref name="Kocan" /> roditelja. SaS 11 godina Sokolović je zarobljen u "Hrvatima".<ref>Suleiman The Magnificent Sultan Of The East by [[Harold Lamb]] Publication date 1951, https://archive.org/details/suleimanthemagni001564mbp/page/n69 #stranica= 53 </ref> U osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu, prema uobičajenoj [[Janjičari\|janjičarskoj]] praksi, podvrgnut je oštroj vojničkoj stezi i prešao je na [[islam]]. ===Vojnička i državnička karijera=== Istaknuvši se u ratovima sas [[Ugarska\|Ugarskom]] i [[Austrija\|Austrijom]] ([[1526]].-[[1533]].), u vrijeme [[sultan]]a [[Sulejman I. Veličanstveni\|Sulejmana I. ~~Veličansvenog~~Veličanstvenog]], Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom [[saraj]]u. Već [[1543]]. bio je zapovjednik dvorske straže, a [[1546]]. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za daljnje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni [[1555.]] godine dobija položaj trećeg vezira. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. lipnja [[1565]]. godine postaje [[veliki vezir\|velikim vezirom]]. Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. [[Opsada Sigeta\|Osvajanjem Sigeta]], pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Šubić Zrinski]] junački pogiba napadajući kad je nastao požar unutar zidina i više nije bilo nade za obranu. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)\|Sigetom]] [[6. rujna]] [[1566.]], janjičari nakon tri dana jurišem zauzimaju Siget. Odrubljenu glavu Nikole Šubića Zrinskog Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, [[Budim\|budimskom]] namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do [[Beč]]a na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri dana krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. Tom junačkom pogibijom i priznanjem da je Sulejman umro, završen je planirani pohod na Beč. Za vladavine [[Selim II.\|Selima II.]] samostalno je vodio osmansku politiku. Učvrstio je osmansku vlast u Moldaviji i Vlaškoj, skršio pobunu u Jemenu te osvojio Cipar. Premda je u [[Bitka kod Lepanta\|pomorskoj ~~bitki~~bitci kraj Lepanta]] 1571. osmanska flota doživjela težak poraz u srazu s brodovljem Svete lige, za nepunih godinu dana obnovio je osmansku flotu te prisilio Mletačku Republiku da prizna Osmanskomu Carstvu vrhovnu vlast nad istočnim Sredozemljem. Također je ojačao stegu u vojsci, radio na razvijanju prosvjete, književnosti i umjetnosti, planirao radove na probijanju Sueskoga kanala i kanala Don–Volga.<ref name=HE/> U doba njegova vezirovanja na Porti je djelovalo i mnogo Hrvata, a hrvatski jezik bio je jedan od službenih jezika Osmanskoga Carstva.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/46352/ Sokolović, Mehmed-paša], [[Proleksis enciklopedija]], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.</ref> Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i [[vakuf]]e širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio [[džamija\|džamiju]]. Podigao je tri do pet mostova na prostoru [[Bosna\|Bosne]] i jedan na prostoru [[Crna Gora\|Crne Gore]]: most na Drini u Višegradu, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje\|Trebinju]], Vezirov most u [[Podgorica\|Podgorici]], most na ušću Žepe u [[Drina\|Drinu]], i Kozju ~~Ćupriju~~ćupriju u [[Sarajevo\|Sarajevu]]. Najpoznatiji je [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] na Drini, središnji motiv romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i [[Nobelova nagrada\|nobelovca]] [[Ivo Andrić\|Ive Andrića]]. Nema podataka da je Mehmed -paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerojatno jer se o tome nije vodila evidencija. Kao član vezirskog vijeća utjecao na odluku osmanske države da obnovi [[Peć]]ku ~~Patrijaršiju~~patrijaršiju [[1557]]. Na čelo patrijaršije postavljen je [[Makarija\|Makarije]], kojeg se u srpskoj historiografiji smatralo bratom Mehmed-paše. ==Izvori==

Mehmed-paša Sokolović: razlika između inačica